Međunarodna otmica djece fenomen je koji dugo zaokuplja pozornost stručnjaka. Ipak, pozornosti unatoč, čini se da su načini prevladavanja ovih teških situacija nerijetko predmetom spoticanja ...različitih struka. Svrha je ovoga rada stoga višestruka. Prvo, iz zajedničke perspektive prava i socijalnog rada dodatno rasvijetliti mogućnosti koje obiteljska medijacija općenito nudi kao instrument rješavanja složenih sukoba i obiteljskih sporova. Drugo, analizirati prednosti koje korištenje obiteljske medijacije donosi u predmetima međunarodne otmice djece. I konačno, nastojati interdisciplinarno ujediniti uvid u ključne pravne izvore sa spoznajama o praktičnim izazovima provedbe medijacijskih postupaka kako bi vrijednost medijacije u predmetima međunarodne otmice djece postala što prepoznatija.
Prvi domaći skup s međunarodnim sudjelovanjem po-svećen temi obiteljske medijacije u sustavu socijalne skrbi održao se kao predkonferencija IX. konferencije socijalnih radnika Hrvatske. Skup pod ...nazivom »Razvoj obiteljskemedijacije u sustavu socijalne skrbi u Hrvatskoj« održao se 17. listopada 2018. u Puli, u hotelu Histria od 9.00 do 13.00 sati. Organizirali su ga Hrvatska udruga socijalnih radnika i Hrvatsko društvo za obiteljsku medijaciju u suradnji s Posli-jediplomskim specijalističkim studijem obiteljske medijacije Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilištau Zagrebu. Na poludnevnoj predkonferenciji sudjelovalo je 50 stručnjaka, obiteljskih medijatora i drugih stručnjaka koji u su-stavu socijalne skrbi rade s obiteljima, a u svom radu susreću se s obiteljskim sukobima kao i roditeljima u razvodu braka. Sudionici su imali priliku razmijeniti dotadašnja iskustava s provedbom obiteljske medijacije u sustavu socijalne skrbi u Hrvatskoj te čuti izlaganja o iskustvima iz prakse kolegica i kolega obiteljskih medijatora. Dva izlaganja dala su među-narodnu perspektivu, prikazom obrazovanja i djelovanjaobiteljskih medijatora u Italiji i Srbiji.
Nastojeći istražiti povijest profesionalnog djelovanja socijalnih radnika u području javne skrbi za djecu, potrebno je za početak istražiti različite oblike intervencija kojima je društvo, a kasnije ...i država nastojalo skrbiti za djecu. Rad je posvećen aktivnostima kojima su društvo i država skrbili za djecu u razdoblju od 1900. – 1940. godine. Naglasak je stavljen na institucionalne oblike intervencija. U prvom dijelu rada obrazloženi su osnovni pojmovi koje upotrebljavamo raspravljajući o skrbi za djecu iz perspektive današnjice usporedno s perspektivom istaknutih mislilaca iz promatranog razdoblja.
U drugom dijelu rada predstavljeni su rezultati istraživanja na izvornoj arhivskoj građi i publikacijama o dječjim domovima, tj. ustanovama u okviru kojih se pružala skrb za djecu. U završnom dijelu rada prikazane su i obrazložene okolnosti jačanja državne intervencije u području skrbi za djecu.
Ovaj rad je usmjeren na početna istraživanja povijesti socijalnog rada u Hrvatskoj u 20. stoljeću u razdoblju između dva svjetska rata. Radi se o razdoblju u kojem su se počeli pojavljivati prvi ...profesionalni oblici socijalnog rada i socijalne skrbi. Posebna pozornost je posvećena utjecaju manjeg broja značajnih pojedinaca, čiji je rad do sada bio poznat u području prava, medicine i pedagogije, na razvoj socijalnog rada. To su Josip Šilović, Đuro Basariček, Milica Bogdanović i Andrija Štampar. Razmatrat će se i odnos socijalnog rada i socijalne medicine u tom razdoblju.
U radu se analizira dosad nepoznat poticaj obrazovanju za socijalni rad koji se odnosi na Naredbu bana Kraljevine Hrvatske i Slavonije iz 1920. godine o osnivanju Kraljevske zemaljske socijalne škole u Zagrebu. Ovaj dokument daje zanimljiv uvid u početna razmišljanja o potrebi obrazovanja za socijalni rad u Hrvatskoj.
