Promjenama Ustava Republike Hrvatske iz 2010. godine, kojima je, meðu ostalim, u hrvatski ústavnoprávni i kaznenopravni poredak uvedeno nezastarijevanje kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih ...djela počinjenih u procesu pretvorbe i privatizacije te donošenjem Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije kao implementacijskog propisa 2011. godine, potaknute su brojne polemike u hrvatskoj stručnoj javnosti о tome zadire li se tim promjenama, koje su bez presedana ne samo u hrvatskom več i u komparativnom pravu, u temeljna načela kaznenog prava i jesu li one u skladu s načelom vladavine prava. Proponenti tih promjena isticali su kako je njihova svrha bila ispravljanje nepravdi do kojih je dovelo neprocesuiranje ratnog profiterstva u tranzicijskom razdoblju (u radu se termin "ratno profiterstvo" koristi kao generički za kaznena djela koja ne zastarijevaju na temelju članka 31. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske i Zakona о nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela počinjenih u procesu pretvorbe i privatizacije) i osnaprofesor živanje nacionalnog gospodarstva povratom nezakonito stečene imovinske koristi. S druge strane, oponenti, meðu kojima su i autori ovoga rada, isticali su kako je takav način ispravljanja "tranzicijske nepravde" u svojoj osnovi bio pogrešan, u suprotnosti s brojnim aspektima načela legaliteta, ali i načela efektiviteta, jer je nedvojbeno dokazano da se ovaj model u praksi nije pokazao učinkovitim pa stoga njime nisu ostvareni ambiciozno najavljivani ciljevi tzv. tranzicijske pravednosti. Polazeći od svojih prijašnjih radova o retroaktivnosti zastarijevanja, koja je nespojiva s mješovitom pravnom prirodom zastare kaznenog progona s pretežito materijalnopravnim obilježjima, autori u ovom radu raščlanjuju koncept nezastarijevanja ratnog profiterstva, njegovo značenje, doseg i učinkovitost. Takoðer se bave pitanjem daljnje sudbine koncepta nezastarijevanja ratnog profiterstva i posljedicama koje je taj koncept prouzročio sustavu hrvatskog kaznenog pravosuða.
This paper analyses the amendments to the Criminal Code of 2006 which allow for the distinction between the judicial and legal mitigation of a sentence to become a legal precondition for a ...suspended sentence, especially from the aspect of the goals set by the legislator and the possibility of achieving them in jurisprudence. It stresses the issue of the legal regulation of the revocation of a suspended sentence, and the dual evaluation that is created by cumulation with the criminal offence of failing to abide by the prohibitions set by security measures and the legal consequences of a conviction, as well as by an untimely revocation procedure. At the same time, a comparative presentation is given of the extent of additional obligations arising from a suspended sentence, as well as of the manner in which the perpetrator's and the victim's rights are protected, and the system of supervising the enforcement of these obligations. Besides providing a critical comparison with Croatian positive criminal law, possible solutions and their consequences de lege ferenda are given. PUBLICATION ABSTRACT
Uobičajeni povijesni prikazi razvitka
tzv. modernoga hrvatskog kaznenog zakonodavstva, neovisno o užoj tematici kojom
se bave, započinju u pravilu raščlambom odredaba austrijskog Kaznenog zakona o
...zločinstvima, prijestupima i prekršajima iz 1852. te čuvenom Derenčinovom
Osnovom iz 1879. Manje je poznato da su za vladavine Josipa II. Hrvatska i
Slavonija zakratko imale kodificirano kazneno pravo u obliku Općeg zakona o
zločinima i njihovom kažnjavanju iz 1787., koji je 1788. bio preveden na
hrvatski jezik kao “Opchinska naredba od zlocsinstvah i njihovih pedepsah”.
