Cilj. Rad obrađuje problematiku očemnosti kao središnjeg pojma u području sadržajne organizacije znanja i informacija i kao prvog koraka u postupku označivanja predmeta ili teme dokumenta. Očemnost ...(o čemu, engl. about -ness) se odnosi na određivanje onoga o čemu dokument govori, što dokument pokriva, odnosno što mu je predmet ili tema. Cilj je rada ponuditi definiciju, tipologiju i razumijevanje koncepta očemnosti, kao i opis postojećih postupaka i metoda njegova određivanja.
Pristup i metodologija. U ovom je radu korištena metoda detaljnog pregleda i analize literature iz područja predmetnog označivanja. Dodatno, kod preglednih radova na temu očemnosti korištena je i metoda praćenja citiranih radova (engl. footnote chasing), kao i radova koji su citirali promatrani pregledni rad (engl. citation searching).
Rezultati. Kao rezultat pregleda literature utvrđeno je nekoliko praktičnih metoda za određivanje očemnosti koje su dali autori Joudrey, Wilson, Langridge i Taylor te nekoliko različitih pristupa i problema koji se mogu pojaviti tijekom tog postupka.
Originalnost/vrijednost. Krajnji je cilj dobivene spoznaje i rezultate oprimjeriti kroz njihovu praktičnu primjenu u svakodnevnom životu. Upravo oprimjerenost teorijskih spoznaja o očemnosti doprinosi njezinu boljem razumijevanju i određivanju i kod informacijskih stručnjaka, stručnjaka za optimizaciju tražilica, novinara i urednika mrežnih stranica, i kod krajnjih korisnika koji pretražuju internet i dodjeljuju svoje oznake (tagove), u čemu se ogleda i originalnost ovoga rada.
The purpose of this study is to map the practices regarding open educational resources’ (OERs) development and implementation at European higher education institutions (HEIs) in the field of library ...and information science (LIS) during the COVID-19 pandemic and to identify the challenges and obstacles to their full and optimal utilization, both during crisis situations and beyond. A systematic literature review and questionnaire-based survey yielded results from 56 European LIS schools/departments (n = 56). Statistical analysis was performed using the R programming language, and descriptive statistics were used to quantify the data sets. The results have shown that the COVID-19 pandemic served as an impetus for the adoption of OERs, particularly in the context of digital education (DE) and remote learning. However, there is still a lack of awareness of the many benefits and opportunities they provide to higher education, as evidenced by the fact than less than half LIS schools/departments used OERs. Certain issues were identified, such as the lack of institutional policies regarding OERs, inadequate peer-review of OERs, and, in most cases, the absence of monitoring and evaluation practices for OERs. The results and insights from this study can be used to improve all aspects of OERs’ implementation and thus accelerate their adoption, both with regard to LIS schools/departments and other fields. Further research into the topic through interviews and focus groups should provide a deeper understanding of opportunities, challenges and practices surrounding the adoption of OERs in the field of LIS education.
Analysis of the context and response to the coronavirus disease 2019 (COVID-19) lockdown of five European Library and Information Science Departments: University of Barcelona (Spain), University of ...Hildesheim (Germany), University of Osijek, University of Zagreb (Croatia), and University of Library Studies and Information Technologies in Sofia (Bulgaria). Data about this situation in relation to higher education were collected 1 year after the lockdown when countries had returned to normality. The methodology consisted of holding focus groups with students and individual interviews with teachers. The data were analysed by unifying the information collected from each country into a centralized dataset and complemented with texts from the transcripts highlighted by each partner. The results indicate that each partner experienced a unique situation; as COVID-19 lockdowns were different in every European country, each university or even each teacher responded to the crisis differently. Nevertheless, there are points that are common to all five universities analysed in the study, such as work overload in students and teachers or the replication of face-to-face teaching models in a remote format. Moving in the future to online or hybrid learning activities will require training teachers in a more systematic way and the appropriate infrastructure.
This paper aims at investigating various approaches to the study of prayer-books and catechisms, i.e., material that is generally included in religious literature and linked to the Church and its ...teachings. The introduction of the paper contains definitions of prayer-books and catechism, their types and differences. In the second part of the paper, the search results of three largest collective catalogues in Croatia (Crolist, MetelWin and Zaki) were presented, followed by search results of the National and University Library Catalogue, Croatian Scientific Bibliography and HRČAK portal so as to gain insight into literature dealing with prayer-books and/or catechisms with an aim to highlight fields and branches of science dealing with such publications. Literature returned in the search results was analysed in terms of subject and based on Universal Decimal Classification markings, fields and branches of science, i.e. approaches to the said subject were analysed. The aim was to establish the extent to which the research has an interdisciplinary character which has become increasingly important in scientific circles over the recent past. The main contribution of this paper is that it provides insight into methods of investigations and dealing with prayer-books and catechisms applied by different sciences and professions.
