The aim of this paper is to determine the types and intensity of connection between the amount of state funding for various programmes in sport invested by Croatian Olympic Committee from 2001 until ...2016 and international sporting success of Croatian athletes. A connection between 12 independent variables (funds invested in 33 summer Olympic sports (24 individual and 9 team sports) broken down in 8 specific programmes, as well as the number of athletes and coaches in different programmes) and international sporting success was tested using regression analysis. The results show statistically significant logarithm connection between success and total funds invested (ACR=0.160,
, p=0.001). Additionally, three variables showed linear, eight logarithm and one quadratic type of connection. Applying different regression models contributes to better understanding of connection between the amount and direction of investments in high performance sport and result of those investments in the form of achieved international sporting success.
Rad istražuje je li Hrvatski olimpijski odbor u razdoblju od 2001. do 2016. godine imao prioritetni pristup kod raspodjele sportskog proračuna na sportove, te je li on bio efikasan koristeći ...prilagođeni sistemski model. Istraživanjem su obuhvaćeni sportaši iz 33 ljetna olimpijska sporta (24 individualna i 9 ekipnih sportova) čije su sportske aktivnosti i nastupi u promatranom razdoblju financirani iz sredstava Hrvatskog olimpijskog odbora. Rezultati istraživanja pokazuju da je Hrvatski olimpijski odbor imao prioritetni pristup raspodjele sportskog proračuna i da su resursi usmjeravani u osam najuspješnijih sportova, s rijetkim izuzecima. Najveća efikasnost utvrđena je kod individualnih sportova koji imaju više disciplina i u kojima je moguće osvojiti veći broj medalja, dok je slaba efikasnost utvrđena kod ekipnih sportova.
The aim of this paper was to research into whether the Croatian Olympic Committee applied the priority funding approach from 2001 to 2016 in budget allocation to different sports (i.e. national sport associations/federations). Additionally, the aim was to identify the applied approach efficiency by using the adjusted system resource model. The study encompassed athletes from 33 sports (24 individual and 9 team sports) of the Summer Olympic Games programme whose sporting activities and participation at competitions were funded by the Croatian Olympic Committee. The results showed that the Croatian Olympic Committee did apply the priority funding approach and that the resources were mostly directed – with few exceptions – towards the eight most successful sports. The highest efficiency was determined for individual sports that have multiple disciplines in which consequently more medals could be won. Lower efficiency levels were found for team sports.
Cilj je ovoga istraživanja utvrditi povezanost između dvanaest stavki olimpijskog programa (pripreme natjecanja, stipendije i drugo) i ostvarenog uspjeha sportaša na XXXI. Olimpijskim igrama u Riju ...de Janeiru 2016. Istraživanjem su obuhvaćeni sportaši u 20 ljetnih olimpijskih sportova (17 individualnih i trima ekipnim sportovima), čije su sportske aktivnosti i nastupi u promatranom razdoblju ciljano financirani kroz četverogodišnji olimpijski ciklus Rio 2013. – 2016. Rezultati jednostavne regresijske analize ukazuju na postojanje statistički značajne povezanosti između pojedinih stavki olimpijskog programa i ostvarenog uspjeha za deset varijabli (stavki), dok za dvije varijable nije utvrđena statistički značajna povezanost. Pet varijabli ukazuje na linearan tip povezanosti, četiri kvadratni, a jedna logaritamski. Na temelju dobivenog tipa povezanosti i koeficijenta determinacije (R2) može se preporučiti Hrvatskome olimpijskome odboru, radi postizanja što boljih rezultata na OI-ju, da znatno poveća vrijednosti varijabli koje imaju linearni odnos, umjereno poveća vrijednosti varijable koja ima logaritamski odnos i do određenog iznosa poveća vrijednosti varijablama koje imaju kvadratnu povezanost.
