U ovom radu autor razmatra epistemološki status čuda, odnosno pokušava odgovoriti na pitanje o tome može li se ikada opravdano vjerovati u čudo na temelju svjedočanstva. U prvom redu, odgovor na to ...pitanje ovisi o tome jesu li čuda uopće moguća ako se definiraju kao narušavanja prirodnih zakona. Nakon definiranja čuda u prvom poglavlju rada, u drugom se poglavlju autor bavi metafizičkom prirodom čudesnih zbivanja, tj. pokušava odgovoriti na pitanje o tome jesu li čuda doista moguća s obzirom na određenost univerzuma prirodnim zakonima. Odbacujući metodološki naturalizam, autor zaključuje da su čuda moguća, te u četvrtom poglavlju, suprotno Humeu, pokazuje da je moguće opravdano vjerovati u čuda budući da opravdanje za testimonijsko vjerovanje ne ovisi samo o suprotstavljenoj dokaznoj građi, već i o pouzdanosti svjedoka. Jednom kada pobijanje koherentnosti svjedočanstava u prilog čudu postane jednako zahtjevno kao i pobijanje iskustva koja svjedoče u prilog zakonima prirode, čuda postaju teorijski prihvatljivo objašnjenje za nadnaravne fenomene.
U ovom eksplorativnom istraživanju provedenom u Zagrebu putem promatranja bez sudjelovanja i dubinskih intervjua nastojali su se otkriti učestalost, obrasci i motivi uporabe pametnih telefona za ...vrijeme druženja mladih pripadnika generacije Z (osobe rođene u periodu kasnih 90-ih godina 20. stoljeća i u prvom desetljeću 21. stoljeća) licem u lice, kako bi se istražila potreba za neprestanom povezanošću mladih i s time povezan strah od propuštanja. Rezultati istraživanja pokazuju da mladi za vrijeme druženja licem u lice pametne telefone koriste kako bi premostili pad intenziteta razgovora i generirali nove teme, s varijacijama u dinamici uporabe koja ovisi o veličini grupe i kvaliteti poznanstva članova. Dodatno, istraživanjem je otkriveno da su mladi neprestano povezani po navici – naročito oni koji se nalaze u ljubavnoj vezi. Neprestana je povezanost, u načelu, rezultat dosade i želje za zabavom, a takva povezanost može dovesti do stresa i straha od propuštanja. Taj se strah manifestira u situacijama kada mladi ostaju bez pametnog telefona zbog čega se osjećaju „odsječenima od svijeta“. Također, zbog visokih očekivanja neprestane komunikacijske prisutnosti mladi osjećaju pritisak za brzom komunikacijom, što generira stresne situacije.
The main aim of this explorative research paper was is to discover frequency, patterns, and motives of smartphone usage by Generation Z (people born in the late 1990s or the early 2000s)’ during their face-to-face interaction with a view to exploring the need for constant connection and correlated fear of missing out. For this purpose, the authors of the paper conducted in-depth interviews and an observation in Zagreb. As the results indicate, young people use smartphones during their face-toface interactions in order to bridge the fall of dialogue intensity and generate new topics, while usage dynamics varies in correlation with the size of the group and the quality of friendship. Additionally, it is discovered that youth’s constant connection is a habit – especially for the ones in a love relationship. Constant connection is, in general, the result of boredom and desire for fun, which can lead to stress and a fear of missing out. Such a fear manifests itself in situations when young people lose their smartphones, which makes them feel ”cut off from the world“. Also, due to high communication expectations generated by constant connectedness, young people feel the pressure of quick communication, which leads to stress.
The main aim of this explorative research paper was is to discover frequency, patterns, and motives of smartphone usage by Generation Z (people born in the late 1990s or the early 2000s)’ during ...their face-to-face interaction with a view to exploring the need for constant connection and correlated fear of missing out. For this purpose, the authors of the paper conducted in-depth interviews and an observation in Zagreb. As the results indicate, young people use smartphones during their face-toface interactions in order to bridge the fall of dialogue intensity and generate new topics, while usage dynamics varies in correlation with the size of the group and the quality of friendship. Additionally, it is discovered that youth’s constant connection is a habit – especially for the ones in a love relationship. Constant connection is, in general, the result of boredom and desire for fun, which can lead to stress and a fear of missing out. Such a fear manifests itself in situations when young people lose their smartphones, which makes them feel ”cut off from the world“. Also, due to high communication expectations generated by constant connectedness, young people feel the pressure of quick communication, which leads to stress.
