The article deals with the concept of future-making and its European (i.e., EU) dimension in the context of European Capital of Culture projects. The analysis is based on two case studies – Rijeka ...2020 and Nova Gorica 2025. The authors focus on ECoC bid books and other strategic documents that give insight into the desired legacy of the event and the (re) positioning of each city on the cultural and political map of Europe through the transposition of relevant European topics into local contexts. They examine the visions of the anticipated urban development that is hoped to occur as a direct consequence of the project’s implementation.
Članak se bavi konceptom stvaranja budućnosti i njezinom europskom, odnosno EU dimenzijom u kontekstu inicijative Europske prijestolnice kulture. Istraživanje se temelji na dvije studije slučaja – Rijeka 2020. i Nova Gorica 2025. Autori se fokusiraju na knjige prijave EPK projekata i druge relevantne strateške dokumente koji daju uvid u željeno nasljeđe događaja i u (re)pozicioniranje gradova na kulturnoj i političkoj karti Europe prevođenjem aktualnih europskih tema u lokalne kontekste. Pritom analiziraju vizije urbanog razvoja za koji se očekuje da će se dogoditi kao izravna posljedica provedbe projekta.
Drawing on ethnographic studies of two postindustrial cities in Croatia, Sisak and Bakar, the authors analyse how the communities narrate their industrial pasts, address industry-related ...environmental fallouts and define the potentials of postindustrial urban life. They focus on diverse narrations and practices through which the formerly industrial communities make sense of industrialisation and deindustrialisation. Local understandings of (post)industrial urban life are grasped through the concept of socio-industrial memory. The concept highlights the fact that communities can have different ideas about similar socio-economic processes depending on the ways in which they conceptualise the present and futures of their postindustrial cities, but it also underlines that the process of industrialisation was orchestrated politically as an act of socialist modernisation. The article outlines shared features and investigates disparities of postindustrial city-making and, in doing so, underlines the significance of context-based interpretations of such transformations. In both cities, the shutting down of factories left the inhabitants without major providers of livelihood. In Sisak, deindustrialisation meant long-term unemployment, which triggered postindustrial nostalgia. For citizens of Bakar, socialist industrialisation is an environmental threat and a turn away from tourism-development prospects. The authors conclude that images of the industrial past change their meanings in relation to the present needs and fears of postindustrial communities, as well as their visions of alternative, hopefully brighter futures.
Oslanjajući se na etnografska istraživanja dvaju postindustrijskih gradova u Hrvatskoj, Siska i Bakra, autorice analiziraju kako zajednice prikazuju svoju industrijsku prošlost, nose se s njezinim ekološkim posljedicama i vide potencijale postindustrijskog urbanog života. Rad se usmjerava na različite naracije i prakse kojima bivše industrijske zajednice pridaju smisao procesima industrijalizacije i deindustrijalizacije. Lokalno razumijevanje (post)industrijskog urbanog života zahvaća se konceptom socioindustrijskog sjećanja. Taj pojam polazi od stajališta da zajednice mogu imati različite ideje o sličnim društveno-ekonomskim procesima, ali istodobno upućuje na to da je proces industrijalizacije bio politički diktiran kao čin socijalističke modernizacije. Autorice detektiraju i tumače zajednička obilježja, kao i razlike u stvaranju dvaju postindustrijskih gradova, pri čemu naglašavaju važnost kontekstualnog interpretiranja takvih transformacija. U obama istraživanim gradovima zatvaranje tvornica ostavilo je stanovnike bez gospodarskih temelja. U Sisku je deindustrijalizacija značila dugotrajnu nezaposlenost, što je potaknulo postindustrijsku nostalgiju. S druge strane, za građane je Bakra socijalistička industrijalizacija ekološka prijetnja i odmak od razvojne strategije zasnovane na turizmu. Autorice zaključuju da slike industrijske prošlosti mijenjaju svoja značenja u odnosu na sadašnje potrebe i strahove postindustrijskih zajednica, kao i na njihove vizije alternativne, potencijalno svjetlije budućnosti.