Cilj je rada prikaz i analiza sustava kazni i pravila o njihovom izricanju
sadržanih u Opchinskoj naredbi od zlocsinstvah i njihovih pedepsah. U prvom
dijelu rada sadržan je sažeti pregled sustava kazni koje su se primjenjivale u Hrvatskoj i Slavoniji
do 18. stoljeća, koji je bio relativno kompatibilan s tadašnjom kaznenopravnom
praksom u zapadnom dijelu Habsburške monarhije. U drugom dijelu rada izlažu se
osnovna obilježja kaznenog zakonika Josipa II., kao i vrste kazni te pravila o
njihovom izricanju. U posljednjem dijelu rada razmatra se pitanje ustavnosti
uvođenja kaznenog zakonika Josipa II. u Hrvatsku i Slavoniju te problemi koji
su se pojavili pri njegovoj primjeni, a ponajprije su se odnosili na
nepostojanje nužnih objektivnih pretpostavki za njegovu provedbu.
Historical reviews of the development of
the so-called modern Croatian
criminal law usually start with elaboration of the Austrian Criminal Code on
Crimes, Transgressions and Misdemeanours of 1852 and of the draft for a
Croatian Criminal Code of 1879 (the so-called Derenčin draft) regardless of the
narrower topic discussed. What is not widely known is that Croatia and Slavonia
had for a short period during the reign of Joseph II codified criminal law in
the form of the General Code on Crimes and their Punishment of 1787. This Code
was translated into Croatian in 1788. The purpose of this paper is to provide
an overview and to analyse the system of penalties and rules of their
imposition contained in Croatian translation of the General Code on Crimes and
their Punishment. The first part of paper contains a brief overview of the system of penalties that have been used in Croatia and Slavonia until
the 18th century. This system of penalties was relatively compatible with the
then criminal law practice in the western part of the Habsburg Monarchy. The
second part of paper deals with basic characteristics of the Joseph IIʼs
Criminal Code, types of penalties and rules of their imposition. The last part of the paper deals with the
constitutionality of the introduction of the Joseph IIʼs Criminal Code in
Croatia and Slavonia and problems that have arisen in its enforcement,
primarily related to the lack of objective requirements necessary for its
implementation.
Zaštita prava industrijskog vlasništva u Republici Hrvatskoj privlači
sve više pozornosti, posebno u vremenu procesa pridruživanja Europskoj uniji. U tu svrhu Vlada Republike Hrvatske izradila je ...dokument pod naslovom: Nacionalna strategija razvoja sustava intelektualnog vlasništva Republike Hrvatske 2005.-2010. Razlog takvom interesu i aktivnostima treba tražiti u tome što povrede prava industrijskog vlasništva u svijetu sve veće gospodarske globalizacije i liberalizacije tržišta nanose velike štete nositelju prava na žig, koje se odražavaju u smanjenju tržišne vrijednosti nematerijalne aktive trgovačkog društva i u fi nancijskim gubicima ostvarenim na tržištu. Ali radi se i o neizrav noj šteti, koja se odražava u nacionalnom bruto proizvodu, gubitku državnog prihoda (porez, prirez, doprinosi, trošarine), smanjenju stope zaposlenosti, udjelu trgovačkih društava u vanjskoj trgovini, smanjenju poticanja natjecateljskih sposobnosti gospodarskih subjekata, te predstavlja negativni čimbenik gospodarske konkurentnosti. Zaštićeni znak pravom žiga postaje iznimno značajan element poslovanja, to više što danas kupac sve
više preferira znak, a ne kvalitetu robe ili usluga. Kako na stručnoj tako i na znanstvenoj razini ovo relativno novo područje hrvatskog kaznenog zakonodavstva implicira mnogobrojna pitanja materijalnog i procesnog kaznenog prava te kriminalistike. Utoliko je preliminarna analiza temeljnih sadržaja te problematike, uključivo odgovarajuće informacije o fenomenologiji i aktualnostima kaznenog sudovanja, dobro polazište za buduće rasprave de lege lata i de lege ferenda.
