U radu se analiziraju pojedina morfološka obilježja brojeva kao vrste riječi na odabranom korpusu objavljenih rječnika kajkavskih govora. Analizira se sklonidba glavnih brojeva od jedan do četiri, te ...posebice od pet dalje, sročnost imenica muškoga roda u NAV uz glavne brojeve dva, tri i četiri, uporaba broja jezero i ostvaraj brojevnih pridjeva i brojevnih imenica.
Brojevi kao vrsta riječi svojstveni su gramatičkomu opisu kajkavskoga narječja prema jezičnoj uporabi u pojedinim mjesnim govorima. U radu se analiziraju temeljna morfološka obilježja brojeva na ...odabranom korpusu objavljenih rječnika kajkavskih govora prema natuknicama, gramatičkim odrednicama vrste riječi, potvrđenim morfološkim oblicima, značenjima i navedenim oprimjerenjima značenja u rječničkim člancima. Predmet su analize glavni broj jedan i redni broj drugi u kontekstu brojeva i pridjeva.
Na temelju najstarijih kajkavskih književnih tekstova druge polovice 16. stoljeća (Ivan Pergošić, Antun Vramec, Listine u Acta Croatica) u radu se analiziraju eksplicitne zavisnosložene rečenice ...nastale uvrštavanjem na temelju raspodjele i strukture veznoga sredstva da ako. Sintaktička obilježja zavisnosloženih rečenica uvedenih veznim sredstvom da ako u najstarijim izvorima kajkavskoga hrvatskog književnog jezika uspoređuju se s potvrdama u kajkavskim književnim tekstovima do kraja razdoblja. Kajkavski hrvatski književni jezik odlikuje se pojedinim sintaktičkim obilježjima zavisnosloženih rečenica usporedivim u cijelom razdoblju (od 16. do 19. st.) ili razlikovnim u prvim književnim tekstovima u odnosu na ostale tekstove do kraja razdoblja.
Kajkavski hrvatski književni jezik odlikuje se pojedinim sintaktičkim obilježjima zavisnosloženih rečenica u cijelome razdoblju (od 16. do 19. st.) ili onima koja se razlikuju u prvim književnim ...tekstovima u odnosu na ostale tekstove do kraja razdoblja. Na temelju najstarijih kajkavskih književnih tekstova druge polovice 16. stoljeća (I. Pergošić, A. Vramec, Listine hrvatske) u radu se analiziraju eksplicitne zavisnosložene rečenice nastale uvrštavanjem na temelju raspodjele i značenja veznika ar i jer uzročnih rečenica. Sintaktička obilježja zavisnosloženih rečenica uvedenih veznicima ar i jer u najstarijim izvorima kajkavskoga hrvatskog književnog jezika uspoređuju se s potvrdama u kajkavskim književnim tekstovima do kraja razdoblja.
U kontekstu kategorijalnih obilježja glagola u radu se analizira sustav glagolskih
vremena, a pritom i ostalih glagolskih oblika (imperativ, kondicional, optativ,
glagolski prilog), na razini uporabe ...i značenja u mjesnim govorima kajkavskoga
narječja. Uporaba glagolskih vremena, na osnovi dosadašnjih gramatičkih
opisa glagola, temelji se na apsolutivu i relativu, tj. apsolutnoj (primarnoj)
i relativnoj uporabi glagolskih vremena. Osnovna značenja glagolskih
vremena i oblika unutar dviju temeljnih uporaba različita su, npr. svevremenost,
habitualnost, poslovičnost, modalnost i dr. Analiza se provodi na primjerima
rečeničnih oprimjerenja značenja u rječničkim člancima na korpusu
objavljenih rječnika mjesnih kajkavskih govora.
Kajkavski hrvatski književni
jezik odlikuje se pojedinim sintaktičkim obilježjima zavisnosloženih rečenica u
cijelome razdoblju (od 16. do 19. st.) ili onima koja se razlikuju u prvim književnim
...tekstovima u odnosu na ostale tekstove do kraja razdoblja. Na temelju
najstarijih kajkavskih književnih tekstova druge polovice 16. stoljeća (I.
Pergošić, A. Vramec,
Listine hrvatske
) u
radu se analiziraju eksplicitne zavisnosložene rečenice nastale uvrštavanjem na
temelju raspodjele i značenja veznika
ar
i
jer
uzročnih rečenica. Sintaktička obilježja zavisnosloženih rečenica
uvedenih veznicima
ar
i
jer
u najstarijim izvorima kajkavskoga hrvatskog književnog jezika uspoređuju
se s potvrdama u kajkavskim književnim tekstovima do kraja razdoblja.
The Croatian Kajkavian
literary language is characterised by particular syntactic characteristics in
complex sentences that are comparable throughout the entire period from the 16th to the 19th century, or which differ between the earliest literary texts and the
remaining texts written until the end of the same period. On the basis of the
oldest late-16th century
Kajkavian literary texts (I. Pergošić, A. Vramec,
Listine hrvatske
), this paper analyses
compound predicate sentences on the basis of the structure and meaning of their
conjunctions
ar, jer
causative sentences. The syntactic characteristics of these types of
complex sentences in the oldest Croatian Kajkavian literary language sources are
compared with attestations in pre-19th century Kajkavian literary texts.
This paper analyses definitions of parts of speech in the grammar of the Croatian Kajkavian literary language by Josip Đurkovečki (Jezičnica horvatsko-slavinska, Budapest, 1826). The analysis ...includes parts of speech described in the grammar and terms used by the author as he named them. Special attention is paid to definitions of parts of speech taking into account their lexical-semantic, morphological or syntactical bases. The analysis of definitions of parts of speech in J. Đurkovečki’s grammar illustrates the kind of deliberation over language notions that was taking place at the time, as well as the characteristics of grammar discourse within the context of the history of Croatian grammatology, especially iwithin the domain of the Croatian Kajkavian literary language.
PDF
