Chronic pain is a global public health issue with increasing prevalence. Chronic pain causes sleep disorder, reactive anxiety, and depression, impairs the quality of life; it burdens the individual ...and society as a whole. The aim of this study was to examine non-medical factors related to the outcome of the treatment of chronic non-malignant pain.
A cross-sectional study with two groups of patients was conducted using a questionnaire with biological, psychological, and social characteristics of patients. Since this study was cross-sectional, it was not possible to determine whether some factors were the cause or the consequence of unsuccessful treatment outcome, which is at the same time one of the disadvantages of cross-sectional studies.
The poor outcome of the treatment of chronic non-malignant pain in a multivariate binary logistic regression model was statistically significantly associated with the lower quality of life (OR = 0.95 (95% CI: 0.91-0.99;
= 0.009), and higher depression level OR = 1.08 (95% CI: 1.02-1.14;
= 0.009). The outcome of the treatment was not directly related to social support measured by the multivariate binary logistic regression model (OR = 1.04, 95% CI: 0.95-1.15,
= 0.395), but solitary life (without partner) was (OR = 2.16 (95% CI: 1.03-4.53;
= 0.043).
The typical patient with a poor pain management outcome is retired, presents depressive behavior; their pain disturbs general activity and sleeping. Moreover, they have a physically disturbed quality of life and require self-treatment due to the inaccessibility of doctors and therapies. The principle of treatment of patients with chronic, non-malignant pain should take into account a biopsychosocial approach with individually adjusted procedures.
Uvod. Dvije trećine pacijenata primarne zdravstvene zaštite s depresijom ima prisutne i somatske simptome, čineći otkrivanje depresije težom. Primarna zdravstvena zaštita prva je razina probira za ...depresiju, a rano otkrivanje ključno je za uspjeh liječenja. Anksioznost također ima visoku stopu komorbiditeta s kroničnim bolnim stanjima. Generalizirani anksiozni poremećaj (GAD) čest je među pacijentima s „medicinski neobjašnjivom” kroničnom boli i kroničnim fizičkim bolestima te je i prediktor kronične mišićno-koštane boli nakon traume. Pripadnost različitim etničkim skupinama i činjenica da liječnici primarne zdravstvene zaštite ne poznaju te razlike mogu biti prepreka u dobroj zdravstvenoj skrbi, prije svega ranom prepoznavanju simptoma depresije.
Cilj. Cilj ovog predloženog, sistematičnog rada bio je izvući zaključke iz empirijskog istraživanja koje se bavi procesima uključenima u ispitivanje depresije, anksioznosti i kronične nemaligne boli. Istraživačko pitanje za ovaj pregledni rad bilo je ispitati povezanost depresije i anksioznosti s kroničnom nemalignom boli. Cilj je bio ispitati ulogu primarne zdravstvene zaštite u prepoznavanju, prevenciji i liječenju depresije i anksioznosti kod bolesnika s kroničnom nemalignom boli te postoji li razlika u povezanosti depresije, anksioznosti i kronične nemaligne boli s obzirom na etničku pripadnost.
Metode. Metode za identifikaciju studije izvedene su iz baze podataka Medline (via PubMed). U analizu su uključeni svi znanstveni radovi na engleskom jeziku, bez obzira na metodologiju, objavljeni od 2011. koji se odnose na povezanost depresije, anksioznosti i kronične nemaligne boli, koji obuhvaćaju populaciju pacijenata iz primarne zdravstvene zaštite starijih od 18 godina koji boluju od kronične nemaligne boli i istodobno imaju prisutne simptome depresije i anksioznosti ili su pripadnici etničkih skupina. Pronađeno je 403 članka, originalnih i preglednih radova, od kojih je nakon detaljnog čitanja odabrano 10 koji zadovoljavaju uključujuće kriterije za potrebe ovog pregleda.
Rezultati. Depresija i anksioznost značajno su prisutnije kod osoba s kroničnom boli (23%) u odnosu na one koji ih nemaju (12%). Najčešća je mišićno-koštana kronična bol, pri čemu trećina pacijenata ima depresiju. Depresija i anksioznost značajno su povezane s intenzitetom i trajanjem boli. Kronična bol i depresija razlikuju se i s obzirom na etničke skupine, pri čemu kulturalne razlike i jezična barijera mogu biti prepreka u ranom otkrivanju depresije.
Zaključak. Depresija je najčešća smetnja mentalnog zdravlja koja je povezana s kroničnom boli. Od iznimne je važnosti liječenje i depresije i boli, kako bi se u ranoj fazi spriječio razvoj teže depresije i kronične boli. Od integriranog programa na razini primarne zdravstvene zaštite očekuju se pozitivni učinci i na fizičko i na psihičko stanje pacijenata. Svakako treba uzeti u obzir kulturološke razlike i etničku pripadnost, koje na razini primarne zdravstvene zaštite mogu
značajno smanjiti otkrivanje simptoma depresije.
Pozadina: Sindrom postintenzivne skrbi (engl. PICS-post-intenzive care syndrome) definira se kao pogoršanje kognitivnih, psihičkih i fizičkih funkcija kod bolesnika koji su preboljeli bolesti s ...visokim stupnjem smrtnog ishoda u jedinici intenzivnog liječenja (JIL). Precizna prevalencija sindroma je nepoznata: prema publiciranim rezultatima procjenjuje se da se kod jedne četvrtine do jedne polovine
preživjelih verificira postojanje nekih od navedenih smetnji.
