The results of a study on morphological features and reproductive phenology of the brown alga
Cystoseira foeniculacea f. tenuiramosa
(Ercegović) A. Gómez Garreta, M.C. Barceló, M.A. Ribera & J. Rull ...Lluch from the marine lagoon of Strunjan (Gulf of Trieste), are reported. Based on monthly samplings carried out during one year period, it was observed that this species shows considerable seasonal morphological variations. The Strunjan marine lagoon appears to be the only location of the Slovenian coast where population of this taxon occur. Based on the high associated biodiversity, we propose the inclusion of this population in the conservation management plans in the area.
Prikazani su rezultati istraživanja morfoloških značajki i reproduktivne fenologije smeđe alge
Cystoseira foeniculacea f. tenuiramosa
(Ercegović) A. Gómez Garreta, M.C. Barceló, M.A. Ribera & J. Rull Lluch u morskoj laguni Strunjan (Tršćanski zaljev). Na temelju mjesečnih uzorkovanja, provedenih tijekom jedne godine, utvrđeno je kako ova vrsta pokazuje značajne sezonske morfološke varijacije. Strunjanska morska laguna vjerojatno je jedina lokacija na slovenskoj obali gdje obitava populacija ove svojte. Na temelju velike povezane bioraznolikosti, predlažemo uključivanje ove populacije u planove upravljanja očuvanja na tom području.
This study reports the occurrence of the non-native red alga Caulacanthus okamurae, previously unknown on the Slovenian coast (Gulf of Trieste, northern Adriatic Sea). The distribution of the ...species, its abundance, morphological characteristics and reproductive phenology are described. The study is based on seasonal sampling conducted during one year, from winter to autumn 2021, on two different substrates (limestone and sandstone) of the midlittoral zone, and showed a moderate variation in the biomass of C. okamurae populations between the winter-spring and summer-autumn periods. The native algal assemblages of the two substrates impacted by C. okamurae were characterized by generally limited species diversity and consisted mainly of small-sized species with simple morphology. During the study, in addition to non-fertile thalli of C. okamurae, tetrasporophytic thalli with tetrasporocysts and female gametophytes with cystocarps were found.
Ovo istraživanje prikazuje nalaz alohtone crvene alge Caulacanthus okamurae, dosad nepoznate na području slovenske obale (Tršćanski zaljev, sjeverni Jadran). U radu se opisuje rasprostranjenost vrste, njezina brojnost, morfološke karakteristike te reproduktivna fenologija. Istraživanje se temelji na sezonskom uzrokovanju provedenom tijekom jedne godine, od zime do jeseni 2021., na dvije različite podloge (vapnenac i pješčenjak) mediolitoralne zone, a istim je utvrđena umjerena promjenjivost u biomasi naselja C. okamurae između zimsko-proljetnog i ljetno-jesenskog razdoblja. Zajednice zavičajnih algi dvaju supstrata pod utjecajem C. okamurae općenito su okarakterizirane ograničenom raznolikošću vrsta, uglavnom onih malih dimenzija s jednostavnom morfologijom. Tijekom istraživanja, osim sterilnih talusa C. okamurae, pronađeni su tetrasporofitni talusi s tetrasporocistama i ženski gametofiti s cistokarpima.
The zonation of midlittoral mainly based on macroalgal communities was studied at six sites of the Bay of Koper (Slovenian south-east part of the Gulf of Trieste) in spring (April) and autumn ...(November) 2010. The study, using the random selection method, involved different types of substrate (limestone, marl and sandstone). It was surveyed from the upper midlittoral to the infralittoral fringe (from the mean higher high water to the mean lower low water), the upper limit of the occurrence of the brown macroalgae Cystoseira compressa. The zonation of the midlittoral zone was divided into three horizons (upper, middle and lower) by biotic (leader species) and abiotic (sea level) criteria. By using multivariate technique the main dissimilarity was found between the macroalgal communities of the upper and lower horizon. The species that most contributed to this difference was Blidingia minima. The main differences in species composition in different substrates were found between limestone and marl. The species Chaetomorpha linum mainly characterized such differences, while the species Fucus virsoides was the main contributor to dissimilarity among the middle horizons on limestone and sandstone.Original Abstract: Podjela tj. zonacija mediolitoralnog pojasa pretezito se temelji na istrazivanjima zajednica makroalgi na sest postaja u zaljevu Koper (slovenski jugoistocni dio trscanskog zaljeva) provedenih u proljece (travanj) i jesen (studeni) 2010. godine. Studija provedena metodom slucajnog odabira, ukljucuje razlicite vrste podloga (vapnenac, lapor i pjescenjak). Uzorkovano je podrucje od gornjeg mediolitoralnog pojasa do ruba infralitorala (izmedu srednje gornje razine plime do srednje donje razine oseke), te gornje granice prisustva smede alge cystoseira Compressa. Zonacijom je mediolitoral podijeljen u tri sloja (visi, srednji i nizi) prema biotickim (vodece vrste) i abiotickim kriterijima (razina mora). Primjenom multivarijatne tehnike glavna razlicitost je ustanovljena izmedu zajednica makroalgi gornjeg i donjeg sloja. Vrsta koja je najvise doprinijela ovakvoj razlicitosti je Blidingia minima.Glavne razlike u sastavu vrsta u razlicitim podlogama su pronadene izmedu vapnenca i lapora. Vrsta Chaetomorpha linum uglavnom karakterizira takve razlike, dok je vrsta Fucus virsoides bila glavni pridonositelj razlicitosti medu srednjim slojem na vapnencu i pjescenjaku.
