U radu
se istražuje proces konstruiranja nacionalnog sjećanja kroz tekstove hrvatskih
popularnih pjesama emitiranih na radiju
tijekom Dana državnosti u vremenskom periodu od 2008 do
2012 godine. ...Polazi se od opće pretpostavke da je popularna glazba dominantan oblik popularne kulture koji odražava
društvenu zbilju. Pri tome je efikasan identifikator
prenošenja i promocije nacionalnog identiteta zbog opetovanog medijskog emitiranja putem kojeg
učinkovito prodire do kognitivno-afektivnih sustava slušača. Na temelju korpusa najizvođenijih pjesama deset
opserviranih radijskih postaja, rad
analizira ontološku strukturu pjesama i identificira sjećanja kroz
popularnoglazbene prakse u obilježavanju komemorativne kulture u
Hrvatskoj.
This work is based on the discourse and conceptual
analysis of popular songs broadcasted on the radio from the perspective of
culture of memory. The basic assumption of the study is that the conceptual
structure of the lyrics reflects the identity of the Croatian society. The
corpus of songs broadcasted on Statehood Day has been created over 5
consecutive years, yielding a list consisting of the most frequent 19 out of 31,372
songs contained in 50 music play lists. Multidimensional social and discourse
aspects were analysed in terms of their role in the formation of cultural
knowledge about the national identity. The corpus based conceptual analysis
identified the key concepts from the perspective of embodied constructions of
the meaning that highlight the continuity of the nation’s existence and refer
to the Homeland War as a
badge of identity
of the Croatian society. The
paper provides the perspectives and methodologies for further research of the
role of popular songs in the process of Croatian cultural memory.
U radu se istražuje život i djelovanje Marcela Tyberga (1893-1944), austrijskog skladatelja, orguljaša i glazbenog pedagoga stradalog u holokaustu, koji od 1910. do 1944. živi u Opatiji i Rijeci. ...Također je iskazano zanimanje za roditelje, majku Wandu Tyberg, pijanisticu, i oca Marcela Tyberga, violinista, koji su se isticali u glazbenom životu Rijeke i Opatije. Rezultati istraživanja koje se temelji na dosad neobrađenoj izvornoj arhivskoj građi i novinskom tisku u Državnom arhivu u Rijeci te objavljenim i neobjavljenim stručnim prilozima o ovoj temi rasvjetljuju djelovanje Marcela Tyberga u kontekstu povijesno-političkih okolnosti proizišlih slijedom državnopravnih i upravnih mijena u ovome dijelu zapadne Hrvatske u prvoj polovini 20. stoljeća. Pritom se pobijaju netočni podatci i otvaraju nove teme istraživanja u rekonstruiranju skladateljeve biografije. Ovdje se ponajprije misli na temu fašističkih protužidovskih progona 1938-1943, za vrijeme kojih počinje skladateljeva tragična sudbina.
Popular culture as a specific site of the constant re-articulation of social power has become a relevant field of current research interests. It especially considers popular music, whose meanings are ...invaluable due to being deeplyrooted in everyday life. Popular music reflects sensitive moments of the transformation of a society, which help unveil social struggles for power and control (political) of authorities over cultural forms. This paper endeavours to reconstruct messages of popular songs with the aim of reconstructing the social imaginarium of the local Rijeka community in the period from the end of the 19th century until the beginning of World War II. The canzonetta fiumana as a popular music form of entertainment is examined in relation to the city of Rijeka as a place of identification. Through its play of popular meanings, the canzonetta has greatly contributed to the fixing of the myth of the city of Rijeka and the Fiuman culture, greatly contributing to the understanding of Croatian-Italian relations. The methodologies that were applied are the discursive analysis carried out on the basis of verbal and musical planes of canzonette fiumane as a historical artefact, as well as interviews as recent subjective experiences of the Fiuman identity. The analysis was carried out on the authentic material and comprises a corpus of 50 canzonette fiumane, while the analysis of interviews was done on the basis of conversations with twenty respondents.
