U ovom radu propituje se obrada motiva traume nastale silovanjem kao sredstvom genocida u dokumentarističkom djelu Seade Vranić Pred zidom šutnje i romanu Kao da me nema Slavenke Drakulić. Zajednički ...zadatak umjetnosti/književnosti i povijesti/dokumentarnosti, u čemu pomaže i psihoanaliza, jest pokrenuti dugotrajni i bolni proces "prorade" traume preživjelih, što ova dva djela nastoje postići. U radu se analizira pristup traumi u dvama različitim diskursima s osloncem u psihoanalitičkoj teoriji; propituje se prikaz ambivalentne pozicije između "kako" i "kao da me nema" u sklopu postupnoga rasapa identiteta uzrokovanog traumom, identiteta osobnog, ali i kolektivnog; traži se odgovor na pitanje koje su specifičnosti ženskog svjedočenja u oba diskursa, s posebnim osvrtom na temu zaljubljivanja i maskiranja prisutnu u književnom tekstu. La Capra navodi nužnost prolaženja kroz traumu i njezino ponovno odigravanje na putu k zalječenju; Dori Laub ističe imperativ pričanja; pričanje u psihoanalizi jest pripovijedanje u književnosti, što nas vodi do Cathy Caruth, koja tvrdi da se psihoanaliza i književnost spajaju. Vođeni ovim teoretskim postavkama, tražimo odgovor na pitanje kako nastaviti živjeti s proživljenom traumom, kako je to prikazano u ovim dvama djelima te koja je uloga društva i kulture u proradi traume.
U ovom radu propituje se obrada motiva traume nastale silovanjem kao sredstvom genocida u dokumentarističkom djelu Seade Vranić Pred zidom šutnje i romanu Kao da me nema Slavenke Drakulić. Zajednički ...zadatak umjetnosti/književnosti i povijesti/dokumentarnosti, u čemu pomaže i psihoanaliza, jest pokrenuti dugotrajni i bolni proces "prorade" traume preživjelih, što ova dva djela nastoje postići. U radu se analizira pristup traumi u dvama različitim diskursima s osloncem u psihoanalitičkoj teoriji; propituje se prikaz ambivalentne pozicije između "kako" i "kao da me nema" u sklopu postupnoga rasapa identiteta uzrokovanog traumom, identiteta osobnog, ali i kolektivnog; traži se odgovor na pitanje koje su specifičnosti ženskog svjedočenja u oba diskursa, s posebnim osvrtom na temu zaljubljivanja i maskiranja prisutnu u književnom tekstu. La Capra navodi nužnost prolaženja kroz traumu i njezino ponovno odigravanje na putu k zalječenju; Dori Laub ističe imperativ pričanja; pričanje u psihoanalizi jest pripovijedanje u književnosti, što nas vodi do Cathy Caruth, koja tvrdi da se psihoanaliza i književnost spajaju. Vođeni ovim teoretskim postavkama, tražimo odgovor na pitanje kako nastaviti živjeti s proživljenom traumom, kako je to prikazano u ovim dvama djelima te koja je uloga društva i kulture u proradi traume.
Video kao medij pronalazi sve veću uporabu u obrazovanju, kako u klasičnoj nastavi u učionici, tako i u e-obrazovanju. Postavljajući tezu da se najbolje nauči ono što se iskustvom doživi i ...prepuštajući polazniku središnje mjesto u nastavi, cilj je ovoga rada propitati mogućnosti koje video nudi nastavi stranih jezika, prije svega nastavi inojezičnoga hrvatskog koji se poučava u Hrvatskoj. Rad slijedi glavne postavke empirista i konstruktivizma. Analizira se priroda nastave stranih jezika i ciljna skupina kojoj je nastava namijenjena. Određuju se, prema Bloomovoj taksonomiji, ishodi nastave koji utječu na odabir određenoga medija i tehnologije. U radu se daju četiri primjera moguće primjene videa u nastavi, nakon čega se ističu dobre i loše strane korištenja ovoga medija. Svrha je rada doprinos zalaganju za uporabu novih tehnologija koje zahtijevaju novu paradigmu nastave u kojoj će se promijeniti uloga svih triju čimbenika obrazovnoga procesa: nastavnika, učenika i obrazovnih materijala.
