Vermicompost (lumbripost, biohumus) is organic fertilizer or potting medium produced by microbial decomposition of cattle manure using Californian earthworm (Eisenia foetida). Analysing physical, ...chemical and biological properties confirmed that the vermicompost was stable with significant level of plant nutrients and the concentration of analysed heavy metals below threshold values. The results of vermicompost analyses were 17.85% ash, neutral pH reaction, EC 1.07 dS m-1, 24.6% total C, 2.32% total N and C:N ratio 10.6 indicating vermicompost maturity. Analyses showed significant concentrations (in g kg-1) of total P (11.25), K (6.13), Ca (10) and Mg (8.55) and microelements (in mg kg-1) Fe (9464), Mn (354), Zn (272) and Cu (46). Also, the total concentration of Zn, Cu, Pb (16 mg kg-1) and Cr (42 mg kg-1) was below permitted threshold values indicating that the use of vermicompost as fertilizer or as potting medium would be unrestricted. Biological tests show that (i) the vermicompost was stable because measured respiration rate was 1.2 mg CO2-C g-1 compost-C day-1, and (ii) the vermicompost did not show any phytotoxic effects because the 14-day growth of lettuce in containers resulted in higher aboveground fresh matter production using vermicompost as a potting medium compared with commercial medium, although the differences were not.
Kružna ekonomija u kontekstu održivog razvoja Sudarić, Tihana; Cvenić, Petra; Lončarić, Ružica
Radovi Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Požegi,
2022
11.
Journal Article, Paper
Odprti dostop
Kružna ekonomija predstavlja model proizvodnje i potrošnje koji uključuje ponovno korištenje, prenamjenu ili recikliranje postojećih proizvoda kako bi im se produžio životni vijek te istovremeno ...smanjili troškovi proizvodnje, kao i količina otpada nastala prilikom proizvodnih procesa i/ili uporabe proizvoda. Suprotnost kružnoj ekonomiji model je linearne ekonomije koji je potrebno što prije zamijeniti održivim načinom proizvodnje, naročito u poljoprivredi. Poljoprivreda je drugi po redu najveći zagađivač i proizvođač stakleničkih plinova, a uporabljivost otpada u toj djelatnosti i dalje je nedovoljno iskorištena. Mineralna gnojiva, pesticidi, herbicidi i druga zaštitna sredstva samo su neki od preparata koji su neophodni za ostvarivanje što većih prinosa i prihoda, no dugoročno donose negativne učinke na tlo, faunu i zdravlje čovjeka. Cilj rada je dati pregled pojmova povezanih s konceptom kružne ekonomije i održivim razvojem te provesti empirijsko istraživanje radi utvrđivanja mišljenja ispitanika o potencijalima primjene kružnog gospodarenja u poljoprivrednoj proizvodnji. Anketnim ispitivanje obuhvatilo se 25 poljoprivrednih proizvođača s područja Osječko-baranjske županije. Skoro polovica ispitanika (46 %) odgovorila je kako ima od 2 do 5 nusproizvoda prilikom proizvodnje, a 32 % ispitanika odgovorilo je da ih nema. Samo jedan ispitanik odgovorio je da ima više od 5 nusproizvoda. Najučestalija potrošnja nusproizvoda identificirana je kao organsko gnojivo, zatim kao prehrana za stoku, kao ogrjev ili za recikliranje. Primjenom inovativnosti, znanja i tehnologije moguće je utjecati na nove proizvodne modele koji će potaknuti brigu o okolišu, ali i stvarati nova radna mjesta te povećati konkurentnost na tržištu.
Dear readers,
we proudly present the fifth volume of our journal Agroeconomia croatica. It is a journal published by Croatian Society of Agricultural Economists, which enables our members and ...colleagues to release scientific and expert papers in agricultural economics and rural sociology area. There is also an electronic version of a printed journal available at the web pages of Croatian Society of Agricultural Economists (hppt://www.haed.hr/aec/), but it can be also seen at the following portals: Hrčak and AgEcon search.
