Rad počinje skiciranjem pozicije neizravnoga kozmopolitizma, čiji je začetnik Thomas Christiano. Polazeći od moralnoga kozmopolitizma (koji uključuje globalnu distributivnu jednakost i jednakost ...prilika), tvrdi se da njegove zahtjeve može ispuniti samo politički kozmopolitizam. Jedna od specifičnosti pozicije je njena implikacija da se može smatrati opravdanim ograničiti imigraciju u liberalno-demokratske države, u slučajevima u kojima bi takva imigracija mogla narušiti njihov liberalno-demokratski karakter, i time ih onemogućiti u dugoročnom stvaranju pravedne globalne političke zajednice, za što jedino one imaju potencijal. Problem na koji Christiano ukazuje jest iznalazak općenitijeg moralnog načela na kojemu bi se pozicija temeljila; ono bi trebalo odagnati nelagodu koja proizlazi iz toga da se zatvaranje granica, iz pozicije moralnoga kozmopolitizma, može istovremeno činiti duboko nepravednim, ali ujedno i potencijalno nužnim sredstvom postizanja željenog cilja. Glavni dio rada posvećen je mojem skiciranju i evaluiranju dvaju kandidata za takvo načelo. Prvi nacrt je utilitaristički; njegova jednostavnost i intuitivna privlačnost ozbiljno su narušene problemima koji se u njemu javljaju (odvratni zaključak; problem moralnih obveza prema budućim generacijama). Drugi nacrt, kojeg smatram privlačnijim, deontološki je. On se osniva na slici države kao moralne osobe, i zabrani njenog samouništenja (tvrdim da, u tom kontekstu, otvaranje granica može biti analogno moralno nedopustivom samoubojstvu iz interesa). U njemu se oslanjam na uvide iz Kantove političke i moralne filozofije, ukazujući na svojevrsni otklon od Christianove pozicije do kojega to dovodi (ali za koju smatram da, u konačnici, nije neprihvatljiva).
U ovom radu pokušao sam ispitati implikacije koje bi znanstveno tehnička postignuća na području robotike, po nekima dohvatljiva u skoroj budućnosti, mogla imati na status robota i međuodnos robota i ...ljudi. Osnovna pitanja koja se u tekstu obrađuju su sljedeća: Što je dovoljno da se neko biće smatra živim? Koja prava proizlaze iz takvog statusa? Koji su preduvjeti da živo biće bude i moralno biće? Je li moguće da robot bude moralno biće? Kakav status zaslužuju bića s moralnim potencijalom? U susretu misaonog eksperimenta i etičke refleksije kao literatura su poslužili klasici znanstvene fantastike (Asimov, Dick, Roddenberry), i filozofi čija se moralna filozofija smatra općim mjestom (Aristotel, Kant, Rawls). Tradicionalni koncepti primjenjuju se na buduće probleme kako bi se dobila slika jednog mogućeg svijeta i njegovih moralnih normi. Kraj ostaje otvoren, odražavajući tako problematičnost početnih pretpostavki.
Review of:
LOVRO GRGIĆ - Larry Krasnoff, Nuria Sánchez Madrid, Paula Satne (eds.), Kant’s Doctrine of Right in the Twenty-first Century, Cardiff: University of Wales Press, 2018, 304 pp.
Postoperative chyle leak is a rare but serious complication of head and neck surgery. Chyle leak can lead to a systemic metabolic imbalance, a prolonged wound healing and longer hospital stay. Early ...identification and treatment are crucial for good surgical outcome. The diagnosis can be made intraoperatively or in the early postoperative period. Various treatment options described in the literature can be divided into conservative and surgical modalities. Currently, there is no evidence that any approach is superior to the other due to relatively small number of studies describing chyle leak management. There are no official guidelines for the treatment of postoperative chyle leak. The aim of this article is to present the therapeutic possibilities and to offer an algorithm for chyle leak management.
The aim of this study was to demonstrate the impact of COVID-19 pandemic on the number and characteristics of head and neck cancer patients in two consecutive periods, pre-pandemic and pandemic. For ...this purpose, we performed a retrospective analysis of patients with primary carcinomas of head and neck mucosal sites, salivary gland tumors, as well as neck metastases. Two pre-COVID-19 years (2018-2019) and two pandemic years (2020-2021) were compared. Demographic data, overall number of patients, TNM classification of the two most affected sites (oral cavity and larynx), time from symptom onset to first outpatient admission to our department, and time from first admission to treatment initiation were noted. Study results revealed a higher number of patients during the pandemic period and difference in the distribution of tumor sites (χ2=33.68, df=9, p<0.001). Oral cavity cancer prevailed over laryngeal cancer during the pandemic period. A statistically significant difference was observed in delay of initial presentation to head and neck surgeon for oral cavity cancer during the pandemic period (p=0.019). Furthermore, significant delay was found for both sites concerning time from initial presentation to the beginning of treatment (larynx: p=0.001 and oral cavity: p=0.006). Despite these facts, there were no differences in TNM stages comparing two observed periods. Study results indicated that there was a statistically significant delay of surgical treatment for both cancer sites observed (oral cavity and larynx) during the COVID-19 pandemic. A survival study is necessary in the future to definitely reveal the true consequences of COVID-19 pandemic on treatment outcomes.
Postoperativna limforeja je rijetka, ali ozbiljna komplikacija operacija u području glave i vrata. Limforeja može dovesti
do sistemskog metaboličkog poremećaja, produženog cijeljenja rane i ...produljenog bolničkog liječenja. Rano prepoznavanje
i liječenje temelj su dobrog kirurškog ishoda. Dijagnoza se može postaviti tijekom operacije ili u ranom postoperativnom
periodu. Različite metode liječenja opisane u literaturi možemo podijeliti u konzervativne i kirurške. Trenutno nema dokaza
da je i jedan pristup bolji od drugog radi malog broja studija koje opisuju zbrinjavanje ove kirurške komplikacije. Ne postoje
službene smjernice za liječenje limforeje nakon operacije. Cilj ovog rada je prikazati terapijske mogućnosti i predložiti algoritam
za zbrinjavanje bolesnika s limforejom.
