Saintly names are frequent constituents of the general Croatian onymy – anthroponymy (e.g. first name Ivan; family name Ivković), toponymy (e.g. oikonym Sveti Vid Dobrinjski, Donji Vidovec, oronym ...Sveta Gera, nesonym Sveti Grgur) and chrematonymy (e.g. Sveta Ana (church name), Hotel Sveti Benedikt, Tunel "Sveti Rok"). In Croatian onomastic and other literature, different terms have been confirmed which relate to onyms motivated by saintly names, such as svetačko ime / kršćansko ime / kalendarsko ime, eklezionim, hagionim, hijeronim, patrocinij / patrocinijsko ime and sanktorem. In our paper, we will describe their usage, characterised by great disarray, define them according to the consulted sources and determine their normative status in Croatian onomastic terminology.
U članku će se s onomastičkoga i historiografskoga stajališta obraditi antroponimijska građa ekscerpirana iz opširnoga popisa crkvene desetine iz 1597. godine, koji se odnosi na područje sjeverno i ...zapadno od Medvednice u porječju Save, Krapine i Sutle. Objasnit će se povijesni kontekst u kojemu je dokument nastao te će se prikazati značajke osobnoimenskoga repertoara i struktura imenskih formula na širemu brdovečkom, susedgradskom i stubičkom području. Nastojat će se utvrditi na koji se način značajke društvenih odnosa toga vremena odražavaju u strukturi imenskih formula.
U radu se na temelju terenskoga i katastarskoga istraživanja obrađuje oko 380 toponima u dvama miljevačkim selima – Kaočinama i Ključu. Nakon uvodnoga dijela u kojem se istraživano područje povijesno ...i geografski opisuje, donosi se prikaz dijalektoloških značajki mjesnih govora. Zatim slijedi motivacijsko-semantička raščlamba toponima s komentarima o njihovu jezičnome podrijetlu i starosti. Priloženi su onomastički zemljovidi istraženih sela i tablica s numeriranim toponimima i opisima zemljopisnih referenata.
Na temelju terenski prikupljene građe u Promini obrađuju se muški i ženski osobni nadimci te se objašnjavaju osnovne sociološke značajke te dalmatinske seoske sredine. Tumači se leksičko podrijetlo i ...tvorbene značajke nadimaka te se donosi njihova semantičko-motivacijska razradba. Objašnjava se i pojava tzv. zamjenskih imena.
Saintly names are frequent constituents of the general Croatian onymy – anthroponymy (e.g. first name Ivan; family name Ivković), toponymy (e.g. oikonym Sveti Vid Dobrinjski, Donji Vidovec, oronym ...Sveta Gera, nesonym Sveti Grgur) and chrematonymy (e.g. Sveta Ana (church name), Hotel Sveti Benedikt, Tunel “Sveti Rok”). In Croatian onomastic and other literature, different terms have been confirmed which relate to onyms motivated by saintly names, such as svetačko ime / kršćansko ime / kalendarsko ime, eklezionim, hagionim, hijeronim, patrocinij / patrocinijsko ime and sanktorem. In our paper, we will describe their usage, characterised by great disarray, define them according to the consulted sources and determine their normative status in Croatian onomastic terminology.
Za strane zemljopisne objekte u načelu upotrebljavamo 1) strano, tj. izvorno ime, ili 2) hrvatskomu jeziku prilagođeno ime ili 3) hrvatsko ime za određeni objekt, tj. egzonim. Kako je godine 1972. ...Skupina stručnjaka za zemljopisna imena UN-a (UNGEGN) preporučila da se ograniči upotreba egzonima te da se ne stvaraju novi, pojavila se potreba da se definira koja imena jesu egzonimi, da se popišu te da se odredi način na koji se mogu standardizirati ona imena čiji se likovi nesustavno upotrebljavaju u pojedinome jeziku. U prvome dijelu članka predstavit će se iskustva standardiziranja zemljopisnih imena na međunarodnoj i nacionalnoj razini, s posebnim osvrtom na standardizacijsko stanje u dvaju slavenskih naroda (Slovenci i Poljaci). U drugome će se dijelu analizirati jezikoslovni priručnici koji su imali najvažniju ulogu u dosadašnjim nastojanjima standardiziranja zemljopisnih imena, a to su hrvatski pravopisni priručnici objavljivani od 1889. godine do danas, te će se iznijeti zahtjevi koje je nužno provesti kako bismo u standardizaciji tih zemljopisnih imena sačuvali hrvatsku jezičnu baštinu.
The focus of the article is the standardization of names of foreign geographical features in Croatian language. For these geographical features, we generally use (1) a foreign, i.e. original name, ...(2) a name adapted to the Croatian language, i.e. an adapted name (3) Croatian name for a certain feature, i.e. an exonym. As the United Nations Group of Experts for Geographical Names (UNGEGN) has recommended the limitation of the use of exonyms and has discouraged establishing new ones since 1972, it became a necessity to define exonyms, to register and list them, and to determine the methods of standardization of names that appear in various forms, causing them to be unsystematically used in certain languages. In the first part of the article authors are describing the practice of standardization of geographical names on international, as well as national levels (authors introduce two examples for the latter: in Slovenia and Poland). Second part of the article presents the analysis of historical and contemporary Croatian orthographies – the linguistic publications that undoubtedly had the most important role in past efforts in the process of standardisation of geographical names in Croatian. The authors draw attention to the necessity of establishing the commission for the standardization of geographical names, as soon as possible. This would indisputably help to evade the current inconsistencies in the use of various names for the same geographical features. The commission in question should bring together linguists, geographers, cartographers, historians, geopoliticians and other experts.
Imena životinja zasebna su onimijska skupina koja pokazuje sličnosti i razlike s drugim imenskim kategorijama. U radu se analiziraju modeli imenovanja u krava, skupini koja je, sudeći po podatcima s ...terenskih istraživanja i iz onomastičke literature, najbogatija imenska skupina unutar zoonimije. Na osnovi semantičko-motivacijske klasifikacije utvrđuje se koji su modeli imenovanja dominantni te se analizira jezično podrijetlo imena krava i donosi tvorbena analiza tih imena, koja pokazuje da u sufiksalnoj tvorbi imena krava, uspoređujući s drugim zoonimskim skupinama, sudjeluje najveći broj sufikasa.
Osobno ime Stjepan rasprostranjeno je u cijelome kršćanskom svijetu, a tako i cjelokupnome slavenskom prostoru. U ovome se radu pokušava dati pregled mnogobrojnih i raznolikih odraza toga svetačkog ...imena u hrvatskome antroponimijskom sustavu. Prate se njegove potvrde od najranijih vremena, analiziraju jezične značajke tih potvrda, daje se pregled rasprostranjenosti pojedinih odraza u prošlosti i danas na hrvatskome prostoru te se donose usporedbe s drugim južnoslavenskim prostorima. Uz ostalo propitkuje se je li znanstveno utemeljeno u narodu uvriježeno mišljenje o pripadnosti nekih oblika hrvatskomu (npr. Stjepan), a drugih srpskomu (npr. Stevo, Stevan) antroponimikonu.
PDF
