U ovome radu analizira se semantička uloga subjekta u konstrukcijama s osjetilnim glagolima iz kognitivnogramatičke perspektive, a prije svega njegova agentivnost. Naime temeljna kategorizacija ...osjetilnih glagola uspostavlja se upravo u odnosu na semantičku ulogu subjekta u konstrukcijama s osjetilnim glagolima, a glavna je značenjska odrednica subjekta, na temelju koje se osjetilni glagoli dijele na voljne ili glagole aktivne percepcije, nevoljne ili glagole pasivne percepcije te izokrenute osjetilne glagole, pritom upravo njegova agentivnost. Glavni je cilj ovoga rada preispitati općeprihvaćenu kategorizaciju osjetilnih glagola kao stativnih glagola ili glagola stanja, posebice kada su u pitanju glagoli poput vidjeti i čuti, koji se na temelju često pojednostavljenih i nepreciznih jezičnih testova svrstavaju u kategoriju glagola pasivne percepcije i stativnih glagola, a njihov subjekt često opisuje kao pasivni, nevoljni i neagentivni, što onda vodi prema nepreciznomu gramatičkom opisu i pogrešnome shvaćanju ne samo osjetilnih glagola već i drugih gramatičkih koncepata važnih za proučavanje glagola općenito poput događajne strukture konstrukcije ili aktionsarta, semantičkih ekstenzija glagola, sintaktičke okoline u kojoj se pojavljuju, prijelaznosti i sl. Analiza semantičke uloge subjekta u konstrukcijama s osjetilnim glagolima vida i sluha u ovome radu temelji se na metodologiji kognitivne lingvistike, odnosno kognitivne gramatike, s naglaskom na ideju utjelovljenja jezika (engl. embodiment), koja uključuje i enciklopedijski pogled na značenje, koncept kanonskoga događajnog modela, čiji jezični odraz predstavlja prijelazna konstrukcija, te ideju radijalnih kategorija utemeljenih na efektu prototipa. Radna je pretpostavka ovoga rada da se osjetilni glagoli, kao i sve drugo u jeziku, ne mogu gramatički opisati, a da se u taj opis ne uključi i naša vlastita predodžba o ljudskim osjetilnim organima, njihovim mogućnostima i ograničenjima te načinu na koji funkcioniraju, odnosno da se ne analiziraju veze između tjelesnoga iskustva, općih kognitivnih sposobnosti čovjeka, konceptualnih struktura te samih jezičnih struktura.
U radu se problematiziraju različiti nedostaci klasičnih istraživanja u području odgoja i obrazovanja, temeljenih na pozitivističkoj i postpozitivističkoj paradigmi. Među tim nedostacima ističu se ...njihova fragmentirana i dekontekstulizirana priroda, irelevantnost rezultata istraživanja u profesionalnom životu praktičara i drugi. Najvećom zamjerkom klasičnih istraživanja smatra se problem prijenosa rezultata takvih istraživanja u praksu, koji se očituje kao nesklad „implicitnih“ i „eksplicitnih“ teorija učitelja, tj. jaza između onoga za što se oni deklarativno opredjeljuju i načina na koji u praksi stvarno rade. S druge strane, emancipacijska pedagoška istraživanja, temeljena na konstruktivističkoj i interpretativnoj paradigmi, usmjerena su na istodobno unapređenje odgojno–obrazovne prakse i stvaranje novih pedagoških teorija. Ovakav istraživački pristup podudaran je tumačenju teorije odgoja i obrazovanja kao nečega što izranja iz prakse, tj. u praksi se aktivnim angažmanom sudionika (istraživača i praktičara) zajednički izgrađuje, na osnovi razumijevanja odgojno-obrazovnog procesa i zajedničkog konstruiranja spoznaja o tom procesu. U tom se smislu poduzimaju akcijska istraživanja usmjerena na razvoj istraživačkih i refleksivnih umijeća učitelja, izgradnju njihove profesionalne autonomije i emancipacije. Ona doprinose i razvoju nove kulture odnosa, u kojoj se svaki oblik izolacije učitelja zamjenjuje zajednicom koju karakterizira njihova profesionalna povezanost, suradnja, zajedničko promišljanje odgojno-obrazovnog procesa i timski rad.
Sretan 20. rođendan Koraku Burić, Helena
Dijete, vrtić, obitelj,
06/2014, Letnik:
20, Številka:
76
Web Resource
Odprti dostop
Ove godine obilježava se 20. godišnjica primjene Programa Korak po korak u Hrvatskoj i zemljama članicama ISSA-e, Međunarodne udruge Korak po korak, koja danas okuplja 56 organizacija iz Europe, ...Amerike i Azije. Ovo je prigoda da se prisjetimo početaka provedbe Programa u Hrvatskoj i njegova utjecaja na različite demokratske procese koji su se u odgoju i obrazovanju događali od ranih devedesetih do danas.
Naglasci promjena Burić, Helena
Dijete, vrtić, obitelj,
06/2013, Letnik:
19, Številka:
72
Web Resource
Odprti dostop
Krajem srpnja donesene su nove izmjene Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi. Komentira ih prof. dr. sc. Jasna Krstović, dekanica Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i predsjednica ...Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje.