Digitalna javna uprava kao koncept djelovanja javne uprave i dio središnjeg servisa građana, treba dovesti do bržeg, učinkovitijeg i odgovornijeg pristupa uslugama. U Republici Hrvatskoj ...digitalizacija javne uprave provodi se već niz godina, odnosno od 2014. kada je s radom započeo sustav e-Građani kojim je do danas digitalizirano više od 100 usluga. Ključni preduvjet digitalizacije javne uprave jest odgovarajući zakonodavni okvir na nacionalnoj te na razini Europske unije. Premda Zakon o općem upravnom postupku iz 2010. sadrži niz odredbi koje omogućavaju uspostavu tzv. elektroničke javne uprave, njegove prve izmjene i dopune iz 2021. otvorile su put ka daljnjoj digitalizaciji javne uprave. Poseban osvrt autori pridaju digitalizaciji unutar sustava socijalne skrbi, s obzirom na to da se njime naglašava važnost zaštite najranjivijih društvenih skupina. Kako bi uz normativnu analizu ukazali i na stvarnu funkcionalnost digitalizirane javne uprave, autori analiziraju dvije grupe statističkih podataka. Tako predstavljaju statističke podatke o broju korisnika sustava e-Građani, kao i broj korisnika digitaliziranog sustava socijalne skrbi. Poseban je naglasak na provedenoj analizi službenih mrežnih stranica centara za socijalnu skrb u Republici Hrvatskoj te na dostupnosti izjava o digitalnoj pristupačnosti, odnosno pristupačnosti službenih mrežnih stranica. Ti pokazatelji ukazuju na daljnje izazove digitalizacije javne uprave te važnosti razvijanja inkluzivnog pristupa.
Digital public administration as a concept of public administration and part of the central service for citizens should lead to faster, more efficient, and more responsible access to services. In the Republic of Croatia, the digitization of public administration has been carried out for several years, i.e., since 2014, when the e-Citizens system began to operate, with which more than 100 services have been digitized to date. A key prerequisite for the digitization of public administration is an appropriate legislative framework at the national and European Union level. Although the General Administrative Procedure Act from 2010 contains many provisions that enable the establishment of the so-called electronic public administration, its first amendments from 2021 opened a further path toward further digitization of public administration. The authors pay special attention to the digitization of the social care system, given that it emphasizes the importance of protecting the most vulnerable social groups. To point out the real functionality of digitized public administration in addition to the normative analysis, the authors analyze two groups of statistical data. Thus, they present statistical data on the number of users of the e-Citizens system, as well as the number of users of the digitized social welfare system. Special emphasis is placed on the analysis of the official websites of social welfare centers in the Republic of Croatia and the availability of digital accessibility statement, i.e., the accessibility of official websites. These indicators point to further challenges of digitization of public administration and the importance of developing an inclusive approach.
Uvažavajući činjenicu da su ljudska prava i slobode u najvećoj opasnosti upravo za trajanja kriznih (izvanrednih) situacija, uočavamo da su se mjere izrečene za vrijeme pandemije ponajviše odnosile i ...utjecale na slobodu kretanja. U radu se ukratko propitkuje, kroz ustavnopravne uvjete postavljene u ustavnim člancima, o utjecaju pandemije na ograničavanje slobode kretanja. Nadalje, s upravnopravnog aspekta preispituju se određena postupanja i odluke imenovanog stručnog tijela Stožera, samo u pogledu zabrana i ograničenja koja se odnose na prelaske graničnih prijelaza, a u cilju sprečavanja širenja bolesti COVID-19. Primjenom normativne analize, pozornost se posvećuje važećem zakonskom okviru postavljenom u Zakonu o sustavu civilne zaštite i Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti koji se odnosi na ovlasti Stožera i izricanje prije svega sigurnosnih mjera u pogledu zabrana i ograničenja prelazaka graničnih prijelaza. Kratko se daje osvrt na odabranu ustavnosudsku praksu, tzv. „COVID-predmete“, te ističu određeni ustavnopravni argumenti. Završno se navode kritička promišljanja i iznose zaključci o odabranoj problematici.
Acknowledging the fact that human rights and freedoms are in the greatest danger precisely during crisis (emergency) situations, it has been noted that the measures imposed during the pandemic mostly relate to and affect the freedom of movement. The paper briefly examines the impact of the pandemic on the restriction of freedom of movement through the constitutional and legal conditions set in the constitutional articles. Furthermore, certain actions and decisions of the appointed expert body - Headquarters are being reviewed from the administrative-legal aspect, only with regard to prohibitions and restrictions related to cross-border movements with the aim of preventing the spread of the COVID-19 disease. By applying the normative analysis, attention is paid to the current legal framework established in the Civil Protection System Act and the Public Protection Against Infectious Diseases Act, which both relate to the authority of the Headquarters and the imposition, above all, of security measures regarding prohibitions and restrictions on crossborder movements. A brief overview of the selected constitutional-judicial practice, the so-called “The COVID-19 cases”, is highlighted by certain constitutional and legal arguments. Conclusively, critical considerations and conclusions are presented on the selected issue.