Objective. The objective of this study was to identify and interpret state-of-the-play of the implementation of digital education (DE) in higher education institutions (HEIs) in the field of library ...and information science (LIS) during COVID-19 pandemic.
Approach/Methodology/Design. In order to collect data, a questionnaire-based survey was conducted. A survey for the study's target audience - the heads/directors of LIS schools/departments in Europe - was created and disseminated. The collected data were analyzed using the method of descriptive statistics.
Results. The survey was completed by the heads/directors of 56 LIS schools/departments in 23 European countries. The results indicate that DE presents a positive disruptive force that transforms the teaching and learning process and widens access to education, especially in crisis situations. It also indicates that despite the need for emergency response, almost all aspects of DE were deliberately and successfully implemented in most of the LIS higher education institutions. Further analysis of core topic areas (through interviews and focus groups) will provide a deeper insight into teachers' and students' practices and their overall appraisal of DE during the pandemic.
Limitations. Limitations include the methods used to collect data and the lack of clarity and understanding of certain terms and concepts by a small number of participants.
Originality/value. This paper offers an in-depth understanding of the role of DE in crisis situations within the field of LIS. It underlines the necessity for consistent monitoring and evaluation of DE to guarantee its quality. Consequently, this paper may contribute to more effective policy and decision-making processes concerning DE. Moreover, it aims to help create frameworks and guidelines that facilitate simpler, more sustainable, and broader implementation of DE in LIS HEIs.
Dezinformacije, teorije zavjera i negativni komentari na društvenim mrežama utječu na dostupnost točnih zdravstvenih informacija i na stavove prema cijepljenju. Cilj je rada istražiti mišljenje i ...stavove javnosti, odnosno dezinformacije i teorije zavjera o cijepljenju i cjepivu protiv bolesti COVID-19 na internetskim portalima i društvenoj mreži Facebook. Od 9. studenog 2020. do 30. siječnja 2021. analizirano je ukupno 4576 komentara, odnosno 113 postova pod temom cijepljenje i cjepiva kategoriziranihs obzirom na sentiment (pozitivni, neutralni, irelevantni i negativni). Unutar negativnih komentara (20,60 %) identificirano je 13 glavnih tematskih kategorija. Najzastupljenije su kategorija teorije zavjera (35,84 %) i kategorija iskazi nepovjerenja u sastav, učinkovitost, sigurnost i nuspojave cjepiva (19,93%), dok je postotak dezinformacija bio 20,90 %. Rezultati upućuju na nužnost oblikovanja pravovremenog plana i strategije zdravstvenih kampanja te sadržaja za online edukativne materijale i platforme, kao i pokretanja programa zdravstvenog obrazovanja na nacionalnoj razini.
Misinformation, conspiracy theories, and negative comments on social networks affect the availability of accurate health information and attitudes toward vaccination. The aim of this paper is to explore the opinions and attitudes of the public, i.e. misinformation and conspiracy theories about vaccination and the vaccine against the disease caused by the COVID-19 virus on Internet portals and the social network Facebook. From November 9, 2020 to January 30, 2021, a total of 4,576 comments were analyzed, i.e. 113 posts in the topic of vaccination and vaccines categorized according to sentiment (positive, neutral, irrelevant, and negative). Among the negative comments (20,60 %), 13 main thematic categories were identified. The most represented were in the category of conspiracy theories (35,84 %) and the category of expression of distrust in the composition, effectiveness, safety, and side effects of vaccines(19,93 %), while the percentage of misinformation was 20,90 %. The results highlight the necessity of designing a timely plan and strategy of health campaigns and content for online educational materials and platforms, as well as the initiation of nationwide health education programs.
Cilj. Cilj je ovoga istraživanja ispitati percepciju, mišljenja i iskustva studenata preddiplomskog studija informacijskih znanosti o različitim aspektima digitalnog obrazovanja i online nastave ...tijekom pandemije bolesti COVID-19.
Pristup/metodologija/dizajn. U ožujku i svibnju 2022. godine provedene su tri fokus grupe sa studentima preddiplomskih studija informacijskih (i komunikacijskih) znanosti na trima hrvatskim sveučilištima (N = 18). Nakon transkripcije audiozapisa, provedena je sadržajna analiza rezultata.
