To study the early colonization processes, polyethylene terephthalate (PET) microfragments were immersed in Lake Sakadaš and the Drava River and sampled weekly together with the surrounding biotic ...communities - phytoplankton, zooplankton, epixylon in the lake and epilithon in the river. At the end of the study, a rise in water level occurred in the river, which altered the environmental conditions and plankton communities. In studied environments, all of the sampled biotic communities were diverse and abundant. Plastispheres formed in both waters by the seventh day of incubation and developed rapidly, reaching a peak in abundance on the last day of the study. Initial colonization was supported equally by planktonic and periphytic taxa in both environments, but after initial settlement, plastisphere assemblages were affected differently in the river and lake. This study suggests that PET microfragments are a suitable substrate for microphyte settlement and may provide an important pathway for their transport in dynamic freshwater floodplains and river systems.
Display omitted
•The PET fragments support the rapid development of three-dimensional plastispheres.•Initial colonization is supported by planktonic and periphytic taxa equally.•Following succession, the plastispheres in the lake resemble an epixylic community.•Progression of plastispheres in the river favours the settlement of planktonic taxa.
Ornitofauna na području kanala Dunav – Sava u Beravcima istraživana je u razdoblju od ožujka 2020. do kraja lipnja 2021. godine, ukupno 15 mjeseci, čime su obuhvaćena razdoblja selidbe, gniježđenja i ...zimovanja ptica. Istraživanje je provedeno na području kanala i uz kanal te okolnim poljoprivrednim i šumskim fragmentima približne površine oko 6 km2. Tijekom svakog obilaska provedeno je
apsolutno prebrojavanje ptica na temelju vizualnih i zvučnih opažanja. Za svaku vrstu određen je IUCN status prema Crvenom popisu ptica Hrvatske, prisutnost na istraživanom području za svaki mjesec istraživanja te status populacije (gnijezdarica, preletnica, zimovalica). Istraživanjem je utvrđeno ukupno 134 vrste ptica od kojih se 29 vrsta nalazi na Crvenom popisu ptica Hrvatske. Za 66 vrste
ptica određen je status gnjezdarica kanala, 15 vrsta se ne gnijezdi na kanalu ali ga koristi kao mjesto hranjenja u gnijezdećoj sezoni. 45 vrsta određene su kao preletnice, a 70 vrsta ptica kao zimovalice. Postojanost više tipova fragmentiranog staništa na relativno malom prostoru, poput vodene površine obrasle trskom, strmih zemljanih obala i nasipa uz kanal, mozaičkih šumskih i poljoprivrednih
površina, znatno utječe na izvor hrane i izbor staništa za gniježđenje a samim time i na veliku raznolikost zabilježenih vrsta ptica. S obzirom da je ovo prvo istraživanje ornitofaune ovog područja i veliku raznolikost zabilježenih vrsta potrebno je provoditi ciljana istraživanja i monitoringe ptica kako bi se dobili bolji i precizniji podatci o njihovoj brojnosti i gustoći populacija te po potrebi uspostavile određene mjere zaštite.
Istraživanje ornitofaune Bare Dvorine i pašnjaka Gajne, poplavnih područja
rijeke Save, od kojih su oba zaštićena hrvatskim Zakonom o zaštiti prirode
i dijelom ekološke mreže Natura 2000, provedeno ...je na mjesečnoj bazi tijekom
2021. godine s ukupno 12 terenskih obilazaka na svakoj lokaciji koji su obuhvatili
sezonu gniježđenja, migracije i zimovanja ptica. Ukupno je zabilježeno 138
vrsta ptica iz 16 redova i 41 porodice, na Bari Dvorini 120, a na pašnjaku Gajni
117 vrsta. Redovi Passeriformes (66), Charadriiformes (16), Anseriformes (12), i
Piciformes (7) kao i porodice Anatidae (12), Scolopacidae (10), Muscicapidae (9)
and Fringilidae (8) činile su većinu zabilježenih vrsta. Za svako područje također
je određena učestalost ptica na temelju opažanja i kategorizirane su na temelju
staništa na kojem su promatrane, prehrane, statusa populacije i kategorija Crvenog
popisa ptica u Hrvatskoj. Razlikama u ornitofauni između Bare Dvorine i
pašnjaka Gajne najviše pridonose razina i količina vode u depresijama, veličina i
upravljanje pašnjacima i travnjacima te broj mozaičnih ploha. Bara Dvorina, koja
je veće površine i bogatija vodom, ima mozaičnije i raznolikije stanište pa se na
tom području nalazi više gnjezdećih, ali i zimujućih i migrirajućih vrsta ptica s
većom učestalošću promatranja tijekom godine. S druge strane, pašnjak Gajna
ima više tipičnih travnjačkih vrsta zbog boljeg upravljanja i održavanja zemljišta.
Također, na Gajni su zabilježene neuobičajene i rjeđe vrste koje upućuju na to
da se ovo područje koristi kao odmorište i hranilište za mnoge ptice. Ukupno 22
vrste na Bari Dvorini te 25 na pašnjaku Gajni nalaze se na Crvenom popisu ptica
Hrvatske, što ukazuje da su oba područja važna za ptice. U budućnosti bi trebalo
provesti detaljnije istraživanje, a pravilnim upravljanjem zemljištem, kontrolom
invazivnih vrsta, košnjom i regulacijom poplava, moglo bi se poboljšati stanje i
Bare Dvorine i pašnjaka Gajne.
Istraživanje prisutnosti pajasena (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) na području grada Osijeka
provedeno je u ljetnom razdoblju 2017. godine. Na 130 lokaliteta zabilježeno je ukupno 589 jedinki
...stabala pajasena. Pajasen je rastao pojedinačno ili u skupinama, uglavnom na napuštenim područjima,
dok je na uređenim i održavanim površinama bio rijetko prisutan. U neposrednoj blizini pajasena
zabilježene su korovne, višegodišnje zeljaste biljke koje uspijevaju na različitim tipovima staništa. U
svrhu sprječavanja nekontroliranog širenja ove invazivne biljke u gradskoj sredini potrebno je
kontinuirano provoditi praćenje i pravovremeno uklanjanje pajasena, kao i kontinuiranu edukaciju šire
javnosti o nepovoljnom utjecaju ove vrste na okoliš i biološku raznolikost.