Cilj ovoga rada bio je utvrditi povezanost između uloženih državnih sredstava Republike Hrvatske (RH), putem Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) kao krovnog sportskog tijela, u vrhunski sport i ...ostvarenog uspjeha hrvatski sportaša na 7 ljetnih olimpijskih igara (OI) i 7 zimskih olimpijskih igara (ZOI), a koje su održavane u razdoblju od 1992. do 2016. godine. Istraživanjem su obuhvaćeni sportaši iz 39 olimpijskih sportova, čije su sportske aktivnosti i nastupi u promatranom razdoblju financirani iz navedenih sredstava. Povezanost između državnog financiranja sporta i uspjeha hrvatskih sportaša na OI+ZOI testirana je između 3 nezavisne varijable (broj ostvarenih nastupa na OI+ZO), broj sportaša koji su nastupili na OI+ZOI i ukupno uložena sredstva u olimpijske sportove i jedne zavisne varijable (uspjeh sportaša na OI+ZOI). Uspjeh na OI+ZOI mjeren je brojem osvojenih medalja na OI+ZOI, a ponderiran (bodovan) je na sljedeći način: 1 mjesto (zlatna medalja) = 3 boda;, drugo mjesto (srebrna medalja) = 2 boda;, treće mjesto (brončana medalja) = 1 bod. Povezanost između varijabli testirana je linearnom multivarijantnom regresijskom analizom. Rezultati testiranja upućuju na statistički značajnu p vrijednost (p < 0.001) i snažnu povezanost (R2 = 0.544) između državnog financiranja sporta i uspjeha hrvatskih sportaša na OI+ZOI.
Znanstveni dokazi pokazuju da je tjelesna neaktivnost
uzrok, a tjelesna aktivnost lijek za glavne javnozdravstvene
probleme i da su mnoge bolesti češće kod osoba koje se
rijetko ili uopće ne bave ...tjelesnom aktivnošću nego kod
osoba koje se redovito bave nekom tjelesnom aktivnošću.
Također je dokazano da tjelesna aktivnost ima pozitivan
utjecaj na kvalitetu života i radnu učinkovitost, te da
redovita tjelovježba ima preventivnu ulogu u nastajanju
dugotrajnog bolovanja, psihičkih simptoma i lošeg
općeg zdravstvenog stanja radne populacije. U novijim
znanstvenim istraživanjima tjelesna neaktivnost se definira
kao globalna pandemija koja je povezana s nizom kroničnih
nezaraznih bolesti i jedan je od glavnih uzroka izgubljenih
zdravih godina života i prerane smrti i odgovorna je za
znatan ekonomski teret zdravstva u cijelome svijetu.
Procjenjuje se da tjelesna neaktivnost pridonosi povećanju
1-4 % ukupnih izravnih troškova zdravstvene zaštite i da
ekonomski teret tjelesne neaktivnosti varira od zemlje do
zemlje. S obzirom da su sva do sada provedena istraživanja
na temu tjelesne aktivnosti hrvatske populacije utvrdila
nezadovoljavajuće stanje razine tjelesne aktivnosti opće
populacije u Republici Hrvatskoj (RH), cilj ovoga rada je
bio napraviti prvu petnaestogodišnju analizu najznačajnijih
naturalnih i financijskih pokazatelja troškova zdravstvene
zaštite u RH kako bi se utvrdilo njihovo kretanje (povećanje
ili smanjenje) u razdoblju od 2002. do 2016. godine. Rezultati
ovog istraživanja pokazuju da je broj osiguranih osoba u RH
u razdoblju od 2002. do 2016. ostao skoro na istoj razini, a da
su se ukupni troškovi zdravstvene zaštite povećali za 66%.
Struktura vrijednosno najznačajnijih troškova (rashoda)
pokazuje da su najviše porasli troškovi posebno skupih
lijekova (5.392%), troškovi bolničke zdravstvene zaštite
(114%) i lijekovi na recept (59%), a od naturalnih pokazatelja najviše je porastao ukupan godišnji broj recepata (106%) i
prosječan broj recepata po osiguraniku (103%). Rezultati
ovog istraživanja mogu posluži kao početna analiza za
upravljanje troškovima zdravstvene zaštite u cilju smanjenja
dijela troškova zdravstvene zaštite, tj. onih troškova na koje
se može utjecati povećanjem tjelesne aktivnosti.
