Vanjska trgovima ima veliki značaj u gospodarstvu svake zemlje kroz
multiplikativni efekt koji se ogleda ne samo kroz ekonomske komponente već i kroz
sociokulturni razvoj. Cilj rada bio je ...identificirati Tursku u europskom kontekstu
međunarodnih odnosa, odnosno ukazati na komparativnu i konkurentsku ulogu Turske u
vanjskotrgovinskom poslovanju. Čimbenici odnosa Turske u europskom kontekstu su:
demografski aspekti, sociološke i kulturološke razlike, pristupni kriteriji, ekonomski
aspekti i politički izazovi. U posljednja dva desetljeća carinska unija Europske unije
(EU) i Turske bila je okosnica razvoja u okviru bilateralne trgovine. U tom razdoblju
Turska je postala petim glavnim trgovinskim partnerom s EU na globalnoj razini s
vrijednošću bilateralne trgovine od 140 milijardi eura (2017). Slično tome, EU je
najvažniji trgovinski partner Turske, koja predstavlja 41% turske globalne trgovine.
Istraživanje u radu temeljeno je na analizi sekundarnih izvora podataka, a metode
sinteze i deskripcije primijenjene su u interpretaciji dobivenih rezultata i formiranja
zaključaka. Rezultati istraživanja pokazuju kako je integracija Turske u Europsku uniju
određena kako „tvrdim“ ekonomskim čimbenicima korisnosti, tako i „mekanim“ čimbenicima kao što su osjećaj identiteta, religije ili stavovima prema imigrantima.
Iako Turska pokazuje pozitivne ekonomske trendove u europskom kontekstu, „mekani“
čimbenici ipak predstavljaju osnovnu barijeru integracije.
Vanjska trgovima ima veliki značaj u gospodarstvu svake zemlje kroz multiplikativni efekt koji se ogleda ne samo kroz ekonomske komponente već i kroz sociokulturni razvoj. Cilj rada bio je ...identificirati Tursku u europskom kontekstu meðunarodnih odnosa, odnosno ukazati na komparativnu i konkurentsku ulogu Turske u vanjskotrgovinskom poslovanju. Čimbenici odnosa Turske u europskom kontekstu su: demografski aspekti, sociološke i kulturološke razlike, pristupni kriteriji, ekonomski aspekti i politički izazovi. U posljednja dva desetljeća carinska unija Europske unije (EU) i Turske bila je okosnica razvoja u okviru bilateralne trgovine. U tom razdoblju Turska je postala petim glavnim trgovinskim partnerom s EU na globalnoj razini s vrijednošću bilateralne trgovine od 140 milijardi eura (2017). Slično tome, EU je najvažniji trgovinski partner Turske, koja predstavlja 41% turske globalne trgovine. Istraživanje u radu temeljeno je na analizi sekundarnih izvora podataka, a metode sinteze i deskripcije primijenjene su u interpretaciji dobivenih rezultata i formiranja zaključaka. Rezultati istraživanja pokazuju kako je integracija Turske u Europsku uniju odreðena kako „tvrdim" ekonomskim čimbenicima korisnosti, tako i „mekanim" čimbenicima kao što su osjećaj identiteta, religije ili stavovima prema imigrantima. Iako Turska pokazuje pozitivne ekonomske trendove u europskom kontekstu, „mekani" čimbenici ipak predstavljaju osnovnu barijeru integracije.
U današnje vrijeme nije bitno proizvesti samo što veće količine proizvoda nego i poznavati specifične prehrambene i kupovne potrebe potrošača kako bi se proizvodi mogli pravilno pozicionirati na ...tržištu. U cilju utvrđivanja čimbenika koje potrošači uzimaju u obzir prilikom kupovine suhomesnatih proizvoda te identificiranja mogućih razlika u njihovim preferencijama s obzirom na različite sociodemografske varijable, provedeno je online anketno istraživanje na uzorku od 889 ispitanika s područja Osječko-baranjske županije. Rezultati istraživanja pokazali su da su ispitanicima prilikom kupnje suhomesnatih proizvoda najvažniji okus (x̄ = 4,67), miris (x̄ = 4,50), boja (x̄ = 4,12) i način proizvodnje suhomesnatih proizvoda (x̄ = 4,10). Na temelju rezultata Mann-Whitney i Kruskal-Wallis testa utvrđene su različitosti u stavovima ispitanika o važnosti pojedinih činitelja prilikom kupnje suhomesnatih proizvoda prema spolu, obrazovanju i ekonomskom statusu obitelji. Primjenom klaster analize ispitanici su podijeljeni u tri klastera. Ispitanicima su se u sva tri klastera okus i miris suhomesnatih proizvoda pokazali važnima. Međutim, ispitanici u prvome klasteru više obraćaju pažnju na cijenu suhomesnatih proizvoda za razliku od ispitanika u drugome klasteru koji više vrednuju boju i način proizvodnje suhomesnatih proizvoda, dok je ispitanicima u trećemu klasteru najvažnije porijeklo i da su suhomesnati proizvodi proizvedeni s domaćom crvenom paprikom i češnjakom.
Cilj rada je utvrditi uspješnost uvođenja podmjere 17.1 „Osiguranje usjeva, životinja i biljaka“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske. U radu su analizirani korisnici navedene podmjere, ...uspoređeno je stanje Hrvatske s ostalim zemljama EU-a te su opisani instrumenti upravljanja rizikom u EU-u. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede od listopada 2016. do siječnja 2020. zaprimljeno je 30.159 zahtjeva, a ukupan iznos potpore bio je 56 milijuna eura. Istraživanjem je utvrđeno da je uvođenje subvencije na premiju osiguranja dovelo do rasta broja poljoprivrednog osiguranja i zaračunate bruto premije, ali postoji još mjera i strategija upravljanja rizikom u EU-u koje Hrvatska ne koristi.
PDF