Rezultati. Pandemija bolesti COVID-19 znatno je ubrzala digitalnu transformaciju visokoškolskog obrazovnog sustava. Disruptivne promjene i ad hoc prelazak na online nastavu i učenje na daljinu imali su značajan utjecaj na studentsku populaciju. Ispitanici su se većinom brzo i uspješno prilagodili uvjetima rada i učenja u pandemiji. Nasta va je u većini slučajeva uspješno organizirana i održana, a gotovo svi ispitanici imali su osiguran pristup potrebnim digitalnim obrazovnim sadržajima. Unatoč prednostima digitalnog obrazovanja i online nastave, ispitanici su s vremenom osjetili manjak motivacije, pad koncentracije, stres zbog povećanog broja radnih zadataka i online provjere znanja te brigu zbog cjelokupne situacije. Najčešći izazovi odnosili su se na organizaciju i provođenje pismenih ispita i drugih oblika provjere znanja, probleme tehničke prirode, probleme prostorne i vremenske organizacije, manjak osobnog kontakta i nedovoljno razvijen sustav institucijske podrške. Za unaprjeđenje digitalnog obrazovanja i online nastave u mogućim budućim kriznim situacijama ispitanici predlažu osiguravanje videozapisa predavanja, osiguravanje odgovarajuće opreme studentima slabijeg socioekonomskog statusa, veći broj asinkronih nastavnih aktivnosti, smanjenje broja grupnih aktivnosti te bolju organizaciju ustanove u pogledu odabira digitalnih alata za rad, učenje i komunikaciju.
Originalnost/vrijednost. Rad pruža dublji uvid u politiku i praksu digitalnog obrazovanja tijekom pandemije bolesti COVID-19 sa stajališta studenata te tako doprinosi jačanju njihove aktivne uloge u sustavu visokog obrazovanja i kreiranju obrazovne politike. Također, uz pitanje digitalne tehnologije i digitalnih vještina i kompetencija, rad je usmjeren i na mnoge druge aspekte digitalnog obrazovanja, poput organizacije nastavnog procesa, omogućavanja pristupa digitalnim obrazovnim sadržajima, osiguravanja sustava podrške i dr. Rezultati ove kvalitativne studije mogu koristiti kreatorima politika, donositeljima odluka i dionicima sustava visokog obrazovanja kako bi osigurali održivost i kvalitetu ekosustava digitalnog obrazovanja u Hrvatskoj, općenito i u mogućim budućim kriznim situacijama.
Hakiranje krize demokracije Feldvari, Kristina; Mičunović, Milijana; Badurina, Boris
Vjesnik bibliotekara Hrvatske,
11/2022, Letnik:
65, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Cilj. Cilj je rada razmotriti moguće uzroke krize demokracije koja zahvaća šire de- mokratske odnose i procese u sferama društvenosti, kulture, ekonomije i politike. Kriza demokracije posebno se ...razmatra u kontekstu tehnosfere koja počiva na moći umjetne inteligencije i umjetnog života. Rad otvara pitanje važnosti i uloge medijske pismenosti kao jednog od ključnih rješenja za krizu demokracije i eskalaciju dezinformacija u javnom diskursu.
Pristup/metodologija. Rad se temelji na sustavnom pregledu i analizi literature i dostupnih istraživanja koji kreiraju teorijski okvir za definiranje i razumijevanje pitanja krize demokracije i njezine povezanosti s problematikom tehnicizacije (datafikacije i algoritmizacije) društva i društvenih procesa, odnosno s izazovima dezinfodemije koja kroz marginalizaciju istine i nekritičko sagledavanje informacija otvara prostor za dolazak post-istine.
Rezultati. Ovim se radom želi potaknuti promišljanje struke, donositelja odluka, ali i šire javnosti o uravnoteživanju osjećaja (individualne i kolektivne) odgovornosti i mogućnosti stvarne kontrole, odnosno odgovornosti i djelovanja pojedinca i odgovornosti i djelovanja javnog i privatnog sektora. Također želi se potaknuti dijalog o nužnosti kreiranja strategije i programa za promicanje i razvoj medijske pismenosti i kritičkog mišljenja u svrhu ne samo suprotstavljanja dezinformacijama već i kritičkog razumije- vanja društvenih odnosa i distribucije društvene i političke moći.
Originalnost/vrijednost. Rad povezuje pitanja algoritmizacije, krize demokracije i medijske pismenosti. Medijska je pismenost temelj informiranog građanstva, pa tako i temelj demokratskog društva. Znanja, vještine i kompetencije medijske pismenosti u informacijskom društvu ne mogu se odnositi više samo na mogućnost pojedinca da se uspješno kreće „tradicionalnim“ informacijskim i medijskim prostorom, već se moraju referirati i na problematiku kretanja komputacijskim prostorom informacija za čiju su složenu, dinamičnu i disonantnu strukturu sve više odgovorni korporativni algoritmi ili algoritmi tzv. treće strane. Povezivanje triju pitanja možda nikada nije bilo nužnije nego u dobu obilježenom općom društveno-političkom sumnjom i apatijom i rastućom diskrepancijom između sve složenijih i sofisticiranijih tehnika (dez)informiranja i medijske (ne)pismenosti građana.