Cilj je rada povijesnopravnom metodom i normativnom analizom propisa koji su bili na snazi od 1874. do 1991. ispitati ulogu i značenje instituta žalbe u upravnom sporu u Hrvatskoj. Uz mogućnost ...izjavljivanja žalbe vezuje se i pitanje organizacije tijela koja su vodila upravne sporove. Stoga su prikazane organizacija i struktura sudstva nadležnog za vođenje upravnih sporova. Osobit se naglasak stavlja na povijesna razdoblja u razvoju upravnog spora u kojem je postojala mogućnost izjavljivanja žalbe. Normativna je analiza usmjerena na žalbeni postupak, dopuštenost odnosno ograničenja izjavljivanja žalbe te posebice na ovlasti nadležnih sudova pri odlučivanju o žalbi. Svrha je rada uputiti na izvorišne osnove pravnog normiranja žalbe u upravnom sporu te iznijeti specifičnosti i iznimke utvrđene u povijesnom razvoju, a koje mogu poslužiti kao smjernice za daljnji razvoj i povećanje učinkovitosti žalbenog odlučivanja na Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske
U radu se analizira pravno uređenje poništavanja i ukidanja nezakonitog rješenja u Zakonu o općem upravnom postupku. Poništavanje i ukidanje nezakonitog rješenja je izvanredno pravno sredstvo koje je ...(iako pod različitim nazivima) u normiranju općeg upravnog postupka u Hrvatskoj neprekidno prisutno skoro jedno stoljeće. Svoje korijene ima još u Zakonu o općem upravnom postupku iz 1930. Tijekom navedenoga razdoblja institut je mijenjan, ali je uvijek imao snažna autoritativna i oficiozna obilježja. U radu će se pokušati odgovoriti na osnovna pitanja koja nameće važeće pravno uređenje poništavanja i ukidanja nezakonitoga rješenja u Zakonu o općem upravnom postupku. U tu svrhu, najprije se ukratko prikazuje pozitivno-pravno (de lege lata) uređenje instituta, te se nakon toga, ukazuje na potrebu unaprjeđivanja instituta te ističu de lege ferenda prijedlozi. U radu se upućuje i na povijesni razvoj instituta u hrvatskom pravu te na pojedina odabrana poredbeno-pravna rješenja.
The paper analyses the legal regulation of annulment and revocation of an unlawful decision in the General Administrative Procedure Act. Annulment and revocation of an unlawful decision is an extraordinary legal remedy that (albeit under different names) has been continuously present in the norming of the general administrative procedure in Croatia for almost a century. It has its roots in the General Administrative Procedure Act from 1930. During the mentioned period, the institute was changed, but it had always had strong authoritative and official features. In this paper, we will try to answer the basic questions imposed by the valid legal regulation of the annulment and revocation of unlawful decisions in the General Administrative Procedure Act. For this purpose, the positive-legal (de lege lata) organization of the institute is briefly presented at first, followed by the need to modernize the institute and the de lege ferenda proposals. The paper also refers to the historical development of the institute in Croatian law and to some selected comparative legal solutions.
Sukob interesa može se pojmovno tumačiti s nekoliko aspekata, međutim sve definicijske opcije nose isti temelj koji se ogleda u nametanju osobnog interesa dužnosnika nad javnim. Sukob interesa ...uzročno-posljedično dovodi do korupcije. U radu se stoga ukratko ističu rezultati istraživanja iskazanih u izvješćima Europske komisije i Transparency Internationala kako bi se dobio prikaz percepcije o postojanju navedene pojave među dužnosnicima. Nadalje, upravo radi suzbijanja i prevencije nastanka sukoba interesa i korupcije, u Republici Hrvatskoj osnovano je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa (dalje u tekstu: Povjerenstvo). U radu se prikazuju pravni položaj, sastav, izbor i nadležnosti te se time omogućava uvid u svrhu postojanja toga javnopravnog i preventivnog antikorupcijskog tijela. Isto tako, u radu se analiziraju odabrane vrste akata koje Povjerenstvo donosi s praktičnim primjerima. Naposljetku, grafički se prikazuju rezultati anketnog istraživanja članova Povjerenstva te zaposlenika Ureda Povjerenstva koje je provedeno za potrebe ovoga rada radi usporedbe njihove percepcije nužnih zakonskih promjena s onima koje su učinjene donošenjem novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa u prosincu 2021. Teorijskim postavkama, normativnom analizom odabranih zakonskih tekstova te anketnim istraživanjem svrha je ovog rada upozoriti na problematiku sukoba interesa i korupcije među dužnosnicima te na ulogu Povjerenstva u njihovoj prevenciji i suzbijanju kao i na utjecaj novih zakonskih odredbi na prevenciju sukoba interesa u praksi.
