PurposeBy merging good countryside and rural capitals frameworks, a model for reimagining the island's development is formulated, which is then applied to the female perspective to provide valuable ...insights from a group that is often marginalized in rural areas. As Croatian islands are highly tourism-oriented, this study finds it important to explore possibilities for future island development that can provide balanced and vibrant settlements on the islands.Design/methodology/approachThe present paper synthesizes Shucksmith's (2018) model of a good countryside, which serves as a goal, with Gkartzios et al.'s (2022) capitals framework, which is viewed as a means of attaining a good countryside, specifically a good island. The research is delimited to the island of Brac, Croatia. By conducting interviews with female respondents, this study aims to capture the female perspective on envisioning potential futures of “good” island living, a perspective that is frequently underestimated despite its significant contributions to the creation of an ideal locale.FindingsThe results demonstrate that there is a substantial amount of socio-cultural rural capital that is leveraged to strengthen relatedness and rights as development objectives. However, low levels of economic, built and land-based rural capital pose challenges to achieving repair and re-enchantment, which are crucial for settlements that rely on tourism.Originality/valueThese findings bear immense implications for policymakers and planners, underscoring the imperative to account for the perspectives and needs of diverse social groups, including women, in the design and implementation of development strategies for islands. By doing so, a sustainable and equitable future, rich in tourism potential, can be cultivated on the island.
In this paper, a comparison is made between two post-socialist countries (Slovenia and Croatia), namely, their capital cities (Ljubljana and Zagreb). The research aims to establish the main ...principles and difficulties of revitalisation in each city and how successfully they have moved from socialist to democratic urban planning. The research hypothesis is that Ljubljana has been comprehensively revitalised according to relevant revitalisation guidelines, whereas in Zagreb the revitalisation has been partial and largely affected by the interests of investors and their political partners. The study uses semi-structured interviews conducted with various spatial planning experts and pertinent documentation. It confirms the hypothesis, examines successes and failures experienced in both cities’ transition process, and reflects on general problems of urban planning and revitalisation in post-socialist countries.
This paper examines the special characteristics of tourism development on the Adriatic islands, focusing on Hvar Town, the largest town and port on the island of Hvar and its busiest destination. The ...research was carried out using the method of semi-structured interviews. A total of 30 interviews were conducted with the local residents (mostly employed in the tourism sector) and temporary/seasonal visitors. The intention was to learn about the current state of tourism in the town and look at the possible scenarios for the future development of sustainable tourism, based on its three inter-connected aspects: environmental, economic and socio-cultural. The research also considered the influence of various tourism actors on the development, the possibilities of agritourism, the role and importance of cultural tourism and, finally yet importantly, the impact of the Covid-19 pandemic on the last year's drastically shortened summer season. The results show that mass tourism (and its subset party tourism) have dominated the tourist offer since 2000 onwards, changing the reputation of Hvar as the elite travel destination or the family holiday destination it used to have before.
Sodelovanje javnosti pri urbanistični preobrazbi glavnega mesta je pomemben dejavnik, ki ga je treba upoštevati pri presoji kakovosti demokracije v postsocialističnih državah. V članku avtorji ...obravnavajo procese sodelovanja javnosti pri taki preobrazbi v dveh postsocialističnih glavnih mestih: v Zagrebu in Ljubljani. Predstavljeni so izsledki izbranih študij primerov v obeh mestih (park Tabor in soseska BS 7 v Ljubljani ter Meštrovićev paviljon in park Savica v Zagrebu), poleg tega so izpostavljene podobnosti in razlike, ugotovljene na podlagi njihove primerjave. Izsledki raziskave iz let 2018 in 2019 kažejo dokaj nizko stopnjo sodelovanja javnosti v Zagrebu. V Ljubljani je bila navedena stopnja višja in tudi pravna podlaga zanjo je bila močnejša, opazna pa je bila delna odvisnost od političnih in gospodarskih dejavnikov. V obeh mestih je bilo sodelovanje javnosti v najbolj neposredni obliki pri aktivnostih nevladnih organizacij in civilnih pobud. Komunikacija med prebivalci in mestno upravo je bila slaba, kar ni spodbudno vplivalo na sodelovanje.