Hakiranje krize demokracije Feldvari, Kristina; Mičunović, Milijana; Badurina, Boris
Vjesnik bibliotekara Hrvatske,
11/2022, Letnik:
65, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Cilj. Cilj je rada razmotriti moguće uzroke krize demokracije koja zahvaća šire de- mokratske odnose i procese u sferama društvenosti, kulture, ekonomije i politike. Kriza demokracije posebno se ...razmatra u kontekstu tehnosfere koja počiva na moći umjetne inteligencije i umjetnog života. Rad otvara pitanje važnosti i uloge medijske pismenosti kao jednog od ključnih rješenja za krizu demokracije i eskalaciju dezinformacija u javnom diskursu. Pristup/metodologija. Rad se temelji na sustavnom pregledu i analizi literature i dostupnih istraživanja koji kreiraju teorijski okvir za definiranje i razumijevanje pitanja krize demokracije i njezine povezanosti s problematikom tehnicizacije (datafikacije i algoritmizacije) društva i društvenih procesa, odnosno s izazovima dezinfodemije koja kroz marginalizaciju istine i nekritičko sagledavanje informacija otvara prostor za dolazak post-istine. Rezultati. Ovim se radom želi potaknuti promišljanje struke, donositelja odluka, ali i šire javnosti o uravnoteživanju osjećaja (individualne i kolektivne) odgovornosti i mogućnosti stvarne kontrole, odnosno odgovornosti i djelovanja pojedinca i odgovornosti i djelovanja javnog i privatnog sektora. Također želi se potaknuti dijalog o nužnosti kreiranja strategije i programa za promicanje i razvoj medijske pismenosti i kritičkog mišljenja u svrhu ne samo suprotstavljanja dezinformacijama već i kritičkog razumije- vanja društvenih odnosa i distribucije društvene i političke moći. Originalnost/vrijednost. Rad povezuje pitanja algoritmizacije, krize demokracije i medijske pismenosti. Medijska je pismenost temelj informiranog građanstva, pa tako i temelj demokratskog društva. Znanja, vještine i kompetencije medijske pismenosti u informacijskom društvu ne mogu se odnositi više samo na mogućnost pojedinca da se uspješno kreće „tradicionalnim“ informacijskim i medijskim prostorom, već se moraju referirati i na problematiku kretanja komputacijskim prostorom informacija za čiju su složenu, dinamičnu i disonantnu strukturu sve više odgovorni korporativni algoritmi ili algoritmi tzv. treće strane. Povezivanje triju pitanja možda nikada nije bilo nužnije nego u dobu obilježenom općom društveno-političkom sumnjom i apatijom i rastućom diskrepancijom između sve složenijih i sofisticiranijih tehnika (dez)informiranja i medijske (ne)pismenosti građana.
Purpose. The aim of this paper is to discuss the possible causes of the crisis of democracy that aff ects broader democratic relations and processes in the spheres of sociality, culture, economy, and politics. The crisis of democracy is especially considered in the context of the technosphere which rests on the power of artifi cial intelligence and artifi cial life. The paper raises the question of the importance and role of media literacy as one of the key solutions to the crisis of democracy and the escalation of misinformation in public discourse. Approach / methodology. The paper is based on a systematic review and analysis of literature and available research that creates a theoretical framework for defi ning and understanding the crisis of democracy and its connection with the problems of technicalization (datafi cation and algorithmization) of society and social processes, that is, with the challenges of the disinfodemic, which, through the marginalization of the truth and uncritical viewing of information, opens up space for the arrival of post-truth. Findings. This paper seeks to encourage refl ection on the profession, decision makers, but also the general public on balancing the sense of (individual and collective) responsibility and the possibility of real control, i.e. the responsibility of the individual and the responsibility of public and private sector. It also seeks to encourage dialogue on the need to create strategies and programs to promote and develop media literacy and critical thinking not only to counter misinformation, but also to critically understand social relations and distribute social and political power. Originality / value. The paper connects the issues of algorithmization, the crisis of democracy and media literacy. Media literacy is the foundation of informed citizenship, and thus the foundation of a democratic society. Knowledge, skills and competencies of media literacy in the information society can no longer refer only to the ability of an individual to successfully navigate through the ‘traditional’ information and media space, but must also refer to the issue of navigating the computational space of information for whose complex, dynamic and dissonant structure are increasingly more responsible corporate algorithms or algorithms of the so-called, third parties. Linking the three issues may never have been more necessary than in an age marked by general socio-political suspicion and apathy and a growing discrepancy between increasingly complex and sophisticated techniques of (dis)information and media (il)literacy.
PDF
