Rad se bavi počecima znanstvenog promišljanja hrvatske književnosti u Bosni i Hercegovini te predstavlja biografska i biobibliografska istraživanja sedmorice autora, počevši od Filipa Lastrića u 18. ...do Tugomira Alaupovića u prvoj polovici 20. stoljeća. Promatramo kako su ovi autori razumijevali književnost i njezinu povijesnu dimenziju, osobito kako su pristupili osnovnim problemima povijesti književnosti kao što su definiranje korpusa, izbor pisaca, periodizacija, književnopovijesna interpretacija i vrednovanje te koja su rješenja ponudili. Analizira se i postupno napuštanje okvira biobibliografije te primjena složenijih književnopovijesnih pristupa.
Rad polazi od teze da dio znanstvenih istraživanja Ive Pranjkovića prelazi lingvističke okvire i zahvaća problematiku povijesti književnosti. To je najviše izraženo u dijelu njegova opusa koji se ...bavi književnošću franjevačke provincije Bosne Srebrene, u starim granicama koje su obuhvaćale bosanski i hercegovački, ali i dalmatinski i slavonsko-ugarski prostor. U tim se tekstovima autor susreće s problemima književnopovijesnog opisa, kontekstualizacije i vrednovanja građe. Ovaj se rad usmjerava na književnopovijesne probleme kojima se Pranjković bavio, na rješenja koja je ponudio te njihovu korist u novim istraživanjima ovog dijela hrvatske književnosti.
Rad se bavi intertekstualnim vezama između romanā Tragom zmijske košuljice i Gloria in excelsis Josipa Mlakića i Miljenka Jergovića te starije hrvatske književne tradicije u Bosni i Hercegovini, ...osobito samostanskih ljetopisa iz 18. i 19. stoljeća (Ljetopisa Nikole Lašvanina, Ljetopisa sutješkoga samostana Bone Benića, Ljetopisa kreševskoga samostana Marijana Bogdanovića i Godišnjaka od događaja svjetskih, crkvenih i promine vrimena u Bosni Jake Baltića). U središtu je pozornosti analiza načina na koji romanopisci transformiraju pojedine elemente ljetopisa za potrebe svojih romana, te posredno načina na koji razumijevaju same ljetopise i njihov odnos prema povijesti.
PDF
