Postojanje općeprihvaćene defi nicije “znanja” imalo bi veliku važnost za društvenohumanističku problematiku. U radu se analizira defi nicija znanja kao “opravdanog istinitog vjerovanja” iznesena u ...Platonovom dijalogu Teetet. Ukazuje se na prednosti i nedostatke
defi nicije te se posebna pažnja pridaje analizi pojma “opravdanja” u kontekstu teorije o Platonovom nepisanom nauku. U radu se zastupa teza da je navedeno određenje znanja prihvatljivo pod uvjetom da uvažimo složenost pojma “opravdanja” i uvidimo da glavni
prigovori navedenom određenju (npr. Gettierovi protuprimjeri) uporište imaju upravo u višeznačnosti pojma “opravdanja”.
Kulturalni studiji nastali su kao reakcija na britansku pozitivističku sociologiju. S vremenom je pojam kulturalnih studija postao široko upotrebljavan, tako da se cijeli pokret treba smatrati ...iznimno heterogenim. U radu se ističu nedostaci nepostojanja znanstvene
metodološke strogosti u određenim radovima kulturalnih studija. Također se upozorava na opasnost prenaglašavanja mogućnosti svakodnevnog otpora, koja se najčešće javlja u radovima koji kulturalne studije vide kao antiinstitucionalni angažirani pokret. Pravac političke ekonomije koji je nastao kao reakcija na postmoderne pravce u kulturalnim studijima, razmotren je kao pravac najsrodniji početnim namjerama birminghamskog centra
u kojem su kulturalni studiji i nastali. U dijalogu sociologa i osoba koje se bave kulturalnim studijima, prvi bi trebali kulturalne studije shvatiti kao moguć izvor inovacija u društvenim znanostima, dok potonji, kao interdisciplinarni projekt, u sociologiji mogu vidjeti nužan i koristan oslonac.
U ovom je radu na osnovi klasičnih teorija predstavljena građanska neposlušnost kao poželjni oblik participacije i moralna dužnost građana u civilnom društvu. Prema definiciji građanske neposlušnosti ...protesti moraju biti nenasilni i javni te neposlušni pojedinci moraju prihvaćati sankcije propisane zakonima, s obzirom da cilj neposlušnosti nije anarhija, već pravedni zakoni. Ističe se kako je građanska neposlušnost u demokratskom uređenju opravdana samo u slučaju očevidnog kršenja načela jednake slobode i jednakosti mogućnosti te samo ako se pridržava pravila određenih definicijom. Rad je zaključen preispitivanjem teze da bi se građanski protesti manjine usmjereni ka boljitku zajednice trebali ozakoniti.
