Potražnja za hranom, osobito mesom, svakodnevno raste te se javlja potreba za povećanom opskrbom proteina iz održivih izvora u što se ubraja i farmski uzgoj kukaca. Upotreba kukaca u hrani za ljude i ...životinje ima potencijalno značajne prednosti za okoliš, gospodarstvo i dostupnost hrane. Niz organizacija, uključujući Organizaciju za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), proučavale su mogućnost korištenja kukaca kao izvora hrane i hrane za životinje. S obzirom da se prilikom ovakve proizvodnje hrane za životinje nameću i pitanja rizika za zdravlje, kako ljudi, tako i životinja, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) u listopadu 2015. g. izradila je profil rizika o upotrebi kukaca i tako odgovorila na pitanja o mogućim opasnostima prilikom proizvodnje, prerade i konzumacije ovog alternativnog izvora proteina. Zbog nedostatka podataka, preporuka EFSA-e je poticanje daljnjih istraživanja vezanih za proizvodnju i korištenje kukaca kao izvora proteinske hrane za ljude i životinje. Istraživanja rađena na laboratorijskim životinjama pokazala su da je nutritivna vrijednost proteina kukaca slična proteinima sojinog i ribljeg brašna te da kukci mogu zamijeniti dio tradicionalne hranidbe životinja. Kukci su također prirodni izvori hrane u peradi te su često korišteni kao komplementarni izvori hrane za životinje u zemljama u razvoju. Uzimajući u obzir dosadašnja istraživanja, hranjenje peradi proteinima kukaca trebalo bi biti ekonomski isplativije, te prihvatljivije sa stajališta očuvanja okoliša, budući da se kao hrana za uzgoj kukaca koriste mesnokoštani
nusproizvodi, čija upotreba nije dozvoljena u hranidbi domaćih životinja te postoji realan problem oko njihovog zbrinjavanja. Stoga je za očekivati da će rezultati analiza mesa peradi dati bolji uvid u prednosti i nedostatke korištenja proteina kukaca u hranidbi peradi, kako sa stajališta sigurnosti hrane za životinje, tako i sa stajališta proizvodnje i prerade.
Mikotoksini predstavljaju značajan problem kao kontaminanti hrane za životinje i ljude. Stoga je nužno njihovo praćenje u hrani na višegodišnjoj razini, jer na njihovu pojavu prvenstveno utječu ...vremenske prilike i tehnologija primarne proizvodnje koju treba prilagoditi svakoj pojedinačnoj situaciji. U 2013. godini zabilježena je povećana kontaminacija kukuruza i kompletnih krmnih smjesa za mliječna goveda aflatoksinima, što je rezultiralo posljedično povećanom kontaminacijom mlijeka aflatoksinom M1. U Republici Hrvatskoj povećana kontaminacija kukuruza aflatoksina bila je posebno izražena na području 3 županije: Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske, gdje su uzeta ukupno 564 uzorka kukuruza i 261 uzorak smjese za mliječna goveda. Kontaminacija pojedinačnih uzoraka kukuruza kretala se u rasponu od 0,001 do 2,07 mg/kg, a prosječna kontaminacija kukuruza s AFB1 iznosila je 0,036 mg/kg kukuruza (dozvoljena konc. 0,02 mg/kg). Kontaminacija pojedinačnih uzoraka krmnih smjesa za mliječne krave kretala se od 0,001 do 0,254, dok je prosječna kontaminacija smjese iznosila 0,013 mg/kg (dozvoljena konc. 0,005 mg/kg). U isto vrijeme određena je koncentracija AFM1 u mlijeku čime je u tim županijama bila obuhvaćena dnevna proizvodnja mlijeka od 76806 L koje su isporučene trima velikim mljekarama u RH. Kontaminacija mlijeka kretala se od 0,001 do 0,897 μg/kg, dok je prosječna kontaminacija mlijeka iznosila 0,06 μg/kg (dozvoljena konc. 0,05 μg/kg).
Transport i pohrana postupci su koji utječu na sigurnost hrane. Tijekom uskladištenja i transporta moraju se zadržati temperaturni uvjeti koji onemogućavaju rast eventualno prisutnih patogenih i ...bakterija kvarenja. Ishod hlađenja mesa usko je povezan s početnim brojem mikroorganizama i uvjetima njegovog transporta i pohrane, koji pak ovise o odnosu vremena i temperature. Bakterije kvarenja rastu brže od patogenih i stoga je smanjena mogućnost primjene različitih kombinacija temperature i vremena transporta mesa. Kako bi se zadovoljili propisani uvjeti postupaka s hranom u prometu i deklarirana održivost mesa tijekom pohrane, naglasak je i dalje na primjeni preduvjetnih programa i sustava samokontrole u primarnoj proizvodnji, a potom i mesoprerađivačkoj industriji.