The aim of this project is to modernise the Croatian system of criminal law sanctions (including misdemeanour sanctions) by introducing new technological and IT models for their execution. This ...primarily involves changes in the suspended sentence system through special obligations, or special obligations accompanying protective supervision in the suspended sentence, supplementing the system of security measures with new security measures, and modifying conditional release. An additional objective is to introduce measures of electronic surveillance in the system of executing criminal sanctions, and giving wider authority to judges in creating special obligations related to the suspended sentence. The precondition for this is the establishment of a probation service in Croatia and the adoption of the relevant law. The strategic goal is to increase the proportion of non-custodial sanctions in order to reduce the prison population. The proposed amendments will have to be embedded in the draft of the new Criminal Code, which began to be drafted at the end of 2009. By 2011, the general part of the Draft Criminal Code had already been conceived, including the outline of the new system of criminal law sanctions. Simultaneously, and in the context of this project, efforts were invested in introducing and complementing the new probation system in the Republic of Croatia, among other things by introducing an electronic surveillance component in the system of sanctions, and especially in the case of conditional release. It is expected that this method might help reduce the rate of growth of the prison population and reduce the pressure on penal institutions, thus automatically improving the standard of execution of custodial sanctions. PUBLICATION ABSTRACT
Koncem listopada donesen je novi Kazneni zakon. Temeljna je
pretpostavka da će novi koncept uvjetne osude revitalizirati ovu, sada
više ne samostojnu, sankciju hrvatskog kaznenog zakonodavstva. ...Intencija
je da nova uvjetna osuda postane fl eksibilan, no istodobno zahtjevniji
modus kaznenopravne reakcije. Uvjetna osuda, kombinirana s cijelim
nizom posebnih obveza odnosno sigurnosnih mjera, u budućnosti
može doista postati snažan kriminalnopolitički instrument u dijelu u
kojem mehanizmi nadzora mogu zamijeniti tradicionalne punitivne
sadržaje, ne samo radi smanjenja zatvorske populacije već opetovanog
afi rmiranja pomalo istrošenih sadržaja specijalnopreventivne orijentacije.
To će zasigurno rezultirati njezinom još masovnijom primjenom
u sudskoj praksi, ali i novim, daleko složenijim pravnim i tehničkim
zahtjevima o kojima će morati voditi računa sud te specijalizirane probacijske
službe.
Prvi pogled na taj novi koncept uvjetne osude u hrvatskom kaznenom
zakonodavstvu pretpostavlja kritičko apostrofi ranje samo nekih,
po viđenju autora, najznačajnijih novosti. Naravno da time ni izdaleka
nije iscrpljen prostor za daljnje znanstveno-strukovne opservacije glede
uvjetnog izricanja kazne u hrvatskom kaznenom zakonodavstvu, ne
dovodeći, ipak, u pitanje načelno pozitivne konotacije novog zakonskog
uređenja.
Stoljeće koje je započelo označava ujedno i rađanje novog svjetskog poretka. Taj „novus ordo seclorum“ ili „novus ordo mundi“ karakteriziran je fantastičnim tehnologijsko-informacijskim iskorakom s ...ozbiljnim konsekvencama na svim područjima ljudskog djelovanja. Utoliko i moderno kazneno pravo, postupno, ali kontinuirano, doživljava transformaciju od klasičnog represivnog instrumenta discipliniranja ka novom (preventivnom) konceptu nenametljivog no sveprisutnog, globalnog nadzora, pri čemu će u budućnosti klasičnu državnu moć postupno ali zasigurno zamijeniti globalna korporativna moć. Drugim riječima, discipliniranje prestaje biti (ekskluzivno) stvar kaznenoga prava, kao što će i sama kazna, jednoga dana, izgubiti primat glavne kaznenopravne sankcije. Takva transformacija promovirati će novu, drugačiju politiku suzbijanja kažnjivih ponašanja, temeljenu na nadzoru i informaciji kao njegovu supstratu, dakako ne bez izvjesnih rizika kad se radi o zaštiti afirmiranih temeljnih sloboda i prava čovjeka.