Sažetak
U ovom radu autorice proučavaju ulogu književnosti u učenju
hrvatskoga kao drugoga i stranog jezika, s posebnim osvrtom na
praktičnu primjenu kroz sustav elektronskoga obrazovanja Blackboard
...te obrazlažu stav kako učenje književnosti i kulture (hrvatskog) jezika
može potaknuti na početno/daljnje učenje hrvatskog jezika.
U prvom dijelu članka problematici se pristupa s teorijskog aspekta.
Obrazlaže se uloga hrvatske književnosti i kulture unutar poučavanja
hrvatskoga kao J2 te analiziraju odabrani načini približavanja istih
stranim studentima u nastavi općenito, a posebno u mrežnoj nastavi.
Preispituje se metodologija s obzirom na uporabu edukacijskog
softvera. Pokazuje se kako se književnost može poučavati na principima
društveno konstruktivističke pedagogije, a sve u cilju usvajanja stranoga
jezika, njegove književnosti i kulture.
U drugom se dijelu prikazuje struktura kolegija Uvod u hrvatsku
književnost i kulturu za strane studente kao primjer učenja hrvatskoga
jezika i kulture kroz književnost implementiranog u edukacijski softver
Blackboard i poteškoće s kojima su se autori susretali pri njegovoj
izradi. Izrada je slijedila principe instrukcijskog dizajna i motivacijskog
modela. Objašnjava se problematika uloge književnosti u poučavanju
jezika u potpunoj mrežnoj nastavi a dani su i primjeri mogućnosti
njezine implementacije unutar nastave hrvatskoga kao drugog i stranog
jezika za englesko govorno područje.
Autorice su mišljenja da se paradigma nastave 21. stoljeća
promijenila, pogotovo kada je riječ o nekom jeziku iz skupine malih
jezika, kao što je hrvatski, te je potrebno u nastavu uključiti ne samo
nove i atraktivne sadržaje već i nove tehnologije te poučavanju pristupiti
interdisciplinarno, što ovim radom nastoje dokazati.
Sažetak
Ovaj rad postavlja tezu da uporaba književno-umjetničkih tekstova u kojima je prisutna
pjesnička sloboda na gramatičkoj razini pospješuje usvajanje hrvatskoga kao J2. Nakon prvotnog
efekta ...‘’začudnosti’’, polaznici uz mentorovu pomoć detektiraju odstupanje od pravila i time
pospješuju vlastitu recepciju gramatičkih i pravopisnih pravila.
Na antologijskim pjesmama hrvatskih autora (Parun, Pupačić, Slamnig, Šimić) pokazuje se
kako pjesnička odstupanja skreću pozornost na gramatička i pravopisna pravila. U gramatičkom
smislu, odstupanja uzrokovana pjesničkom slobodom mogu pomoći boljem usustavljivanju
naučenih pravila o uporabi određenih konstrukcija. Uočavanje ili podučavanje nepravilnostima na
razini rečenice rezultira pravilnim slaganjem reda riječi, a s druge strane razvija poseban osjećaj
za jezik umjetničke književnosti, koji je bogatstvo naše kulture i našega naroda. Na pjesmi kao
cjelini promatraju se međusobni odnosi leksika i gramatike. Također se susreće s nepoznatim
riječima koje možemo povezati s povijesti ili s određenim hrvatskim regijama, tako da nam znanje
o leksiku pruža mogućnost korelacije s ostalim važnim područjima proučavanja i poučavanja
hrvatskoga kao J2 u punini njegove kulture, civilizacije i povijesti.
