The paper analyzes translations and mediatorial articles from the Slavic literature published in Dalmatian newspapers and periodicals which contribute most to mediation during the period of Croatian ...Modernism. While periodicals in Dalmatia traditionally mediates from the Roman literature, especially from the Italian, in the examined corpus can be seen the remarkable reception of Slavic literature, particularly Russian. The paradigm of the most recognized culture and literature in non Slavic world is desirable identity basis of the Croatian literature as a part of a large Slavic stem from romanticism to modernism. Mediation of Slavic literatures is examined on the corpus of newspapers and periodicals published in Dubrovnik, Split and Zadar (Crvena Hrvatska, Srd, Sloboda, Jedinstvo/Novo jedinstvo, Novi vijek, Narodni list, Smotra dalmatinska, Iskra, Glasnik Matice dalmatinske, Lovor, etc.). Adapted from the source document
U radu se obrađuju politički prilozi objavljeni u dubrovačkom pravaškom listu Crvena Hrvatska (1891. – 1914.). Autori polaze od pretpostavke kako je specifična društvenopolitička situacija koja se ...odigravala u Dubrovniku krajem 19. stoljeća idealno polazište u analizi hrvatsko-srpskih odnosa koje su uvjetno razdijelili u dvije ključne faze. Prva bi predstavljala razdoblje od pokretanja lista 1891. do pobjede na općinskim izborima u Dubrovniku 1899. godine. Drugo (novo) razdoblje hrvatsko-srpskih odnosa označava početak 20. stoljeća, konkretnije godina 1903., što su povezali s dolaskom Milana Marjanovića za glavnog urednika lista, ali i novom političkom platformom. Nova predodžba Srba na stranicama lista isticana je kao nužna potreba hrvatske strane čiji vrhunac predstavlja 1905. godina, kad je osnovana Hrvatsko-srpska koalicija. Tada se politički razmišlja (piše) o Hrvatima i Srbima u širem slavenskom/južnoslavenskom kontekstu što će kulminirati „mitskom slikom Srbije“ 1913. i 1914. godine na stranicama lista.
U radu se analizira prvo godište Gradišće kalendara koji je pokrenuo i do svoje smrti (1973.) uređivao Ignac Horvat. Novopokrenutu se publikaciju nakon Drugoga svjetskog rata Horvat odlučuje tiskati ...u Hrvatskoj jer za tiskanje u Austriji nisu bili stvoreni uvjeti. Donijelo je to i stanoviti urednički izazov, s obzirom na to da su se prilike u Hrvatskoj promijenile pod utjecajem novoga državnog uređenja i komunističke ideologije. Kalendar je imao važnu ulogu u razvoju gradišćanskohrvatske književnosti i kulture u poslijeratnome razdoblju, posebice zbog društvenopovijesnoga konteksta u kojemu su se našli Hrvati u Austriji. Svojim je književnim prilozima i prilozima svojih suvremenika Ignac Horvat postavio temelj novijoj gradišćanskohrvatskoj književnosti, pritom afirmirajući niz novih imena koja su obilježila književnost u Gradišću do danas (Ana Šoretić, Jurica Čenar). Analizirajući teme iz manjinske vizure, Gradišće kalendar ponudio je prepoznatljiv kulturni imaginarij usmjeren matičnoj kulturi potvrđujući i nezaobilaznu ulogu Ignaca Horvata u očuvanju i promicanju hrvatskoga nacionalnog identiteta.
U radu se analizira sadržaj dječjega euharistijskog listića Prijatelj malenih, pokrenut u Zadru ratne 1915. godine koji je izlazio zaključno s 1917. Urednik je bio franjevac Hugolin Didon (u prvom ...broju podršku mu je dao i zadarski nadbiskup Vinko Pulišić), s nakanom izlaženja „za malene službenike i službenice Presv. Sakramenta, za hrvatsku učeću mladež obojega spola i kršćanske obitelji.“ Interpretiraju se književni prilozi vjerske i poučne tematike koje potpisuju suradnici i suradnice pod pseudonimima: Rosanda, Anjeza, Tiehomir f…, Levina, Karla, Pere Milošev, A. Kontin i drugi. Također se ističe i suradnju Ljubimira Jurića, najprije nadučitelja u Biogradu, a poslije na Voštarnici u Zadru. Bio je stalni i najproduktivniji autor uglavnom prigodne dječje poezije u listu koji je vjerski orijentiran, ali donosi i sadržaje poučnog i zabavnog karaktera. U duhu katoličkog nauka s poukom razmatraju se mnoge teme: Isusov život, životi svetaca, marljivost, nesebičnost, domoljublje, rat, poslušnost i dr.
STARČEVIĆ I GLASNIK DALMATINSKI Katarina IVON - Slavica VRSALJKO, Robert BACALJA
Croatica Christiana periodica,
09/2013, Letnik:
37, Številka:
71
Journal Article
Odprti dostop
U radu se analiziraju članci Šime Starčevića objavljeni u Glasniku dalmatinskom, zadarskom časopisu koji je izlazio polovinom 19. stoljeća. Članci su podijeljeni na tri tematske cjeline:
jezični, ...društveno-politički i religiozno-prosvjetiteljski. Daje se pregled društveno-političke situacije u Dalmaciji te se ocjenjuje uloga Glasnika i Šime Starčevića u navedenom razdoblju.
