U radu se obrađuju dvije isprepletene teme: prvo, pripadaju li Priče djeda Nike dječjoj književnosti i, drugo, na koja se pripovjedna djela Josipa Kozarca zapravo odnosi naslov Priče djeda Nike. ...Tradicionalno Priče djeda Nike smatraju se dijelom dječje književnosti premda nije provedeno temeljito propitivanje razloga za takav stav. Usto se i prve dvije objavljene verzije Priča djeda Nike toliko razlikuju da je ona objavljena u Pučkim novinama za trećinu duža od one otisnute 1880. kao knjiga u nakladi Mučnjaka i Senftlebena. Priče djeda Nike postavit će se u kontekst hrvatske dječje književnosti i nastojati locirati njihovo mjesto u povijesti hrvatske dječje književnosti. Ne samo da je došlo do ozbiljnog razilaženja u verzijama Priča djeda Nike objavljenim u periodici i monografiji već će se tragom nekih svjedočenja suvremenika utvrditi kako je i sam Kozarac bio spreman dio svojih djela u rukopisu namijeniti dječjoj čitateljskoj publici.
From 1951 to 1953, fourteen stories were published in the children’s magazine Radost Joy about the participation of a monkey called Flok on the partisan side in the National Liberation War of ...1941–1945 in the territory of what would become the Socialist Federative Republic of Yugoslavia (1945–1991). Although the readership had already had plenty of opportunity to learn not only about the “nationwide” uprising, but also the general one against the occupier in numerous works of children’s literature, the inclusion of Flok on the partisan side seemed to give this resistance a new dimension. Flok first appeared in Croatia in 1909 in the children’s magazine Mladi Istranin The Young Istrian, which was published in Opatija, and was owned and edited by Viktor Car Emin. The magazine was often co-edited by Rikard Katalinić Jeretov (1869–1954). Flok continued to be published when the magazine changed its name to Mladi Hrvat The Young Croat on 1 January 1910 and appeared until the last issue in July 1914. Flok, along with the naughty boy Jurić, was certainly the most beloved and popular hero of that magazine. On the following pages we present examples of Croatian versions of stories about Flok published in the magazine Mladi Istranin/Mladi Hrvat from 1909 to 1914, as well as all the instalments of the story of Flok and Tonić published in the magazine Radost in the early 1950s.
The Dusty Covers section presents some of the smallest Croatian picturebooks ever published, almost completely forgotten until the present day. Three series of booklets were issued as charity tokens ...by a Croatian government department in the first half of the 1940s. Berislav Majhut reveals the circumstances of their appearance, and describes their function and history. Facsimiles of 16 out of the total of 22 booklets are reproduced.
After World War II Croatia was one of the six constituents of the newly founded Federal People’s Republic of Yugoslavia – FPRY (1945–1963). It was in this period that a very unusual picturebook ...appeared, aimed at young readers. In 1949 the Ministry of Education of the People’s Republic of Serbia published the booklet A Selection of Books for Children from 3 to 14 Years of Age. The selection drew on the publishing industry of the entire Yugoslavia, i.e. including books published in Zagreb, Sarajevo and other parts of “our country”... ...
The Croatian readership already knew about and bought German picturebooks, called Bilderbucher, at least as early as in 1815. On the list of books for that year that could be bought at the Zagreb ...bookshop owned by Franjo Župan, there was the following title: A B C und Bilderbuch für kleine Knaben, mit französischem Text A B C and a Picturebook for Little Boys, with French Text. Five years later, in 1820, Franjo Rudolf ’s Zagreb bookshop had at least ten new Bilderbuch titles to offer. kind of luxuriously illustrated children’s book mostly aimed at the youngest of readers, so there was a need to translate the German word for this object into Croatian. Thus, in 1854, Rudolf Fröhlich (Veselić) translated the word “Bilderbuch” as “knjiga s kipovi” ‘a book with images’ in his Rěčnik ilirskoga i němačkoga jezika A Dictionary of Illyric (i.e. Croatian) and German. ...
Priča o Hrvatskoj udruzi istraživača dječje književnosti (HIDK) može biti ispričana s mnogo točaka gledišta. Na idućih nekoliko stranica izložio sam svoju verziju koja može biti samo subjektivna pa ...stoga nužno nešto prenaglašuje, a drugo nenamjerno prešućuje. Ona je toliko subjektivna da ju niti ja, već pri drugom pokušaju pripovijedanja, ne bih bio u stanju ispričati na isti način. Gledajući iz moje perspektive, sve je započelo ovako… U jesen 2007. profesor Vinko Brešić ponudio mi je da, unutar kritičkoga izdanja Sabranih djela Ivane Brlić-Mažuranić, priredim svezak koji se odnosio na njezine romane Čudnovate zgode šegrta Hlapića i Jašu Dalmatina. Prihvatio sam ponudu profesora Brešića jer sam se nadao kako će to biti prilika da si pojasnim ona proturječja u interpretacijama tih sjajnih dječjih romana koja su me naročito smetala. ...
Prema ocjeni hrvatskoga povjesničara Dušana Bilandžića (1999: 38): Od začetka procesa formiranja hrvatske nacije do sloma Austro-Ugarske magistralno opredjeljenje hrvatskih političara, inteligencije, ...svećenstva i političkih stranaka nije bilo ni stvaranje nezavisne hrvatske države – jer je to, ma koliko bilo blisko srcu svakoga nacionalnog borca, bilo nerealno – ni stvaranje Jugoslavije, jer ta ideja nikada, pa ni 1918./19. u narodu nije prevladala, već je dominantna opcija bila ujedinjenje svih hrvatskih zemalja u Trojednoj kraljevini u sastavu Monarhije. Dakle, nacionalni je cilj bio hrvatska (federalna) država u habsburškoj (kon)federaciji od 1848. do 1918.
In the "Dusty covers" section of our journal, we bring you the facsimiles of covers and selected pages from Ljudevit Vukotinović’s Štitonoša (1844) and Novi vojvoda (1844) and from Srĕćko pijanac ...(1846).