Public participation in the urban transformation of capital cities is an important factor to consider when assessing the quality of democracy in post-communist countries. This study examines ...participatory processes in two capital cities, Zagreb (Croatia) and Ljubljana (Slovenia). The cases studied are summarized, and similarities and differences are pointed out using the comparative method (Tabor Park and the BS 7 neighbourhood in Ljubljana, and the Meštrović Pavilion and Savica Park in Zagreb). Findings from 2018 and 2019 showed a rather low level of public participation in Zagreb. In Ljubljana, the level of public participation was higher and the legal basis for it stronger, although there was a certain amount of dependence on political and economic factors. In both cities, public participation in its most direct form was present at the level of NGO and civil initiative activities. Residents’ communication with the city administration was poor and did not facilitate the participation process.
U posljednjih nekoliko desetljeća koncept održivosti etablirao se kao dio društvenih znanosti. Unatoč činjenici da je proizašao iz ekološke paradigme, ekološka je dimenzija samo jedan od četiriju ...stupova održivosti te tek zajedno s ekonomskim, socijalnim i kulturnim stupom čini temelj onog što danas nazivamo održivim razvojem. Na sličan način možemo sagledavati i pojam otpornosti koji, pozicioniran u širi kontekst socio-ekološkog sustava često predstavlja odgovor na ekološke, elementarne ili biološke katastrofe. Primarna svrha analize i evaluacije koncepata otpornosti i održivosti u ovome radu jest pokušaj postavljanja integrativnog teorijskog okvira za istraživanje urbanih i ruralnih prostora i lokalnih zajednica iz sociološke perspektive. Kroz definiranje i analizu ovih koncepata, razgraničavanje njihovih razlika i promišljanje urbane otpornosti, otvara se mogućnost detaljnijeg i konkretnijeg daljnjeg istraživanja otpornosti. Razumijevanje prostorne, socijalne i kulturne otpornosti u uskoj je vezi s konceptom zajednice kao aktera u tom dinamičnom procesu. Pogotovo je u kontekstu socijalne otpornosti kao alata za unaprjeđenje (ruralnog i urbanog) prostora koncept zajednice od presudne važnosti za razumijevanje suvremenih socio-prostornih odnosa. Pritom su prostornost i lokalnost zajednice vrlo bitni aspekti promišljanja kojima se konstruiraju i preispituju neke nove dimenzije zajednica. Lokaliziranje otpornosti i održivosti događa se upravo kroz zajednicu bilo da je riječ o prostornoj ili kulturnoj lokalizaciji.
Nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa postalo je jasno kako je postpotresna gradnja i obnova stanova i zgrada ključna tema u zagrebačkom i prostoru središnje Hrvatske. U procesu planiranja ...postpotresne sanacije i obnove, među ostalim, ističe se uključenost stanovnika kao jedan od ključnih faktora njegove uspješnosti. Tom je namjerom vođeno i ovo istraživanje, koje je provedeno kvalitativnom metodom polustrukturiranih intervjua na uzorku vlasnika stanova i predstavnika suvlasnika u zagrebačkom Donjem gradu (N = 27). U radu se iznose mišljenja sugovornika o vrsti oštećenja te problemima s kojima su se susreli vezano uz učinkovitost rada gradskih i državnih institucija. Istraživanje nadalje ukazuje na probleme na razini funkcioniranja samih zgrada, koji uključuju nedostatnu visinu zajedničke pričuve te (ne)zadovoljstvo radom predstavnika suvlasnika i upravitelja zgrada. Rezultati pokazuju kako sanacija zgrada teče sporo te da proces obnove nije u skladu s očekivanjima sugovornika, odnosno da će se u procesu obnove stanari, unatoč subvencijama i donesenom Zakonu o obnovi te mogućnostima sufinanciranja, trebati značajnije osloniti na vlastite financije. Po pitanju cjelovite obnove gradskog središta nakon potresa, stanovnici smatraju kako je obnovu središta grada potrebno planirati u smjeru zadržavanja postojećeg identiteta grada te uravnoteženog razvoja između staroga i novoga te stambenog i poslovnog izgleda grada. Očekuju također i obnovu koja će pridonijeti održivijem urbanom životu u središtu grada koji pridaje sve veću važnost potrebama građana i podizanju njihove kvalitete života kako ne bi došlo do sve radikalnijih procesa turistifikacije i apartmanizacije, odnosno procesa iseljavanja iz središta.