In honorem prof. em. Željko Horvatić Cvitanović, Leo; Derenčinović, Davor
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu,
12/2014, Letnik:
64, Številka:
5-6
Web Resource
Odprti dostop
U povodu osam desetljeća života ovom spomenicom – magna cum observantia – obilježavamo više od pet desetljeća jedne osebujne znanstvene i nastavne karijere, habitusa sveučilišnog profesora, ...nastavnika kaznenoga prava i drugih kaznenih znanosti na hrvatskim sveučilištima i visokim školama te plodnog zakonopisca – jednostavno rečeno, barda hrvatske kaznenopravne znanosti – profesora emeritusa Željka Horvatića. Nedvojbeno, riječ je o osobi koju možemo smatrati jednim od najvećih autoriteta hrvatskog kaznenog prava i prakse te istodobno jednim od rijetkih, ako ne i posljednjih enciklopedista kaznenoga prava u najširem smislu. Bio je dugogodišnji predstojnik Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predstojnik Poslijediplomskog studija iz kaznenopravnih znanosti, utemeljitelj i aktualni predsjednik Akademije pravnih znanosti Hrvatske, prvi predsjednik Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu, ekspert Ujedinjenih naroda za probleme kriminala i kazneno pravosuđe i obnašatelj niza drugih funkcija u Ujedinjenim narodima, Vijeću Europe, domaćim i stranim znanstvenim i strukovnim asocijacijama, dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Zagrebu, prorektor Sveučilišta u Rijeci, voditelj specijaliziranih tijela Hrvatskog sabora, Vlade, Ministarstva pravosuđa itd. Utoliko njegov je doprinos znanosti – višekratno prepoznat kao izniman i nagrađivan najvišim nagradama za znanost i životno djelo.
Problematika sigurnosnih mjera, tog genezom sekundarnog kaznenopravnog kolosijeka, općenito implicira dva temeljna kriminalnopolitička aspekta. U prvome redu, već tradicionalno – aspekt zaštite ...temeljnih ljudskih prava i sloboda: povijest sigurnosnih mjera, napose njihove praktične primjene, jedno je od “sivih” poglavlja novije kaznenopravne povijesti. Drugi aspekt odnosi se na problem ostvarenja njihove inicijalne kaznenopravne naravi odnosno svrhe na razini odnosa forme i sadržaja: u ovoj su se kaznenopravnoj formi, naime, nerijetko pojavljivali (i pojavljuju se) čisti represivni sadržaji. S tih načelnih pozicija zanimljivo je zakonodavno oblikovanje sigurnosne mjere zabrane pristupa internetu iz čl. 75. Kaznenog zakona, primarno u kontekstu njezine razmjernosti ograničenju osuđenikovih temeljenih prava, učinkovitosti
i odnosa prema posebnim obvezama uz uvjetnu osudu, prema radu za opće dobro i prema uvjetnom otpustu. Problematika odnosa između legitimnog interesa za otklanjanjem uvjeta koji omogućuju ili poticajno djeluju na počinjenje novog kaznenog djela i stupnja zadiranja u temeljna prava i slobode potencirana je time što navedena kaznenopravna sankcija onemogućuje korištenje širokog opsega usluga koje nemaju utjecaja na recidivizam, a istovremeno su zabačene manje intruzivne, ali jednako učinkovite mjere ograničenja pristupa internetu. Također se daje prikaz poredbenih pravnih sustava i načina na koji je u njima uređeno ograničenje pristupa toj mreži te u kojoj mjeri imaju dodirnih točaka s hrvatskim rješenjem.
Posljednje izmjene kaznenog zakonodavstva, naime produljenje zastarnih rokova za pojedina kaznena djela odnosno uvođenje novog koncepta računanja zastare kad je riječ o kaznenim djelima na štetu ...maloljetnika, ponovo su aktualizirale problematiku zastare u hrvatskom materijalnom kaznenom zakonodavstvu. Rasprave o kriminalnopolitičkim i kaznenopravnim aspektima tog instituta vodile su se i uoči donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona 2003., koji je – unatoč tome što nikada nije zaživio – krajnje zaoštrio pojedina pitanja te materije, kako u stručnoj i znanstvenoj tako i laičkoj javnosti. Možda je to prigoda da se opetovano upozori na neke temeljne znanstvene istine odnosno implikacije različitih teorijskih polazišta, napose iz vizure aktualnih dvojbi kaznenopravne prakse. Jedna od njih je i pitanje o kriminalnopolitičkom odnosno kaznenopravnom učinku promijenjenih zastarnih rokova za djela za koja do stupanja na snagu novele Kaznenog zakona nije nastupila zastara po prije važećim odredbama.
PDF