Analiziraju se njegova grafijska rješenja i jezični savjeti te njegovo inzistiranje na dalmatinskoj ikavici. Starčević se u prilozima oštro obračunava s grafijskim rješenjima koja su dolazila iz sjeverne Hrvatske, inzistirajući na ikavici čak i kada samo uredništvo pristaje na kompromis. S obzirom na činjenicu kako je on prije svega svećenik, velik broj članaka objavljenih u Glasniku je religiozno-didaktičke naravi, u kojima Starčević želi na suptilan način podučiti i
moralno prosvijetliti puk.
This article is about Simon (Sime) Starcevic's articles published in Glasnik dalmatinski, a periodical from Zadar that was published in the mid nineteenth century. His articles are divided into three ...thematic units: linguistic, socio-political and religious-enlightenment studies. Author of this article delivers an overview of the socio-political situation in Dalmatia of that time and evaluates the role of Glasnik, as well as the role of Sime Starcevic during this period. Furthermore, author analyzes Starcevic's spelling solutions and language advices, as well as his stubborn insistence on the Dalmatian dialect. In the analyzed articles Starcevic strongly discusses spelling solutions from the northern Croatia, insisting on the dialect, even when the editorial board was ready compromise. Given the fact that Starcevic was primarily a priest, a large number of his articles published in Glasnik were religiously didactic, in which he wanted in a subtle way to teach and morally enlighten people. KEY WORDS: Simon (Sime) Starcevic, Glasnik dalmatinski, Dalmatian identity, religious-enlightenment articles, language advices. U radu se analiziraju clanci Sime Starcevica objavljeni u Glasniku dalmatinskom, zadarskom casopisu koji je izlazio polovinom 19. stoljeca. Clanci su podijeljeni na tri tematske cjeline: jezicni, drustveno-politicki i religiozno-prosvjetiteljski. Daje se pregled drustveno-politicke situacije u Dalmaciji te se ocjenjuje uloga Glasnika i Sime Starcevica u navedenom razdoblju. Analiziraju se njegova grafijska rjesenja i jezicni savjeti te njegovo inzistiranje na dalmatinskoj ikavici. Starcevic se u prilozima ostro obracunava s grafijskim rjesenjima koja su dolazila iz sjeverne Hrvatske, inzistirajuci na ikavici cak i kada samo urednistvo pristaje na kompromis. S obzirom na cinjenicu kako je on prije svega svecenik, velik broj clanaka objavljenih u Glasniku je religiozno-didakticke naravi, u kojima Starcevic zeli na suptilan nacin poduciti i moralno prosvijetliti puk. KLJUCNE RIJECI: Sime Starcevic, Glasnik dalmatinski, dalmatinski identitet, religiozno-prosvjetiteljski clanci, jezicni savjeti.
U radu se analizira prvo godište Gradišće kalendara koji je pokrenuo i do svoje smrti (1973.) uređivao Ignac Horvat. Novopokrenutu se publikaciju nakon Drugoga svjetskog rata Horvat odlučuje tiskati ...u Hrvatskoj jer za tiskanje u Austriji nisu bili stvoreni uvjeti. Donijelo je to i stanoviti urednički izazov, s obzirom na to da su se prilike u Hrvatskoj promijenile pod utjecajem novoga državnog uređenja i komunističke ideologije. Kalendar je imao važnu ulogu u razvoju gradišćanskohrvatske književnosti i kulture u poslijeratnome razdoblju, posebice zbog društvenopovijesnoga konteksta u kojemu su se našli Hrvati u Austriji. Svojim je književnim prilozima i prilozima svojih suvremenika Ignac Horvat postavio temelj novijoj gradišćanskohrvatskoj književnosti, pritom afirmirajući niz novih imena koja su obilježila književnost u Gradišću do danas (Ana Šoretić, Jurica Čenar). Analizirajući teme iz manjinske vizure, Gradišće kalendar ponudio je prepoznatljiv kulturni imaginarij usmjeren matičnoj kulturi potvrđujući i nezaobilaznu ulogu Ignaca Horvata u očuvanju i promicanju hrvatskoga nacionalnog identiteta.
U radu se analizira sadržaj dječjega euharistijskog listića Prijatelj malenih, pokrenut u Zadru ratne 1915. godine koji je izlazio zaključno s 1917. Urednik je bio franjevac Hugolin Didon (u prvom ...broju podršku mu je dao i zadarski nadbiskup Vinko Pulišić), s nakanom izlaženja „za malene službenike i službenice Presv. Sakramenta, za hrvatsku učeću mladež obojega spola i kršćanske obitelji.“ Interpretiraju se književni
prilozi vjerske i poučne tematike koje potpisuju suradnici i suradnice pod pseudonimima: Rosanda, Anjeza, Tiehomir f…, Levina, Karla, Pere Milošev, A. Kontin i drugi. Također se ističe i suradnju Ljubimira Jurića, najprije nadučitelja u Biogradu, a poslije na Voštarnici u Zadru. Bio je stalni i najproduktivniji autor uglavnom prigodne dječje poezije u listu koji je vjerski orijentiran, ali donosi i sadržaje poučnog i zabavnog
karaktera. U duhu katoličkog nauka s poukom razmatraju se mnoge teme: Isusov život, životi svetaca, marljivost, nesebičnost, domoljublje, rat, poslušnost i dr
PDF
