The identification of one’s own community as well as the definition of oneself stems from the contraposition with otherness through various prejudices or stereotypes. The aim of this paper is to ...analyse linguistic reflections of the perception of oneself as well as of others within the Italian and Croatian phraseology. Having in mind certain general considerations about the fundamental bonds between the language and the culture, the Author analyses idiomatic expressions containing ethnonyms. The Italian examples indicating foreigners are confronted with the Croatian examples in order to establish the image of others as well as the peculiarities of different cultures and mentalities within the field of phraseology. Lastly, similarities and differences between the two languages are described at the semantic, sociolinguistic and cultural level.
Octreotide is an analog of the polypeptide hormone somatostatin, which can reduce gastrointestinal, biliary and pancreas secretion, as well as
decrease gastrointestinal motility. Octreotide in ...combination with total parenteral nutrition (TPN) has proven to be effective therapy in patients with high-output enterocutaneous fistula (EF).
U radu se analiziraju nahodske imenske formule ekscerpirane iz Knjige nahoda koja se čuva u Državnome arhivu u Splitu. Nahodska imena i izmišljena prezimena promatraju se i analiziraju kao cjelina, ...kao „formula“, te se opisuju specifični procesi tvorbe takvih prezimena koja mogu biti unutarjezično i izvanjezično motivirana. Prezimena splitskih nahoda većinom su asemantična, odnosno motivirana fonološkom postavom osobnoga imena i/ili roditeljskoga prezimena. Međutim, i kod prezimena asemantične osnove uočeno je isprepletanjeizvanjezične i unutarjezične motiviranosti.
The identification of one’s own community as well as the definition of oneself stems from the contraposition with otherness through various prejudices or stereotypes. The aim of this paper is to ...analyse linguistic reflections of the perception of oneself as well as of others within the Italian and Croatian phraseology. Having in mind certain general considerations about the fundamental bonds between the language and the culture, the Author analyses idiomatic expressions containing ethnonyms. The Italian examples indicating foreigners are confronted with the Croatian examples in order to establish the image of others as well as the peculiarities of different cultures and mentalities within the field of phraseology. Lastly, similarities and differences between the two languages are described at the semantic, sociolinguistic and cultural level.
Antroponimija Kaštela Luketin-Alfirevic, Antonia; Luketin-Alfirević, Antonia
06/2015
Web Resource
Odprti dostop
Područje današnjeg grada Kaštela predstavlja kolijevku hrvatske povijesti izraslu na antičkoj i
ranokršćanskoj baštini, a potvrdu te činjenice nalazimo u kaštelanskoj povijesnoj onomastici.
U ovome ...se radu na temelju arhivskoga istraživanja opisuje i analizira povijesna
antroponimija Kaštela, pa je tako korpus na kojem je istraživanje temeljeno prikupljen iz
arhivskih izvora i to prvenstveno iz matičnih knjiga, ali i iz nekih objavljenih radova. Uvodni
dio sadrži povijesno-geografske značajke kaštelanskoga područja te kratak opis karakteristika
kaštelanskih govora nakon čega slijedi i opis izvora iz kojih je građa ekscerpirana te analiza
grafijskih uzusa u arhivskim izvorima pisanim na talijanskom jeziku. U poglavljima koja
slijede analiziraju se imena prve, druge i treće determinacije.
Antroponimijska građa, to jest imena svih triju determinacija, klasificiraju se na tvorbenoj i
semantičkoj razini, a pri opisu korpusa u obzir su uzeti i aloglotski i dijalektalni elementi kao
rezultat višestoljetnih hrvatsko-romanskih etnojezičnih prožimanja na ovim prostorima.
Aloglotski i dijalektalni elementi posebice su izraženi u korpusu nadimaka, što je i bilo
očekivano s obzirom na činjenicu da je ova antroponimijska kategorija, zbog velikog broja
nadimaka nastalih procesom onimizacije apelativa, najbliža općem leksiku. Ime se definira
kao sociolingvistički znak, pretpostavljajući da antroponimi osim što odražavaju obilježja
jezika, a posebice lokalnog narječja, odražavaju i obilježja društveno-povijesnog konteksta.
Stoga su pri obradi antroponima u obzir uzeti i izvanjezični čimbenici koji su utjecali na
njihov izbor, distribuciju i frekventnost u pojedinom vremenskom razdoblju, a koji između
ostalog omogućuju analizu funkcije imena u jeziku.
Nadalje, temeljem usporedbe prezimenskih likova potvrđenih u arhivskim izvorima od 16. do
18. stoljeća i detaljne tvorbeno-motivacijske analize kaštelanskog prezimenskog fonda 19.
stoljeća ustanovljen je korpus kaštelanskih prezimena, to jest prezimena zapis kojih seže
najmanje 150 godina u prošlost, a koja su i danas zabilježena u kaštelanskom prezimenskom
fondu. Na taj su način postavljeni temelji budućim istraživanjima kaštelanskog
antroponimikona sa svrhom utvrđivanja razlika nastalih uslijed migracija i intenzivnog
naseljavanja kaštelanskog područja u posljednjih nekoliko desetljeća.
Naposlijetku, potvrđeno je da kaštelanska antroponimija unutar hrvatske antroponimije
predstavlja osobitosti i to u svome prezimenskom fondu kojeg odlikuje prvotna posesivna
tvorba na -ov/-ev i -in.
Područje današnjeg grada Kaštela predstavlja kolijevku hrvatske povijesti izraslu na antičkoj i
ranokršćanskoj baštini, a potvrdu te činjenice nalazimo u kaštelanskoj povijesnoj onomastici.