Postoperative chyle leak is a rare but serious complication of head and neck surgery. Chyle leak can lead to a systemic metabolic imbalance, a prolonged wound healing and longer hospital stay. Early ...identification and treatment are crucial for good surgical outcome. The diagnosis can be made intraoperatively or in the early postoperative period. Various treatment options described in the literature can be divided into conservative and surgical modalities. Currently, there is no evidence that any approach is superior to the other due to relatively small number of studies describing chyle leak management. There are no official guidelines for the treatment of postoperative chyle leak. The aim of this article is to present the therapeutic possibilities and to offer an algorithm for chyle leak management. Key words: Chyle; Neck dissection; Thoracic duct; Algorithm Postoperativna limforeja je rijetka, ali ozbiljna komplikacija operacija u podrucju glave i vrata. Limforeja mo?e dovesti do sistemskog metabolickog poremecaja, produ?enog cijeljenja rane i produljenog bolnickog lijecenja. Rano prepoznavanje i lijecenje temelj su dobrog kirur?kog ishoda. Dijagnoza se mo?e postaviti tijekom operacije ili u ranom postoperativnom periodu. Razlicite metode lijecenja opisane u literaturi mo?emo podijeliti u konzervativne i kirur?ke. Trenutno nema dokaza da je i jedan pristup bolji od drugog radi malog broja studija koje opisuju zbrinjavanje ove kirur?ke komplikacije. Ne postoje slu?bene smjernice za lijecenje limforeje nakon operacije. Cilj ovog rada je prikazati terapijske mogucnosti i predlo?iti algoritam za zbrinjavanje bolesnika s limforejom. Kljucne rijeci: Limfa; Disekcija vrata; Prsni duktus; Algoritam
The aim of this study was to demonstrate the impact of COVID-19 pandemic on the number and characteristics of head and neck cancer patients in two consecutive periods, pre-pandemic and pandemic. For ...this purpose, we performed a retrospective analysis of patients with primary carcinomas of head and neck mucosal sites, salivary gland tumors, as well as neck metastases. Two pre-COVID-19 years (2018-2019) and two pandemic years (2020-2021) were compared. Demographic data, overall number of patients, TNM classification of the two most affected sites (oral cavity and larynx), time from symptom onset to first outpatient admission to our department, and time from first admission to treatment initiation were noted. Study results revealed a higher number of patients during the pandemic period and difference in the distribution of tumor sites (x2=33.68, df=9, p<0.001). Oral cavity cancer prevailed over laryngeal cancer during the pandemic period. A statistically significant difference was observed in delay of initial presentation to head and neck surgeon for oral cavity cancer during the pandemic period (p=0.019). Furthermore, significant delay was found for both sites concerning time from initial presentation to the beginning of treatment (larynx: p=0.001 and oral cavity: p=0.006). Despite these facts, there were no differences in TNM stages comparing two observed periods. Study results indicated that there was a statistically significant delay of surgical treatment for both cancer sites observed (oral cavity and larynx) during the COVID-19 pandemic. A survival study is necessary in the future to definitely reveal the true consequences of COVID-19 pandemic on treatment outcomes. Keywords: COVID-19; Head and neck cancer; Pandemic; Delay in care Cilj ove studije bio je utvrditi utjecaj pandemije COVID-19 na broj bolesnika s karcinomima glave i vrata te njihove karakteristike u vremenu prije i za vrijeme pandemije. U tu svrhu provedena je retrospektivna studija kod bolesnika s primarnim sluznicnim karcinomima glave i vrata, ?lijezda slinovnica i onih s metastazama na vratu. Provedena je usporedba dviju godina prije pandemije COVID-19 (2018. i 2019.) i dviju pandemijskih godina (2020. i 2021.). Izracunati su i prikazani demografski podaci, ukupan broj bolesnika, TNM klasifikacija dvaju najucestalijih sijela (usna ?upljina i grkljan), vrijeme potrebno da se bolesnik od pojave prvih simptoma javi specijalistu na?eg Odjela (1. razdoblje) i vrijeme od prvog specijalistickog pregleda do pocetka terapije (2. razdoblje). Rezultati su pokazali veci broj bolesnika u razdoblju pandemije i razliku u distribuciji tumorskih sijela u odnosu na dvije godine prije pandemije (chi square=33,68, df=9, p<0,001). Za vrijeme pandemije karcinom usne ?upljine bio je ucestalilji od karcinoma grkljana. U pandemijskom razdoblju utvrdeno je statisticki znacajno produljenje vremena do prvog specijalistickog pregleda kod bolesnika s karcinomom usne ?upljine (p=0,019), kao i vremena od prvog pregleda specijalista do pocetka terapije za oba sijela (grkljan: p=0,001, usna ?upljina: p=0,006). Usprkos tomu nije bilo razlika u TNM stupnjevima bolesti izmedu dvaju promatranih razdoblja. Ovi rezultati pokazuju znacajno produljeno vrijeme do pocetka lijecenja tumora tijekom pandemije, i to za oba sijela, usnu ?upljinu i grkljan. U buducnosti je potrebno provesti studiju pre?ivljenja koja bi otkrila posljedice pandemije COVID-19 na ishode lijecenja ovih bolesnika. Kljucne rijeci: COVID-19; Karcinom glave i vrata; Pandemija; Odgodeno lijecenje