Fat content of 137 traditional meat products from Mediterranean and Continental part of Croatia was analysed. Consumption data were obtained on national representative sample of 2002 participants. ...Obtained results showed traditional meat products to vary in their fat content (10.90%- 52.50%), with significant differences (p<0.05) within same product group but not within regions. About 16% of the respondents were traditional meat products’ consumers, with an average consumption of 51.64 g/day (12.45g/day of fat). The lower portion of consumers was from Mediterranean region. Products most popular among consumers were bacon and dry-fermented sausages, which provide 5-10% recommended daily energy intake.
Cilj ovoga rada bio je odrediti i usporediti količinu teških metala u 74 uzorka bijele (N = 39) i plave ribe (N = 35), uzorkovanih u proljetnom (N = 38) i jesenskom razdoblju (N = 36), kako bi se ...istražila moguća razlika u koncentracijama teških metala, posebice žive, ovisno o sezoni ulova ili tipu ribe i procijenilo mogu li determinirane količine imati štetnih utjecaja na zdravlje potrošača. Riba je izabrana, budući da je ona indikator zagađenja teškim metalima u eko sustavu. Količina teških metala, olova (Pb) i kadmija (Cd), u obje grupe uzoraka, bila je niža od maksimalnih dopuštenih koncentracija prema hrvatskih i europskim zakonima. Količina žive (Hg) bila je više od maksimalnih dopuštenih koncentracija u vrlo malom broju uzoraka 3/74 (0,04%). Međutim, u uzrocima su zabilježene relevantne količine arsena (As), iako količine arsena nisu regulirane hrvatskim propisima. Multivarijatna statistička obrada (neparametrijski Mann-Whitney U test) pokazala je statistički značajne razlike u količini arsena u proljetnom razdoblju u odnosu na jesensko razdoblje, kao što je i izmjerena količina žive statistički značajno bila viša u bijeloj u odnosu na plavu ribu, te ona izmjerena u jesenskom razdoblju u odnosu na proljetno. Uzevši, međutim, u obzir potrošačke navike i učestalost konzumacije ribe u Hrvatskoj, izmjerene koncentracije nisu povezane s rizikom štetnih posljedica na zdravlje potrošača.
Cilj istraživanja bio je odrediti udio kuhinjske soli (NaCl) u tradicionalnim mesnim proizvodima iz skupine trajnih kobasica, trajnih i polutrajnih suhomesnatih proizvoda te slanina, podrijetlom s ...obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz tri hrvatska proizvodna područja: Istre i Dalmacije, Središnje te Istočne Hrvatske. Maseni udio soli određen je u 124 uzorka tradicionalnih mesnih proizvoda te su utvrđene vrijednosti po vrstama proizvoda i proizvodnim područjima korelirane s prosječnom dnevnom konzumacijom mesnih proizvoda u Hrvatskoj te preporučenim dnevnim unosom soli. Rezultati analize pokazali su najveći udio soli u suhomesnatim proizvodima (6,16±0,68%), zatim u slanini (5,30±0,71%) te najmanji u trajnim kobasicama (4,20±0,60%). Statistički značajna razlika u udjelu soli nije utvrđena (p > 0,05) između domaće kobasice i kulena. U skupini trajnih i polutrajnih suhomesnatih proizvoda utvrđen je statistički značajno veći (p < 0,05) udio soli u suhoj šunki i pršutu u odnosu na suhu vratinu, lopaticu i svinjsku pečenicu te dimljenu vratinu. U kategoriji slanina, između slanine, špeka i pancete, nije utvrđena statistički značajna razlika (p > 0,05). Udjeli soli u istim vrstama mesnih proizvoda u ovisnosti o proizvodnom području Hrvatske, nisu se statistički značajno razlikovali što je rezultat sličnosti u recepturama i tehnologijama proizvodnje. Rezultati istraživanja potvrđuju da tradicionalni mesni proizvodi predstavljaju značajan izvor soli te da stoga, u cilju očuvanja ljudskog zdravlja, trebaju biti umjereno zastupljeni u ljudskoj prehrani.