Osim što detekcija ‘’nepravilnosti’’ pozitivno utječe na usvajanje gramatičkih i pravopisnih
pravila, korištenje književno-umjetničkih tekstova obogaćuje polaznikovo znanje o hrvatskoj kulturi
i književnosti te također obogaćuje polaznikovu duhovnu spoznaju i međukulturne kompetencije.
Ovaj se rad zasniva na anketi provedenoj među lektorima hrvatskoga kao
drugoga i stranoga jezika na visokim učilištima u svijetu. Željelo se doznati
mišljenje lektora o postojećim udžbenicima ...hrvatskoga kao J2 na početnoj ra-
zini učenja jezika kojima se lektori koriste, s obzirom na reakcije studenata
koji uz pomoć ovih udžbenika počinju ovladavati jezikom. Udžbenici kojima
se služe lektori obuhvaćeni ovom anketom podijeljeni su u dvije kategorije:
prvoj pripadaju udžbenici pisani na hrvatskome jeziku, namijenjeni govor-
nicima više jezika, a drugoj udžbenici pisani na nekome drugome jeziku.
Lektori su prema svojem iskustvu rada sa stranim studentima odgovarali na
pitanja o strukturi udžbenika, korištenoj metodici, zastupljenosti određenih
dijelova i ostvarenim kriterijima pri pisanju udžbenik. Poseban dio posvećen
je komentarima lektora o stvarnim problemima prilikom korištenja postoje-
ćim udžbenicima.
Visoka učilišta sve češće u nastavu implementiraju metodu elektronskog obrazovanja, koristeći neko od edukacijskih programskih rješenja, što je u skladu s teorijskim konceptom konstruktivizma. Ovaj ...rad propituje mogućnost implementacije najpoznatijih edukacijskih programa – Moodle, Blackboard i Angel – ispituje njihove mogućnosti i bilježi komentare korisnika istovremeno ispitujući njihova ograničenja i mogućnosti koje se nude na razini kombiniranog korištenja u nastavi hrvatskog jezika. Rad propituje mogućnost upotrebe novih tehnologija u nastavi hrvatskoga kao drugog i stranog jezika kao nadogradnju uvriježenim metodama učenja. U zadnjem dijelu rada ispituju se mogućnosti alternativnih metoda učenja hrvatskog na sveučilištima koja nemaju klasične lektorate i mogućnosti koje elektronsko obrazovanje pruža u takvom kontekstu.
U ovom radu istražujemo upisivanje ženskosti u popularnu, fantastičnu i političku prozu Dubravke Ugrešić. Komentiramo, dekodiramo i interpretiramo odnos esencijalističke i/ili konstruktivističke ...pozicioniranosti u promatranju subjekta/tijela/ teksta. Pratimo rodnu pozicioniranost i oblikovanje ‘proklizavajućeg’ identiteta, pozivajući se na Moyu i Foucaulta, istovremeno predlažući reinterpretaciju nekih tekstualnih slojeva s obzirom na uočeno uslojavanje tekstova. Detektiramo ženskost upisanu u roman Štefica cvek u raljama života, u kojem autorica koketira s popularnom (trivijalnom) paradigmom iznoseći stereotipe ženskosti onako kako ih je naracijom nacionalnog korpusa prenosila ‘muška perspektiva’, dopuštajući ‘prepeglavanje’, što nas vodi do intertekstualnosti fantastične zbirke Život je bajka. Ministarstvo boli polazište nam je za propitivanje identiteta u egzilantskoj/emigrantskoj teksturi. Identitetski obrazac više nije dekonstruiran tekstom, glavni aktant dekonstrunkcije postaje prije negirana-stvarnost. Bavljenje pozicioniranjem identiteta u drugoj sredini daje dimenziju hrvatskoj ‘ženskoj’ prozi koju do tad nije imala. Javlja se to i u romanu Baba Jaga je snijela jaje kojim se zaokružuje priča o upisivanju ženskosti u popularnu i tekstualnu kulturu prostora koji je autorica napustila. Tekstom dajemo doprinos redefiniranju postupaka i polazištu u traženju ženskog identiteta u tekstovima hrvatske proze.
PDF