U ovome se radu na temelju arhivskoga istraživanja opisuje i analizira povijesna
antroponimija Kaštela, pa je tako korpus na kojem je istraživanje temeljeno prikupljen iz
arhivskih izvora i to prvenstveno iz matičnih knjiga, ali i iz nekih objavljenih radova. Uvodni
dio sadrži povijesno-geografske značajke kaštelanskoga područja te kratak opis karakteristika
kaštelanskih govora nakon čega slijedi i opis izvora iz kojih je građa ekscerpirana te analiza
grafijskih uzusa u arhivskim izvorima pisanim na talijanskom jeziku. U poglavljima koja
slijede analiziraju se imena prve, druge i treće determinacije.
Antroponimijska građa, to jest imena svih triju determinacija, klasificiraju se na tvorbenoj i
semantičkoj razini, a pri opisu korpusa u obzir su uzeti i aloglotski i dijalektalni elementi kao
rezultat višestoljetnih hrvatsko-romanskih etnojezičnih prožimanja na ovim prostorima.
Aloglotski i dijalektalni elementi posebice su izraženi u korpusu nadimaka, što je i bilo
očekivano s obzirom na činjenicu da je ova antroponimijska kategorija, zbog velikog broja
nadimaka nastalih procesom onimizacije apelativa, najbliža općem leksiku. Ime se definira
kao sociolingvistički znak, pretpostavljajući da antroponimi osim što odražavaju obilježja
jezika, a posebice lokalnog narječja, odražavaju i obilježja društveno-povijesnog konteksta.
Stoga su pri obradi antroponima u obzir uzeti i izvanjezični čimbenici koji su utjecali na
njihov izbor, distribuciju i frekventnost u pojedinom vremenskom razdoblju, a koji između
ostalog omogućuju analizu funkcije imena u jeziku.
Nadalje, temeljem usporedbe prezimenskih likova potvrđenih u arhivskim izvorima od 16. do
18. stoljeća i detaljne tvorbeno-motivacijske analize kaštelanskog prezimenskog fonda 19.
stoljeća ustanovljen je korpus kaštelanskih prezimena, to jest prezimena zapis kojih seže
najmanje 150 godina u prošlost, a koja su i danas zabilježena u kaštelanskom prezimenskom
fondu. Na taj su način postavljeni temelji budućim istraživanjima kaštelanskog
antroponimikona sa svrhom utvrđivanja razlika nastalih uslijed migracija i intenzivnog
naseljavanja kaštelanskog područja u posljednjih nekoliko desetljeća.
Naposlijetku, potvrđeno je da kaštelanska antroponimija unutar hrvatske antroponimije
predstavlja osobitosti i to u svome prezimenskom fondu kojeg odlikuje prvotna posesivna
tvorba na -ov/-ev i -in.
This thesis deals with the description and analysis of the historical anthroponymy of the city
of Kaštela on the basis of the corpus excerpted from archival resources (birth registers,
anagraphs, land registers), but also from several published sources.
In the introductory part, along with the geographical and historical details about seven
Kaštela, which today form the city of Kaštela, socio-historical and linguistic context is
provided as well. The collected corpus is analysed and classified on all linguistic levels. Also,
due to the fact that all archival sources are written in Italian, one chapter of this thesis is
devoted to the description and explanation of all the encountered graphemic adaptations of
Croatian anthroponyms to the Italian graphemic and phonemic system.
Since name is defined as sociolinguistic sign, extralinguistic factors which can potentially
influence the choice and frequency of a certain name in different periods are also considered.
This research aims to describe linguistic particularities of the anthroponymy of Kaštela and to
describe relations between the population structure, socio-historical context and the
composition and number of the names in the community.
U radu se analiziraju nahodske imenske formule ekscerpirane iz Knjige nahoda koja se čuva u Državnome arhivu u Splitu. Nahodska imena i izmišljena prezimena promatraju se i analiziraju kao cjelina, ...kao „formula“, te se opisuju specifični procesi tvorbe takvih prezimena koja mogu biti unutarjezično i izvanjezično motivirana. Prezimena splitskih nahoda većinom su asemantična, odnosno motivirana fonološkom postavom osobnoga imena i/ili roditeljskoga prezimena. Međutim, i kod prezimena asemantične osnove uočeno je isprepletanje
izvanjezične i unutarjezične motiviranosti.
U članku se, na osnovu arhivske građe prikupljene u okviru istraživanja, analiziraju imena jedrenjaka sagrađenih u Dalmaciji tijekom 19. stoljeća kao i imena jedrenjaka izgrađenih drugdje, ali čiji ...su vlasnici bili iz Dalmacije. Uz imena jedrenjaka, u kojima se zrcali jezična i sociokulturna stvarnost vremena i sredine u kojoj su nastala,
navode se i nazivi za tipove jedrenjaka, mahom talijanskog podrijetla. Imena se potom analiziraju na fonološkoj i morfosintaktičkoj razini te se u okviru etiološke analize ona dijele u nekoliko kategorija s obzirom na motivaciju prilikom procesa imenovanja. Utvrđeno je kako su najčešća imena antroponimskog i hagionimskog podrijetla, uz značajan broj auguralnih i profilaktičkih imena budući da je uloga imena, između ostalog, bila zaštititi jedrenjak odnosno odagnati zlu kob. Među svetačkim imenima, i ostalim imenima vezanim uz religiozne motive, prevladavaju ona posvećena Bogorodici čiji je kult na ovim prostorima prisutan još od srednjeg vijeka.
PDF
