Kandidiranje istaknutih lokalnih politiÄkih Äelnika na parlamentarnim izborima uobiÄajena je strategija kojom stranke i neovisne liste nastoje ostvariti Å¡to bolji izborni rezultat. Mnoga ...istraživanja upuÄuju na fenomen snažnije biraÄke podrÅ¡ke kandidatima u blizini mjesta prebivaliÅ¡ta, kao i na susjednim podruÄjima. Spomenuti fenomen u geografiji izbora poznat je kao friends-and-neighbours (F&N) efekt. Regresijska analiza koriÅ¡tena je kako bi se objasnila prostorna distribucija ishoda parlamentarnih izbora u Republici Hrvatskoj 2020. godine. Rezultati regresijskih modela, izmeÄu ostalog, pokazali su da se biraÄke preferencije ne odražavaju iskljuÄivo kroz prizmu preferencijalnih glasova nego i kroz poveÄanu izbornu podrÅ¡ku strankama i nezavisnim listama koje su kandidirale lokalne Äelnike. Takozvani F&N efekt u pravilu je izraženiji u manjim jedinicama lokalne samouprave. KljuÄne rijeÄi: geografija izbora, friends-and-neighbours efekt, regresijska analiza, Hrvatska, parlamentarni izbori
Posljednjih nekoliko godina svjedočimo uzletu populističke radikalne desnice kako diljem Europe tako i u Hrvatskoj. Na parlamentarnim izborima održanim 2020. populistička radikalna desnica ...ostvarila je najbolji rezultat u samostalnoj Hrvatskoj. Ipak, spomenuta problematika dosad je nedovoljno istražena u hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji. Cilj rada je doprinijeti razumijevanju spomenutog fenomena prostornom analizom izbornog rezultata Domovinskog pokreta, najjače stranke populističke radikalne desnice u Hrvatskoj, na parlamentarnim izborima 2020. Istraživanje se temelji na usporedbi četiri statističke metode (OLS, LISA, GWR i MGWR). Rezultati su pokazali ograničenja globalnog modela prilikom objašnjavanja uspjeha Domovinskog pokreta s jedne te prednosti korištenja geografski ponderirane regresije s druge strane. Analiza sugerira da su razina procijepljenosti cjepivom protiv bolesti COVID-19 i religijska opredijeljenost najsnažniji prediktori glasovanja za Domovinski pokret.
In the last few years, we are witnessing a resurgence of populist radical rightwing parties all over Europe as well as in Croatia. In the 2020 parliamentary elections in Croatia, populist radical right parties achieved the best overall result since the Croatian independence. However, in Croatian scientific bibliography there are very few studies regarding that topic. The aim of the paper is to examine the geography of support for the Homeland Movement, the strongest populist radical right party in Croatia. The research is based on the comparison between the results of four statistical methods (OLS, LISA, GWR, MGWR). Results have shown limitations of global models and benefits of employing multiscale and geographically weighted models. Analysis points to COVID-19 vaccination rate followed by religiosity as the most vital factors explaining the voting for the Homeland Movement.
