The emigration of Yugoslav workers, who leave their country to take up
temporary employment abroad, has surprised by its high rate and intensity. Starting
only in recent times, it has grown to ...unexpected proportions. Failure to control
it may have unsuspected consequences. It is not even possible to determine with
any precision the actual number of Yugoslav workers employed abroad. According
to official figures, some 650,000 Yugoslav workers were employed in foreign countries
at the end of 1970; about 500,000 of them come from rural communities and
were previously concerned with farming. s
It is not yet possible to obtain a clear picture of the effects this massive
exodus of labour may have on Yugoslavia's economy in general, and on her rural
areas and agriculture in particular. However, certain effects are already noticeable:
the workers’ skills, working habits and attitude to work appear to be undergoing
a change.
In rural areas, the first major visible consequences are those arising from
Yugoslav emigrants’ investments in house construction. Most of the — often considerable
— savings of Yugoslav workers employed abroad are invested in the
construction of new houses, though often without adequate economic considerations,
because subjective feelings (social prestige within the community, etc.) tend
to be decisive. Investment in agriculture and other industries is very limited, primarily
because of the uncertain position of private farmers and the still unsettled
questions of private investment and private enterprise in Yugoslavia.
The adverse consequences of the unsettled status of Yugoslav workers temporarily
employed abroad are manifold: a large proportion of the savings are invested
or kept abroad; workers tend to prolong their stay abroad; investment in
housebuilding fails to take account of economic considerations; etc., — all of
which affects the country’s economy, especially its agriculture and rural areas
from where almost 75% of the Yugoslav emigrant workers derive.
Autor obrađuje tematiku Cetine i njenog zaleđa. Osim obrađivanja hidroloških značajki, intenzivno se obrađuje tematika krša i njegove suovisnosti o fluviokrškom reljefu u zaleđu Cetine.
Ozljede glave i vrata od nezgoda u životu na selu nisu česte (4% prema Zachariades na uzorku od 6000 pacijenata).
Jedan od najčešćih uzroka među tim nezgodama jesu u vezi s poljoprivrednim ...strojevima, osobito otvorenima. To su vozila koja ne razvijaju velike brzine , ali upotreba zaštitnih sredstva je rijetka. U slučajevima kada vozač ispaden iz vozila ili se ono prevrne nastaju velike ozljede lica koje su u mnogočemu drugačije od ozljeda u ostalim prometnim nesrećama..
Prikazan je slučaj liječenja pacijenta na Klinici za maksilofacijalnu kirurgiju i Kliničkom zavodu za stomatološku protetiku Kliničke bolnice Dubrava.
Pacijent u dobi od 32 godine starosti preživio je prevrtanje traktora, no nagnječena mu je desna strana srednjeg lica.
Nakon nekoliko uspješnih rekonstruktivnih zahvata započeta je oralna rehabilitacija.
Narav ozljede te preostali broj zuba odredili su način odgovarajuće oralne rahabilitacije.
Autori su u radu na uzorku od 966 fasetiranih krunica i 667 lijevanih
nadogradnji istraživali prosječnu količinu utroška paladij-srebrne legure. Izvršena je usporedba dobivenih srednjih težinskih ...vrijednosti istraživanih uzoraka kod pojedinih vrsta prednjih zuba. Vaganje uzoraka izlivenih iz Auropala SE izvršeno je preciznom vagom Tehtnica, tip 6215. Rezultati su po vrsti istraživanog uzorka težinski analizirani i svrstani po spolu, i frontalnim zubima gornje i donje čeljusti. Najteže nadogradnje i fasetirane krunice u prosjeku izmjerene su na gornjim očnjacima, a najlakše na donjim sjekutićima. Izlivena nadogradnja u prosjeku je do 40%> teža od, na istom zubu izrađene fasetirane krunice.
Na uzorku od 300 studenata Stomatološkog fakulteta i 363 pacijenta
s akrilatnim krunicama, istražena je ucestolost pojedinih bolja iz SR Vivosit PE skale. Utvrđeno je da krune prirodnih zubi u mladih ...ispitanika prema spektru odabranih boja spadaju u dio skale s najsvjetlijim bojama. Krunice načinjene iz plastičnog materijala spadaju prema spektru odabira boja u srednji i tamniji dio skale. Zapažen je utjecaj spolnih razlika na razlike u nijansama boja. Učestalost pojavljivanja u odabiru pojedinih boja, odnosno utrošak pojedine boje može služiti kao predložak za preciznije planiranje nabavke materijala za izradu akrilatnih krunica.
