Svrha je ovog rada prikazati osnove sustava slovenskog prekršajnog prava i utjecaj odluka Ustavnog suda Republike Slovenije na razvoj tog
prava. Postoji značajna povezanost između prekršajnog prava i ...niza ustavnih prava i normi u slovenskom sustavu. Ustavni je sud u posljednja dva desetljeća od donošenja novog Zakona o prekršajima iz 2003. više puta značajno utjecao na tumačenje i razvoj slovenskog prekršajnog prava te je prouzročio niz novih pravnih tumačenja i zakonodavnih promjena. Posljedično se prekršajno pravo u slovenskom sustavu pojavljuje kao izrazita ustavnopravna kategorija. Za ilustraciju navedenog, poslije produbljenog prikaza osnova slovenskog prekršajnog prava, uz isticanje otvorenih pravnih pitanja, što je bitno za razumijevanje slovenskog sustava i njegove dinamike, sukladno svrsi ovog rada kao jednoga u nizu članaka različitih autora o razvoju prekršajnog prava na zapadnom Balkanu, bit će detaljnije prikazane odabrane mjerodavne odluke slovenskog Ustavnog suda na području prekršaja u vezi s temeljnim pitanjima svakog poštenog postupka kaznene prirode, npr. u vezi s privilegijem protiv samooptuživanja, zadiranjem u osobnu slobodu (određivanjem zatvora u prekršajnom pravu), pravom na pravni
lijek itd. Autor prvi put daje sustavni prikaz cjelokupne ustavne prakse Republike Slovenije u području prekršajnog prava. U zaključnom dijelu bit će analizirana i posebna autorova teorija o ulozi Ustavnog suda u Sloveniji – teorija klatna, prikazana na slučaju prekršajnog prava i odluka Ustavnog suda u vezi s njim.
Kazneno pravo EU-a relativno je nova pravna konstrukcija nastala u posljednjih dvadeset godina. Iako je imalo iznimno pozitivnu ulogu u kreiranju zajedničkog područja slobode, sigurnosti i pravde, u ...isto je vrijeme razotkrilo specifične nedostatke. Kao takvi u ovom će članku biti analizirani: 1) pitanje “federalne” strukture i načela nadređenosti prava EU-a, 2) granice uzajamnog priznavanja, pri čemu se uzima u obzir ograničena harmonizacija proceduralnih prava, 3) demokratska kontrola pri donošenju kaznenog prava EU-a, pogotovo u vezi s ulogom Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata, te 4) pitanje učinkovitih pravnih
lijekova u instrumentima kaznenog prava EU-a. Ured europskog javnog tužitelja predstavlja novo razdoblje u razvoju kaznenog prava EU-a. Uspostavlja djelatnu tužiteljsku službu, koja se ne temelji na logici suradnje, kao npr. Eurojust, nego predstavlja nezavisno pravosudno tijelo s ovlastima progona i kažnjavanja kao znacima "federalne" suverenosti. Posljedično predstavlja velik korak naprijed u ostvarivanju prave europske savezne države. Kao takav nije imun na probleme koji su bili prikazani u vezi s kaznenim pravom EU-a općenito. U članku su prikazani
problemi koji mogu nastati pri prijenosu Uredbe o Uredu EJT-a u nacionalne sustave u vezi s načelima iz nacionalnog ustava (npr. načelo jednakosti ili podjele vlasti), pogotovo u sustavima s istražnim sucem kao u slučaju slovenskog prijenosa. Nadalje će biti istaknut problem mogućnosti forum shoppinga zbog relativno nizke usklađenosti nekih proceduralnih jamstava na razini EU-a (npr. pravo na odvjetnika). Bit će upozoreno da kazneno pravo kao represivno pravo mora uključivati u punoj mjeri parlamentarna tijela kao kritiku čl. 86 i postupka u vezi s nacionalnim parlamentima. Bit će analiziran problem nepostojanja pravnog lijeka protiv istrage Ureda EJT-a kao takve, gdje se pravna praznina uredbe može pogrešno tumačiti kao zabrana takva lijeka. Na kraju će biti navedena upozorenja i rješenja za pozitivne odgovore u vezi s Uredom EJT-a.
PDF