The authors analyze the Pazin Cave (Pazinska jama) as an imagined landscape, focusing on the narratives and practices that the local population associates with the space. They outline the policies of ...the protected area but emphasize the daily life near the Cave. Combining the theoretical assumptions of the anthropology of landscape and the anthropology of social memory, the Cave is approached as a place of memory involving the life stories of two generations of a Pazin family. At the same time, they examine the status of the Cave in the narration of life in the city. They reveal the negative connotations attributed to the landscape as a source of danger and a place of imprisonment during the Second World War. They conclude with the prominent role of the Pazin Cave in creating Pazin’s urban and local identity.
Rijeka je 2020. godine nosila titulu Europske prijestolnice kulture. Višegodišnju pripremu i planirana događanja u 2020. godini autorice definiraju kao okvir unutar kojega se intenzivira propitivanje ...identiteta grada kulturom vođenom urbanom regeneracijom. Pritom je važna temporalna dimenzija, činjenica da je EPK prilika da se promišlja o budućnosti grada. Stoga, rad uključuje, uz teorijsko-metodološki uvod, opsežno predstavljanje vizije Rijeke kako je zamišljena u dokumentaciji prijave i programu EPK, kao i u drugim strateškim gradskim dokumentima. Nadalje, autorice interpretiraju doživljaj i mišljenja građana Rijeke u aspektu značenja EPK za redefiniranje identiteta grada.
Using the example of the coke plant in Bakar that was shut down at the end of the twentieth century, the authors discuss the relationship between industry and the city as seen through the ...contemporary viewpoint of the local inhabitants. The article combines the notions of urban studies, post-industrial anthropology and studies of public health issues to analyse the social dynamics and clashes caused by industrialisation and deindustrialisation in and around Bakar. The authors deal with the transformations in people’s everyday lives caused by the politics and practices of (de)industrialisation in the second half of the twentieth century. The focus is on narratives from Bakar inhabitants related to the impact of the coke plant on environmental pollution and quality of life, primarily in terms of health. The authors re-examine the term “post-industrial city” and question what means to live in a town burdened by its industrial past.
U središtu su članka četiri umjetničke intervencije koje su početkom 2019. godine izvedene u Zatvoru u Zagrebu u cilju estetizacije zatvorskog prostora. Rad se temelji na kvalitativnom etnografskom ...istraživanju koje je provedeno tijekom oslikavanja u navedenom zatvoru, u cilju razumijevanja: a) umjetničkog koncepta i nastajanja umjetničkog djela u zatvorskim prostorima, b) dinamike i značenja koju umjetničko djelo u zatvoru izaziva te c) promjene doživljaja kako pojedinačnih zatvorskih prostora tako i šire društvene percepcije o zatvorskom sustavu. Pristupi istraživanju i interpretaciji proizlaze iz antropologije prostora i mjesta te antropologije umjetnosti. Istraživanjem se analiziraju društveni, interakcijski, edukativni, estetizirajući, terapijski i afektivni učinci konkretnih umjetničkih intervencija u zatvoru. Poseban je interes fokusiran prema odnosima koji postoje ili se mijenjaju tijekom intervencija između svih uključenih aktera (umjetnici, razni profili djelatnika u zatvoru, zatvorenici). Ključan doprinos kulturnoantropoloških istraživanja proizlazi iz sposobnosti etnografije da bilježi i promišlja umjetnost ostvarenu kao relacijsku i komunikacijsku aktivnost, a u smislu primjene etnografskog istraživanja, riječ je o novitetu u istraživanju hrvatskih zatvorskih sustava.
El lema elegido para presentar paneles, ponencias, posters y presentaciones en formatos alternativos para el congreso internacional 2019 de SIEF -que tuvo lugar en Santiago de Compostela, Galicia ...(España)- fue “Track changes: Reflecting on a transforming world”. Esta introducción incluye una descripción del contenido del congreso, la idea para la elección de las plenarias y algunas reflexiones sobre los resultados del congreso.
L’objectif de cet article est d’analyser les différentes manières dont les habitants de Kumrovec, le village natal de Josip Broz Tito, traitent, négocient et même subvertissent les récits dominants ...sur l’endroit dans lequel ils vivent. Dans le discours public, le village de Kumrovec est toujours stigmatisé en tant que berceau symbolique de l’idéologie socialiste mise à bas. L’auteure explore les positions à partir desquelles se déroule la construction de cette localité politique, ainsi que le rôle joué par ses habitants dans la définition de leur identité distinctive.
PDF