Socioprostorne transformacije u Hrvatskoj obuhvaćaju gradove i sela, kako na kopnu tako i na otocima. Vođene su interesima različitih društvenih aktera pri čemu prostor intervencije doživljava ...različite promjene kako u svojoj socijalnoj strukturi tako i u okolnom prostoru. Na otocima koji su danas izloženi negativnim demografskim procesima depopulacije i gubitka stanovništva, dodatno je otežano pokrenuti razvoj ili omogućiti pozitivne promjene. U tome se ističu upravo najmanji otoci i manja naselja na njima kao što je primjer naselja Povlja na Braču. U radu će se prikazati studija slučaja kao komparativna longitudinalna analiza ovog mjesta i promjene koje su vidljive u istraživanjima provedenima u razmaku od deset godina (2009. i 2019. ). Cilj je istraživanja usporediti jesu li se potencijalni turistički scenariji razvoja za Povlja iz 2009. (masovni turizam, održivi turizam i stagnacija) promijenili u ovom vremenskom razdoblju s obzirom na socijalnu i ekonomsku situaciju. Metodom polustrukturiranih intervjua sa stalnim i privremenim (sezonskim) stanovnicima Povalja istražilo se promišljanje stanovnika o trenutnom i potencijalnom turističkom razvoju mjesta, te koliko se istraživanje iz 2009. može usporediti s rezultatima istraživanja iz 2019. Istraživanje iz 2019. pokazalo je da mjesto nije napredovalo ni u turističkom ni i ekonomskom smislu, i da je od ponuđenih scenarija najprisutniji scenarij stagnacije koji prelazi i u nazadovanje.
Tijekom nekoliko zadnjih godina na zagrebačkom je prostoru bilo više primjera borbe za javne prostore, a u ovom će se radu pratiti dva takva slučaja. U prvom, stanari u naselju Savica udruženi su u ...civilnu inicijativu Čuvamo naš park i bore se za obranu postojećeg prostora parka (zelena površina i igralište) jer gradska uprava podržava izgradnju crkve, što bi prostor parka značajno smanjilo. Tako započinju dugogodišnji napori da se ta gradska odluka poništi. Drugi je slučaj otpor prema planiranoj revitalizaciji Meštrovićevog paviljona na Trgu žrtava fašizma, koja je izazvala veliko nezadovoljstvo kako samom obnovom tako i sječom postojećeg drveća uz zgradu Paviljona, posebno drveta magnolije. To je dovelo do stvaranja inicijative nazvane Vratite magnoliju. U nastavku rada donosi se analiza diskursa o tim slučajevima, za koju su korišteni digitalni članci s različitih internetskih portala koji su pratili te teme. Analizom se pokazala dihotomna situacija, s jedne strane nedovoljna participacija građana u procesu donošenja odluka o planiranim promjenama, a s druge jak otpor stanara i građana, koji su pokazali kroz civilne inicijative putem protesta i brojnih akcija. Navedeno je stoga dovelo do stagnacije u prilagodbi europskim urbanističkim standardima (tzv. urbana održivost), posebno okolišnoj i socijalnoj dimenziji održivosti. No kroz analizu diskursa može se istaknuti kako su civilne inicijative, odnosno građani svojom aktivnošću promicali navedene vrijednosti i nastojali uvjeriti urbanu politiku u njihovu primjenu, ponekad i s nekim pozitivnim ishodom, u čemu se može primijetiti jedna nova dimenzija odnosa moći između svih uključenih aktera.
This paper presents the results of a research on the problems and challenges of post-earthquake renovation in the inner city center of Zagreb, where mostly older, historical buildings are situated, ...which were severely damaged in the 2020 earthquake. Almost two years after the earthquake, political actors have not been able to make much progress regarding the post-earthquake renovation, which has caused discontent among vulnerable citizens. This paper presents the results of a qualitative analysis of semi-structured interviews with owners of damaged apartments and co-owners’ representatives. The authors found two main issues with the post-earthquake renovation in Zagreb: 1) incomplete renovation and problems with the financing of repairs to damaged buildings, and 2) people moving out of the city center and city apartmanization. The results showed that the cost of damage repair in most cases was covered by the citizens themselves and that institutional help has been slow and bureaucratized. Also, the participation process regarding renovation has not been successful for the citizens and they are still dealing with similar problems as in the beginning of the renovation.
PDF