The authors report the first record of the red alga Polysiphonia carettia (Hollenberg, 1971) in the Adriatic Sea, collected from two loggerhead sea turtles Caretta caretta captured along the coast of ...the Savudrija peninsula (Croatia, Northern Adriatic Sea). The identification of the samples is based on both vegetative and reproductive tetrasporangial features. The morphological characters of the specimens studied are in agreement with previous reports of this species from other parts of the Mediterranean Sea.Original Abstract: Autori navode prvi zapis o pojavljivanju crvene alge Polysiphonia carettia (Hollenberg, 1971) u Jadranskom moru. Podaci su prikupljeni s dvije glavate zelve Caretta caretta koje su primijecene uz obalu poluotoka Savudrija (Hrvatska, Sjeverni Jadran). Identifikacija uzoraka temeljila se na vegetativnim i na reproduktivnim tetrasporangijalnim znacajkama. Morfoloske znacajke jedinki istrazivane su u skladu s prethodnim izvjescima o ovoj vrsti iz drugih dijelova Sredozemnog mora.
Two species of chthamalid barnacles are well established from the upper to the lower limit of the midlittoral zone on the rocky shores of the North Adriatic Sea: Chthamalus stellatus, Poli and ...Chthamalus montagui, Southward. The present study deals with the vertical distribution and abundance for each species at two localities of the Istrian peninsula coast (North Adriatic Sea). For this purpose chthamalid populations were monitored in 2015 along the Slovenian marine coast (Bay of Koper, Gulf of Trieste) and along the Croatian marine coast, near Rovinj (west Istrian coast), both on limestone. The main aim of the study was to establish if there was a relationship between the vertical distribution and abundance of these two species at different spatial scales: small (between sites, about 1 kilometer) and large (between localities, 10s of kilometers). The selected localities are slightly different in tidal range, in orientation and wave exposure. Three sites were randomly selected at each locality and two transects per tidal level (upper, middle and lower) were chosen on each site. The abundance of each chthamalids species in 1 dm2 plots was determined at three different tidal levels along each transect. The results indicated that the vertical distribution of C. montagui and C. stellatus was very similar between localities and even among sites, but their abundance varied. At both localities, C. montagui was more abundant in the upper and middle tidal levels, while C. stellatus was more abundant at the lower tidal level. It was also found that C. montagui was more abundant in sheltered conditions (Bay of Koper), while C. stellatus on the coast more exposed to the wave action (near Rovinj), at all tidal levels.
Dvije vrste ciripednih rakova vitičara dobro su razvijene od više do niže gornje granice mediolitoralne zone na stjenovitim obalama sjevernog Jadrana: rak vitičar brumbuljak (Chthamalus stellatus, Poli i Chthamalus montagui, Southward). Ova studija se bavi vertikalnom raspodjelom i brojnošću ovih vrsta na dva lokaliteta na obalama istarskog poluotoka (sjever Jadranskog mora). U tu svrhu su 2015. promatrane populacije ciripeda duž slovenske obale (Koparski zaljev, Tršćanski zaljev) te duž hrvatske obale u blizini Rovinja (zapadna obala Istre), obje na vapnencu. Glavni cilj istraživanja bio je utvrditi postoji li povezanost između vertikalne raspodjele i brojnosti ovih dvaju vrsta u različitim prostornim skalama: mala (među lokalitetima, otprilike jedan kilometar) i velika (među lokalitetima, deseci kilometara). Odabrani lokaliteti pomalo se razlikuju po rasponu plime i oseke, smještaju i izloženosti valovima. Nasumce su odabrana tri mjesta na svakome od ovih lokaliteta i dva presjeka za razinu plime i oseke (viši, srednji i niži) odabrana su na svakoj pojedinoj lokaciji. Brojnost pojedine vrste chthamalida u dijelovima od 1 dm2 određeni su trima različitim razinama duž svakog presjeka. Rezultati su upućivali da je vertikalna raspodjela C. montagui i C. stellatus vrlo slična na svim lokacijama pa čak i na svim kontrolnim mjestima dok je njihova brojnost varirala. Na obje lokacije, C. montagui je bila brojnija pri nižim razinama plime i oseke. Također smo utvrdili da je C. montagui brojnija u zaštićenijim uvjetima (Koparski zaljev), dok je C. stellatus brojniji na obalama koje su izloženije valovima (blizu Rovinja), prilikom svih razina plime i oseke.