U završnom dijelu rada navode se pravci daljnjeg istraživanja povijesti socijalnog rada kroz dalje istraživanje doprinosa značajnih pojedinaca, istraživanje djelovanje volonterskih i profesionalnih grupa koje su obavljale različite rane oblike socijalnog rada te pitanje kontinuiteta socijalnog djelovanja u diskontinuitetu društveno-političkih okolnosti u 20. stoljeću u Hrvatskoj.
Polazeći od poimanja sustava visokog obrazovanja kao javnog dobra i značaja socijalne dimenzije obrazovanja, u fokusu ovog rada je studiranje djece iz skrbi za koju je samo sudjelovanje u obrazovnom ...procesu, a osobito postizanje višeg obrazovanja značajan čimbenik socijalne uključenosti. Rad donosi rezultate istraživanja provedenog u okviru istraživačkog projekta »Izazovi studiranja i podrške studentima odraslima u javnoj skrbi« financiranog od strane Sveučilišta u Zagrebu. S ciljem opisa specifičnosti i doživljaja studentskog života, provedeno je kvalitativno istraživanje s 23 mlade osobe s iskustvom života u alternativnoj skrbi. Održano je 5 fokusnih grupa u 5 sveučilišnih gradova: Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku i Puli. Prikupljeni podaci obrađeni su i grupirani analizom (tematskog) okvira u sljedeće teme: motivi upisa na fakultet, obilježja studiranja, percepcija sebe i drugih vršnjaka, čimbenici koji olakšavaju studiranje te socijalna mreža. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na potrebu za pružanjem ciljane, sustavne podrške kako bi ova skupina mladih mogla unaprijediti i ostvariti svoje potencijale i lakše prevladala nepovoljne okolnosti koje prate njihov obrazovni put. U tu svrhu, važno je planirati suradnju između sustava socijalne skrbi i sustava odgoja i obrazovanja na svim razinama.
Students with in-care experiences overcome different life challenges, risks factors and use their strengths to get into higher education. During the study period they face different difficulties, so ...the state as 'institutional' parent should provide support. This paper presents results of a qualitative study that aimed to explore support system to students with in-care experience in Croatia from three perspectives: care leavers with studying experiences, caretakers and professionals who are involved in decision-making and implementing activities on national and local levels. Focus groups and interviews were conducted with 23 students, 5 professionals and 11 caretakers in 5 Croatian cities. Three basic themes from all three perspectives are presented: currently available support, difficulties in the support system and guidelines for supporting in-care students. All groups of participants are informed about support that is currently available for students with in-care experiences and describe financial and accommodation support. Perceptions of difficulties in delivering support differ between professionals and students and caretakers. Students also explain reasons for seeking support. Resolving existential issues is the first step in support system building according to students' and caretakers' perceptions. Participants suggest different incentive activities, so finally recommendations for forming and delivering support system for in-care students are presented.
The conference "Social Care under State Socialism 1945-1990" was organized by the Network for the Study of the History of Family and Social Work in Europe & held in Siegen, 23-24 November 2007. The ...meeting was a follow-up to the research project "The History of Social Work in Eastern Europe from 1900 to 1960," carried out from January 2004 to June 2005 in collaboration between teams from eight countries: Croatia, Slovenia, Lithuania, Hungary, Poland, Romania, Russia, & Ukraine. The proceedings reported here summarize the opening lecture by Sabine Hering from the U of Siegen, & reports by the following participants who described the social care models in their countries under the communist regime (1945-1990): (1) Poland: Dochna Kalva, Yagellonian U of Cracow, (2) the USSR: Elana Iarskaya-Smirnova & Pavel Romanov, Saratov U, (3) Yugoslavia: Vesna Leskosek, U of Ljublana, (4) Bulgaria: Kristina Popova, U of Blagoevgrad, (5) Croatia: Vanja Branica, U of Zagreb, (6) Romania: Maria Roth, U of Cluj-Napoca, (7) Hungary: Ester Varsa, U of Budapest, & (8) East Germany: Ingrid Miethe, School of Social Workers, Darmstadt. Z. Dubiel
PDF