SAŽETAK U ovom eksplorativnom istraživanju provedenom u Zagrebu putem promatranja bez sudjelovanja i dubinskih intervjua nastojali su se otkriti učestalost, obrasci i motivi uporabe pametnih telefona ...za vrijeme druženja mladih pripadnika generacije Z (osobe roðene u periodu kasnih 90-ih godina 20. stoljeća i u prvom desetljeću 21. stoljeća) licem u lice, kako bi se istražila potreba za neprestanom povezanošću mladih i s time povezan strah od propuštanja. Rezultati istraživanja pokazuju da mladi za vrijeme druženja licem u lice pametne telefone koriste kako bi premostili pad intenziteta razgovora i generirali nove teme, s varijacijama u dinamici uporabe koja ovisi o veličini grupe i kvaliteti poznanstva članova. Dodatno, istraživanjem je otkriveno da su mladi neprestano povezani po navici - naročito oni koji se nalaze u ljubavnoj vezi. Neprestana je povezanost, u načelu, rezultat dosade i želje za zabavom, a takva povezanost može dovesti do stresa i straha od propuštanja. Taj se strah manifestira u situacijama kada mladi ostaju bez pametnog telefona zbog čega se osjećaju „odsječenima od svijeta". Takoðer, zbog visokih očekivanja neprestane komunikacijske prisutnosti mladi osjećaju pritisak za brzom komunikacijom, što generira stresne situacije.
U ovom eksplorativnom istraživanju provedenom u Zagrebu putem promatranja bez sudjelovanja i dubinskih intervjua nastojali su se otkriti učestalost, obrasci i motivi uporabe pametnih telefona za ...vrijeme druženja mladih pripadnika generacije Z (osobe rođene u periodu kasnih 90-ih godina 20. stoljeća i u prvom desetljeću 21. stoljeća) licem u lice, kako bi se istražila potreba za neprestanom povezanošću mladih i s time povezan strah od propuštanja. Rezultati istraživanja pokazuju da mladi za vrijeme druženja licem u lice pametne telefone koriste kako bi premostili pad intenziteta razgovora i generirali nove teme, s varijacijama u dinamici uporabe koja ovisi o veličini grupe i kvaliteti poznanstva članova. Dodatno, istraživanjem je otkriveno da su mladi neprestano povezani po navici – naročito oni koji se nalaze u ljubavnoj vezi. Neprestana je povezanost, u načelu, rezultat dosade i želje za zabavom, a takva povezanost može dovesti do stresa i straha od propuštanja. Taj se strah manifestira u situacijama kada mladi ostaju bez pametnog telefona zbog čega se osjećaju „odsječenima od svijeta“. Također, zbog visokih očekivanja neprestane komunikacijske prisutnosti mladi osjećaju pritisak za brzom komunikacijom, što generira stresne situacije.
Suvremene društvene i gospodarske promjene, suočile su brak i obitelj s drugačijim izazovima, novi(ji)m medijskim obrascima i načinima izvještavanja, a posljedično je tradicionalna obitelj uvrštena ...na platformu s izmijenjenim medijskim tretmanom. U radu će se kroz kontekst društvene situacije u Hrvatskoj, očitovanoj na primjeru referenduma o ustavnoj definiciji braka, ilustrirati medijski značaj i ponuditi odgovori na pitanja: jesu li obitelji medijski marginalizirane i stereotipno predstavljene skupine ili su mediji kreatori određenih društvenih normi? Referendumska kampanja, medijsko izvještavanje o aktivnostima građanske inicijative U ime obitelji i naposljetku referendum, isprovocirali su intenzivne emocionalne reakcije te duboko podijelili hrvatsko društvo. Nalazi empirijskog istraživanja kroz analizu sadržaja: Jutarnjeg lista, Večernjeg lista, 24sata, Novog lista i Slobodne Dalmacije od svibnja do prosinca 2013. godine, pokazat će i jesu li mediji bili (ne)pristrani i (ne)profesionalni te je li tema o braku bila polazište za senzacionalističko i neprimjereno izvještavanje u okviru regulatornih odrednica Kodeksa časti hrvatskih novinara.
Unatoč dosad mnogim provedenim istraživanjima, ne postoji jedinstvena ocjena koji je cement najbolji za cementiranje konfekcijskih kolčića. Svrha rada bila je ispitati i usporediti retenciju ...konfekcijskih kolčića cementiranih s trima različitim vrstama cemenata: cink-fosfatnim, stakleno-ionomernim i kompomernim.
Prikupljeno je 30 zuba i endodontski preparirano do dubine od 7 mm
i ISO promjera 140. Podijeljeni su u 3 skupine od 10 uzoraka. S pomoću triju navedenih vrsta cemenata u njih su cementirani kolčići od čelične žice. Pošto se je cement stvrdnuo, izmjerena je vlačna sila potrebna za izvlačenje kolčića iz korijenskoga kanala. Za cink-fosfatni cement iznosila je 175±33,17 N, za stakleno-ionomerni 235,5±46,93 N, a za kompomerni 275,63±96,42 N.
Kolčići cementirani kompomerom imaju znatno jaču retenciju od
kolčića cementiranih cink-fosfatnim ili stakleno-ionomernim cementom. Stakleno-ionomerni cement mnogo jače retinira od cink-fosfatnoga cementa. Prednosti cink-fosfatnog cementa jesu manja osjetljivost na pogrješke u radu i razmjerna jeftinoća, te još uvijek u mnogim kliničkim okolnostima ostaje cement izbora.
PDF