In August 2003, dense turfs formed by the filamentous red alga Womersleyella setacea (Hollenberg) R. E. Norris were found in the open part of the Bay of Boka Kotorska, on the shore of Montenegro ...(southern Adriatic Sea). The habitat and morphology of the alga are described and the impact of the massive development of this species on the structure of the algal communities is discussed.
U radu su prikazani rezultati fitocenološkog istraživanja naselja crvene alge Catenella caespitosa ( (Withering) L. M. Irvine na mediolitoralnoj bionomskoj stepenici slovenske obale. Uzorkovanja su ...obavljena mjesečno na dvije postaje tijekom 2002 godine. Opisana je nova sub-asociacija mediolitoralne bionomske
stepenice: Catenelletosum caespitosae sub-ass. nova , uključena u asociaciji Fucetum virsoidis Pignatti 1962.
Flora je prikazana brojčanom i postotnom zastupljenošću sistematskih razreda Cyanobacteria, Rhodophyceae, Fucophyceae i Chlorophyceae. Fitogeografska pripadnost je prikazana pomoću skupina flornih elemenata. Ukupno je na cijelom istraživanom području određeno 14 vrsta bentoskih algi (u razredu Chlorophyceae 7 vrsta ili 38,9%, u razredu Rhodophyceae 5 vrsta ili 27,8%, u razredu Fucophyceae 2 vrste ili 11,1%) i 4 vrste ili 22,2% iz razreda Cyanobacteria. Od flornih elemenata najbolje su zastupljeni kozmopolitski elementi s 11 vrsta, a slijede ih subkozmopolitski sa 6 vrsta, te s jednom vrstom koja je jadranski florni element. Indeks
različitosti (H') je mali (0,8 za postaju A i 0,6 za postaju B), a indeks sličnosti (SQ) je velik (0,8) što ukazuje na međusobno veliku sličnost sastava bentoske flore na istraživanim postajama. Tetrasporociste alge Catenella caespitosa su razvijene od travnja do listopada.
The Catenella caespitosa (Withering) L.M. Irvine community at two stations on the Slovenian coast of the northern Adriatic Sea was sampled monthly during 2002. The flora consisted of 18 species: ...seven Chlorophyceae, five Rhodophyceae, two Fucophyceae, and four Cyanobacteria. The diversity index indicated low community complexity at both stations (0.8 at station A and 0.5 at station B). The study also confirms the identification of the zonation of this community. A new sub-association of the upper mid-littoral zone Catenelletosum caespitosae, included in the Fucetum virsoidis Pignatti 1962 association, is described by the synecological method.
U radu su prikazani rezultati fitocenološkog istraživanja naselja crvene alge Catenella caespitosa ( (Withering) L. M. Irvine na mediolitoralnoj bionomskoj stepenici slovenske obale. Uzorkovanja su obavljena mjesečno na dvije postaje tijekom 2002 godine. Opisana je nova sub-asociacija mediolitoralne bionomskestepenice: Catenelletosum caespitosae sub-ass. nova , uključena u asociaciji Fucetum virsoidis Pignatti 1962.Flora je prikazana brojčanom i postotnom zastupljenošću sistematskih razreda Cyanobacteria, Rhodophyceae, Fucophyceae i Chlorophyceae. Fitogeografska pripadnost je prikazana pomoću skupina flornih elemenata. Ukupno je na cijelom istraživanom području određeno 14 vrsta bentoskih algi (u razredu Chlorophyceae 7 vrsta ili 38,9%, u razredu Rhodophyceae 5 vrsta ili 27,8%, u razredu Fucophyceae 2 vrste ili 11,1%) i 4 vrste ili 22,2% iz razreda Cyanobacteria. Od flornih elemenata najbolje su zastupljeni kozmopolitski elementi s 11 vrsta, a slijede ih subkozmopolitski sa 6 vrsta, te s jednom vrstom koja je jadranski florni element. Indeksrazličitosti (H') je mali (0,8 za postaju A i 0,6 za postaju B), a indeks sličnosti (SQ) je velik (0,8) što ukazuje na međusobno veliku sličnost sastava bentoske flore na istraživanim postajama. Tetrasporociste alge Catenella caespitosa su razvijene od travnja do listopada.
PDF