Poštovani čitatelji,
s ponosom vam predstavljamo peti broj časopisa Agroeconomia Croatica čime nastavljamo kontinuitet izlaženja časopisa posljednjih nekoliko godina. Agroeconomia Croatica je časopis ...kojeg izdaje Hrvatsko agroekonomsko društvo, a u kojem se pruža mogućnost našim članovima i kolegama publicirati svoje znanstvene i stručne radove iz područja agrarne ekonomike i ruralne sociologije. Časopis ima i elektronsku verziju dostupnu na stranicama Hrvatskog agroekonomsko društva (http://www.haed.hr/aec/), a dostupan je i na portalima: Hrčak te u AgEcon search.
Agroeconomia Croatica jedini je hrvatski časopis koji se bavi ovom tematikom, ali i jedan od rijetkih u našoj regiji. Časopis nastoji promovirati i širiti znanstvene spoznaje u znanstvenu zajednicu i gospodarstvo integriranjem različitih znanstvena područja i grana.
Riječ urednice Lončarić, Ružica
Agroeconomia Croatica,
11/2016, Letnik:
6, Številka:
1
Web Resource
Odprti dostop
Poštovani čitatelji,
s ponosom vam predstavljamo šesti broj časopisa Agroeconomia Croatica čime nastavljamo
kontinuitet izlaženja časopisa posljednjih nekoliko godina. Agroeconomia Croatica je ...časopis
kojeg izdaje Hrvatsko agroekonomsko društvo, a u kojem se pruža mogućnost našim članovima i
kolegama publicirati svoje znanstvene i stručne radove iz područja agrarne ekonomike i ruralne
sociologije. Časopis ima i elektronsku verziju dostupnu na stranicama Hrvatskog agroekonomsko
društva (http://www.haed.hr/aec/), a dostupan je i na portalima: Hrčak te u AgEcon search.
Agroeconomia Croatica jedini je hrvatski časopis koji se bavi ovom tematikom, ali i jedan
od rijetkih u našoj regiji. Časopis nastoji promovirati i širiti znanstvene spoznaje u znanstvenu
zajednicu i gospodarstvo integriranjem različitih znanstvena područja i grana.
Ovaj, šesti svezak časopisa Agroeconomia Croatica, sadrži radove šarolike problematike.
Četiri od osam radova djela su hrvatskih autora, dva su članka iz Srbije, dok su dva iz Nigerije.
Iz geografske distribucije autora može se zaključiti prepoznatost časopisa i izvan hrvatskih
granica. Teme koje se obrađuju u ovom broju su: forenzično računovodstvo u poljoprivredi,
vanjskotrgovinska razmjena tune u Republici Hrvatskoj, usporedba razvijenosti poljoprivrednoprehrambenog sektora odabranih županija sjeverozapadne Hrvatske, ekonomska isplativost
agroturističko-vinarskog gospodarstva na vinskoj cesti, opcije i značaj primjene komparativne
metode vrednovanja poljoprivredne opreme, perspektive prerade manje opasnog organskog otpada
u profi tabilni proizvod: slučaj proizvodnje komposta u Republici Srbiji, proizvodnost u proizvodnji
riže u Nigeriji te rast produktivnosti tipičnih poljoprivrednih kultura ECOWAS-a. S obzirom na
široku paletu obrađivanih tema, nadam se da ćete naći ponešto zanimljivo i korisno.
S radošću očekujemo nove radove, Vaša
Ružica Lončarić, glavna urednica.
Dear readers,
in front of you is the second volume of the journal Agroeconomia Croatica, published aft er eleven years pause, when the fi rst number was published. Agroeconomia Croatica is the ...journal of Croatian Society of Agricultural Economists. In this professional journal we publish scientifi c and professional papers in the fi eld of agroeconomy and rural sociology. Journal covers theoretical papers as well as papers based on developmental and experiential research. Moreover, we will present summaries of Ph.D. theses, reviews of published books, overviews of domestic and international meetings, bibliographies and scientifi c works of distinguished agroeconomists and sociologists.