U radu se bavimo istraživanjem popularno-glazbenog žanra canzonette fiumane koja je od druge polovice 19. stoljeća pa sve do Drugog svjetskog rata obilježila kulturu Rijeke. Canzonetta fiumana, odnosno Riječka pjesma, u genealoškoj je relaciji s talijanskom canzonettom. Canzonetta se u Rijeci kao žanr akulturirala zahvaljujući kulturnoj propagandi koju su u Rijeci provodili Talijani, populacija koja je u demografskoj slici tadašnje Rijeke imala značajniji udio. Unutar tog perioda canzonetta fiumana uglavnom je bila vezana uz praksu prvog riječkog festivala popularnih pjesama. No njezino postojanje danas je mahom vezano uz stvaralaštvo Ezula, talijanskih emigranata iz Rijeke koji su u Italiju emigrirali nakon Drugog svjetskog rata, kao i riječki festival popularnih melodija (Melodije Istre i Kvarnera; MIK) koji djelujući više desetljeća producira i širi popularne pjesme s tekstovima na hrvatskom i na talijanskom jeziku s naglaskom na lokalni glazbeni izričaj i specifičnosti.
U ovome se radu propituje skladateljski profil Josipa Kaplana kroz recepciju vokalne i instrumentalne glazbe s osobitim zanimanjem za potonju. Uvidom u skladateljevu ostavštinu utvrđeno je da je ...Kaplanov instrumentalni korpus u nerazmjeru s recepcijom njegova stvaralaštva, barem u onoj mjeri u kojoj taj korpus po svom opsegu i dijapazonu govori u prilog autorove instrumentalne orijentacije. Ispitivanje nerazmjera postavilo je za uvjet rekonstruiranje skladateljeva djelovanja, okolnosti, predodžbi i (pred)uvjerenja, na čijim se tragovima sigurno dolazi do otkrivanja formativnih silnica koje su instrumentalni dio Kaplanova glazbenog opusa učinile recepcijski manje vidljivijim od vokalnoga. Rad se temelji na iščitavanju građe koja se nalazi u autorovoj ostavštini, od okupljenih tekstualnih priloga, preko privatne korespondencije, notnih autografa i dnevnika pa do novinskih zapisa o autorovu djelovanju. Cilj se rada usmjerava na reinterpretaciju Kaplanova skladateljskog profila, odnosno na reafirmaciju njegovih instrumentalnih djela.
This paper examines issues of intermediality in art, specifically those between literature and music. Theoretical insights provide evidence of three variants of relevant relations: literature and ...music; literature within music; music within literature. Cases of literature hosting the music usually point to more abstract worlds of meaning, fulfilled on the fictional plane which does not reflect onto the code. Special attention is given to cases of music within literature, and these are viewed through
the prism of metaphor acting as a sign of the manneristic spirit of yearning (desire) and its movement towards irregularity. Breakthrough of music into literature, in monomedial form, comes to attention especially because of the le velling of language and (writer’s) creativity. The theoretical level of this discussion points to a historical array of examples of works of European and Croatian authors.
Intermedijalna istraživanja književnosti i glazbe posljednjih su godina naglo porasla u skladu s uznapredovalim poststrukturalističkim umjetničkim praksama i interdisciplinarnim znanstvenim ...pristupima. Teorije o intermedijalnosti iznose tri osnovna oblika fuzije glazbe i književnosti, a to su: glazba u književnosti, književnost u glazbi, glazba i književnost. Najosjetljivija je monomedijalna varijanta - glazba u književnosti - koja pretpostavlja fikcionalno hipostaziranje teksta u njegovoj reprezentativnosti. Premda granice medija objektivno uvijek postoje, određuju suodnose i izravno utječu na dobivene efekte, intermedijalni produkti su u pravilu uvijek zanimljivi za povijest književnosti i estetike napose kao eksplicitni primjeri simptoma transgresije tradicionalnih granica.
Ovaj rad se bavi intermedijalnom analizom monomedijalnog slučaja na primjeru romana Berenikina kosa Nedjeljka Fabrija čiji podnaslov - Familienfuge - upućuje na glazbene kvalitete samoga djela. Rezultati ispitivanja pokazali su da učinci showing modela (s aspekta distinkcije showing: telling) u funkciji muzikalizacije fikcije imaju snažnije djelovanje nego analogne točke dvaju medija locirane na razini njihovih struktura.
PDF
