Zdravi grad je dugoročni, međunarodni, razvojni projekt WHO čiji je cilj komponentu zdravlja uvrstiti u svaku političku odluku donesenu prije svega na lokalnoj razini. Projekt zahvaća zdravlje kao sveukupnost fizičkog, psihičkog, socijalnog i duhovnog, a ne samo kao odsustvo bolesti i iznemoglosti. Intersektorska ili interresorna, interprofesionalna suradnja polazne su točke projekta koji je prepoznao zdravlje kao pitanje čitavog niza različitih stručnjaka, a ne samo kao pitanje zdravstva i zdravstvenih djelatnika.U našim se krajevima projekt provodi od njegovog osnutka na europskoj razini, dakle već četrnaest godina, a u nacionalnu mrežu zdravih gradova uključeno je dvadeset i pet gradova.Najistaknutiji član Hrvatske mreže je Grad Rijeka koja je u osiguravanju zdravlja (socijalne, zdravstvene i ine sigurnosti) svojim građanima zaista pružio mnogo. No, neovisno o izvanrednim rezultatima riječkog projekta, o kojima svjedoče i dokumenti međunarodne zajednice i evaluacija Hrvatske mreže zdravih gradova, zamjerke se mogu pronaći kako u modelu organizacije projekta, zanemarivanju osnovnog načela projekta, tj. široke građanske participacije, tako i u nedovoljnoj prepoznatljivosti projekta široj javnosti.Navedene slabije točke projekta moguće je osnažiti korištenjem praktičnih i teorijskih spoznaja vezanih uz organiziranje zajednice koje se odnose na poznavanje teorije i prakse akcijskih istraživanja, poznavanje osnovnih modela i koncepata rada u zajednici, rada s javnošću, odnosno tipove i tehnike istog i tome sl.