Poštovani čitatelji,
pred vama je drugi broj časopisa Agroeconomia Croatica, koji je ugledao svjetlo dana nakon stanke od jedanaest godina kad je izdan prvi broj. Agroeconomia Croatica je časopis ...Hrvatskog agroekonomskog društva. U ovom se strukovnom časopisu objavljuju znanstveni i stručni radovi iz područja agrarne ekonomike i agrarne sociologije. Časopis prikazuje teorijske radove, ali i one temeljene na razvojnim i iskustvenim istraživanjima. Također, u časopisu će se tiskati i sažeci doktorskih disertacija, pregledi objavljenih knjiga, osvrti na domaće i međunarodne skupove, bibliografi je te znanstveni opusi istaknutih agrarnih ekonomista i sociologa.
Ruralni razvoj podrazumijeva integralni i višesektorski razvoj ruralnih područja. Cjeloviti i održivi razvoj ruralnih područja bitan je za razvoj cjelokupne ekonomije u Republici Hrvatskoj. Njihov ...cjeloviti razvoj suočava se s brojnim problemima kao što su iseljavanje i starenje stanovništva te općenito loša gospodarsko-ekonomska situacija u jugoistočnom dijelu Europe. Održivost je ključna komponenta razvojnog procesa na poljoprivrednom tržištu. Održivost je također bitna za kontinuirani i postojani rast društva, gospodarstva i okoliša u cjelini. Nedovoljan razvoj ruralnih područja posljedično dovodi do nestabilnih fluktuacija u društvenom, gospodarskom i političkom sektoru. Cilj rada je analizirati implementaciju mjera u okviru Prioriteta 2. Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske i njihov utjecaj na razvoj poljoprivrednih gospodarstava. Prema analiziranim podacima istraživanja u završnom djelu rada izveden je relevantan zaključak o pozitivnim rezultatima implementacije mjera što se očituje u povećanom broju zaposlenih u poljoprivredi, povećanju broja poljoprivrednih gospodarstava i povećanom udjelu bruto dodane vrijednosti poljoprivrede u ukupnom BDP-u Republike Hrvatske.
Upravljanje cijenama je dio menadžerskog upravljanja sa svrhom povećanja
profitabilnost i konkurentnost. U proizvodnji mlijeka za upravljanje cijenama osnovne su
proizvodna i prodajna cijena, čija ...razlika određuje financijski rezultat poslovanja. Cilj
istraživanja je identificirati cjenovne odnose u proizvodnji mlijeka na hrvatskoj i EU
razini, prepoznati trendove za razdoblje od 2016. do 2020. i simulirati promjene za
naredno razdoblje od 2021. do 2025. godine. Analizirani podatci su preuzeti sa stranica
Eurostata te obrađeni pomoću vremenskih i harmoniziranih indeksa.
Proizvodnja mlijeka u EU-27 za 2020. godini je prosječno 23 mil. tona mlijeka
a konzumacija mlijeka po stanovniku u prosjeku iznosi 65 kilograma. Najniža prosječna
proizvodna cijena mlijeka, u analiziranom razdoblju na EU-27 razini, je bila u 2016.
godini (28 €/100 kg mlijeka) te sljedećih godina iznosi i do 35 €/100 kg. Situacija na
tržištu reflektira posljedicu ukidanja kvota u mljekarskoj industrija (2015.) te utjecaj
pandemije COVID-19 na proizvodnju mlijeka. Za razdoblje od 2021. do 2025. predviđa
se blagi rast i usporavanje proizvodnje mlijeka od 2,83% u odnosu na 2020. te povećanje
prosječne proizvođačke cijene mlijeka u 2025. za 9,6% u odnosu na 2020. godinu. Ovo
istraživanje doprinosi identificiranju izvora poteškoća pri upravljanju cijenama u
proizvodnji mlijeka. Razvijene su smjernice za učinkovitije upravljanje cijenama u cilju
poboljšanja konkurentnosti i tržišnog pozicioniranja.