Conflict of interest can be viewed from several perspectives. All definitions, however, imply the same concept of imposing of ficials` personal interests over public ones. Conflict of interest consequently leads to corruption. This paper briefly summarizes research results from the European Commission and Transparency International in order to assess the perception of the actual presence of the conflict of interest among the of ficials. Furthermore, in order to contain and prevent the conflict of interest and corruption in the Republic of Croatia, the Commission for Conflict of Interest has been formed (hereinaf ter: Commission). The paper, therefore, analyses the legal position, composition, election, and jurisdiction of the Commission thus providing an insight into the purpose of existence of this public-legal and preventive anti-corruption body. In addition, the paper analyses specific types of regulations formed by the Commission along with practical examples. Lastly, the author presents the results of a survey of the Commission members and employees of the Commission Of fice conducted for the purposes of this paper, in order to compare the Act on Preventing of the Conflict of Interest of December 2021 with their perception of the necessary legal changes. Based on theoretical assumptions, normative analysis of the selected legislative texts and the conducted research, the purpose of this paper is to point out the problem of conflict of interest and corruption among state of ficials and the Commission`s role in its prevention, as well as the impact of new legislative provisions on the prevention of conflicts of interest in practice.
Cilj je rada analizirati upotrebu i učinkovitost sustava eDozvola u postupku ishođenja građevinskih dozvola u Republici Hrvatskoj, a u kontekstu razvoja e-uprave u Republici Hrvatskoj i Europskoj ...uniji. Za teorijski dio rada, koristila se relevantna znanstvena i stručna literatura te odgovarajuće znanstvene metode. U radu su prikazani rezultati provedenog empirijskog istraživanja putem online upitnika, koji je upućen na 116 dostupnih e-adresa pročelnika ili voditelja ispostava nadležnih županijskih i gradskih upravnih odjela ili pripadajućih ispostava koji izdaju građevinske dozvole te na načelnika Sektora građevinskih i uporabnih dozvola Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Na temelju rezultata istraživanja, uspoređenih s rezultatima dvaju prijašnjih istraživanja ove tematike te u odnosu na prikazana izvješća, normativni i strateški okvir Europske unije i Republike Hrvatske, može se zaključiti da je sustav eDozvola ubrzao i poboljšao postupak ishođenja građevinskih dozvola u Republici Hrvatskoj.
The aim of the paper is to analyse the use and effectiveness of the ePermit system in the process of obtaining building permits in the Republic of Croatia, and in the context of the development of e-government in the Republic of Croatia and the European Union. For the theoretical part of the work, a relevant scientific and professional literature and appropriate scientific methods are used. The paper presents the results of the conducted empirical research through an online questionnaire, that was sent to 116 available e-mail addresses of heads or branch managers of jurisdiction county and city administrative departments or related branches that issue building permits to the head of the Department of Building and User Permits of the Ministry of Spatial Planning, Construction and State Property. Based on the results of this research, compared with the results of two previous studies on this topic, and in relation to the presented reports, the normative and strategic framework of the European Union and the Republic of Croatia, it can be concluded that the ePermit system has accelerated and improved the process of obtaining building permits in the Republic of Croatia.
The result of expanding jurisdiction of the European Union (hereinafter: EU) is not only the increase in number of sectors in which special administrative procedures are enforced, but also the ...increase in number of corresponding bodies and agencies. The current state is characterised by lack of coordination and uniformity and absence of codified procedural rules which makes it difficult for the EU citizens to easily and completely understand their administrative rights and contributes to deterioration of their legal protection. This is not in accordance with the Charter of Fundamental Rights of the European Union (hereinafter: Charter), which guarantees its citizens the right to good administration (Article 41). The authors deem that the standardization of the sectoral administrative rules would lead to simplification and rationalisation of the administrative procedures. European Administrative Law is developed through the practice of the Court of Justice of the EU (hereinafter: CJEU) that has formulated a series of general administrative principles to be followed in order for administrative procedures to maintain their legitimacy. Nevertheless, the legislator is considered to be the one who determines clear procedural rules, thus contributing to legal safety and predictability. Discussing the need for codification of the Law on Administrative Procedure of the European Union (hereinafter: EU APA) has thus become even more relevant.
Uvažavajući činjenicu da su ljudska prava i slobode u najvećoj opasnosti upravo za trajanja kriznih (izvanrednih) situacija, uočavamo da su se mjere izrečene za vrijeme pandemije ponajviše odnosile i ...utjecale na slobodu kretanja. U radu se ukratko propitkuje, kroz ustavnopravne uvjete postavljene u ustavnim člancima, o utjecaju pandemije na ograničavanje slobode kretanja. Nadalje, s upravnopravnog aspekta preispituju se određena postupanja i odluke imenovanog stručnog tijela Stožera, samo u pogledu zabrana i ograničenja koja se odnose na prelaske graničnih prijelaza, a u cilju sprečavanja širenja bolesti COVID-19. Primjenom normativne analize, pozornost se posvećuje važećem zakonskom okviru postavljenom u Zakonu o sustavu civilne zaštite i Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti koji se odnosi na ovlasti Stožera i izricanje prije svega sigurnosnih mjera u pogledu zabrana i ograničenja prelazaka graničnih prijelaza. Kratko se daje osvrt na odabranu ustavnosudsku praksu, tzv. „COVID-predmete“, te ističu određeni ustavnopravni argumenti. Završno se navode kritička promišljanja i iznose zaključci o odabranoj problematici.
PDF
