Ovaj članak proučava razvoj rumunjsko-jugoslavenskih odnosa od 1948. do 1964. godine. Istražuju se dva različita razdoblja u njihovim odnosima. Prvo je od 1948. do 1953. godine, kad je došlo do ...sovjetsko-jugoslavenskog i rumunjsko-jugoslavenskog sukoba koji je, zapravo, predstavljao presedan koji će postupno razoriti jedinstvo socijalističkog tabora. Za drugo razdoblje (od 1954. do 1964.) vezani su početak normalizacije i zbližavanje Bukurešta i Beograda. To je odgovaralo njihovim nacionalnim interesima i predstavljalo je protutežu politici supersila. U vanjskoj politici dviju zemalja odražavali su se ideološka neslaganja i potreba za društveno-ekonomskim razvojem, a osjećao se i snažan utjecaj i iz komunističkog bloka i izvan njega.
EN: This article examines the evolution of the Romanian-Yugoslav relations from 1948 to1964. The study explores two different periods in the relations of these two countries. The first period was ...from 1948 to 1953, when the Soviet-Yugoslav and Roman-Yugoslav conflicts occurred, practically constituting a precedent that would gradually ruin the unity of the socialist camp. The second period (1954 – 1964) corresponds with the beginning of the normalization, bringing Bucharest and Belgrade even closer and aiming to satisfy their national interests and counterbalance the policy of the superpowers. Ideological divergences and the need for socio-economic development were reflected in the character of the foreign policies of the two countries, which were under a strong influence of interventions from inside and outside the communist bloc. HR: Ovaj članak proučava razvoj rumunjsko-jugoslavenskih odnosa od 1948. do 1964. godine. Istražuju se dva različita razdoblja u njihovim odnosima. Prvo je od 1948. do 1953. godine, kad je došlo do sovjetsko-jugoslavenskog i rumunjsko-jugoslavenskog sukoba koji je, zapravo, predstavljao presedan koji će postupno razoriti jedinstvo socijalističkog tabora. Za drugo razdoblje (od 1954. do 1964.) vezani su početak normalizacije i zbližavanje Bukurešta i Beograda. To je odgovaralo njihovim nacionalnim interesima i predstavljalo je protutežu politici supersila. U vanjskoj politici dviju zemalja odražavali su se ideološka neslaganja i potreba za društveno-ekonomskim razvojem, a osjećao se i snažan utjecaj i iz komunističkog bloka i izvan njega.