Cilj: Cilj je preglednog članka iznaći zaključke provedenog empirijskog istraživanja koje istražuje učestalost kognitivnih, psihičkih i fizičkih simptoma u bolesnika nakon otpuštanja iz jedinice intenzivnog liječenja. Istraživanje je trostupanjsko te se ispituju pokazatelji sindroma PICS-a, koji su čimbenici rizika povezani s povećanom incidencijom nastanka sindroma postintenzivne skrbi, i
ispitati koje metode i terapijski postupci smanjuju rizik u nastanku PICS-a.
Rezultati: Simptomi su sindroma postintenzivne skrbi slabost mišića, slabija pokretljivost, lošija koncentracija, slabljenje memorije, umor, anksioznost i depresivno raspoloženje. Čimbenici rizika nastanka sindroma postintenzivne skrbi neuromuskularni su poremećaji, demencija, psihijatrijske bolesti, JIL-specifični čimbenici, uporaba mehaničke ventilacije, delirij, sepsa i sindrom akutnog respiratornog
distresa. Učestalost nastanka PICS-a može se smanjiti uporabom
metoda/postupaka koji smanjuju vremensko trajanje sedacije i ubrzavaju ranu fizičku rehabilitaciju.
Zaključak: Sindrom se verificira kad se pronađu novi ili utvrdi postojanje pogoršanja znakova i simptoma jednog ili više od triju organskih sustava: kognitivni, psihički i fizički. Identifikacija svake navedene komponente potvrđuje se testiranjima. Znakovi i simptomi sindroma postintenzivne skrbi mogu se poboljšati tijekom prvih 6 do 12 mjeseci nakon otpuštanja iz jedinice intenzivnog liječenja. Međutim, kod mnogih pacijenata, deficiti perzistiraju godinama. PICS
je povezan s nemogućnošću povratka na posao i smanjenom kvalitetom stupnja života, kao i povećanim rizikom od smrti tijekom nekoliko sljedećih godina.
In addition to genetic factors, human health is influ¬enced by many other exogenous factors: environ¬mental set-up, housing conditions, education, public services, social security, protection of ...people, etc. Health improvement and the creation of potentials for good health before health problems and vulner¬ability appear are the fundamental determinants of health promotion.
The World Health Organization advocates health promotion and providing healthy surroundings that would allow the maximal expression of all human potentials (mental, physical, social, spiritual). The aim of this article was to examine the association of environmental factors that affect mental and physical health. By a series of public health pro¬grams, there is an attempt to preserve health from the earliest beginning of life – from its conceivement. Negative environmental factors present in the early phases of childhood may produce far-reaching consequences for the entire life. Critical groups include elderly people, homeless, migrants, persons with special needs and those living on the margin of poverty.
The reorientation of the health system is necessary, so that its focus is moved toward the individual and community, and to strengthen the culture oriented to health and prevention, not to disease. The coop¬eration and linking inside the sector and with other sectors by the creation of partnerships and networks is unavoidable. There are many examples of the Healthy Cities project that contributed to the wellbeing of citizens on the level of city administration.
Uvod. Zaštitna oprema postala je globalno korištena
za zaštitu od respiratornih infekcija kod zdravstvenih
radnika i bolesnih pacijenata. S pojavom virusa SARSCoV-
2 i globalnom pandemijom, uloga ...zaštitnih maski
u smanjenju prijenosa novog virusa postala je predmetom
mnogih istraživanja. Iako zaštitna maska ima
važnu ulogu u smanjenju prijenosa infekcija, njezino
nošenje ima i određene neželjene učinke.
Cilj. Prikazati učinkovitost različitih vrsta zaštitnih
maski u smanjenju prijenosa virusa SARS-CoV-2, kao
i usporedbu neželjenih učinaka pri nošenju zaštitnih
maski.
Metode. Analiza teme o učinkovitosti zaštitnih maski
uključivala je preglede radova na tražilici Google
te baza podataka Medline (putem PubMeda) i Hrčak.
U analizu su uključeni znanstveni radovi s kliničkim
ispitivanjima ili pregledni radovi, na engleskom i hrvatskom
jeziku, bez obzira na metodologiju, objavljeni
od 2020. Uključeni radovi sadrže teme kao što
su medicinske maske, respiratori, platnene maske i
njihovi materijali, učinkovitost i važnost korištenja te
neželjeni učinci nošenja zaštitnih maski. Pronađeno
je 2110 članaka, originalnih i preglednih radova, od
kojih je nakon detaljnog čitanja i analize više autora
odabrano 11 koji zadovoljavaju uključujuće kriterije
za potrebe ovog preglednog rada.
Rezultati. Razlikuju se filtarske polumaske s ventilima
ili bez njih, kirurške maske te higijenske ili platnene
maske. Kirurška maska može biti bolja zaštita
od platnene maske, iako to može ovisiti o slojevima i
materijalu od kojeg je maska izrađena. Maske respira-tori nešto su učinkovitije od kirurških maski, no razlika
se pokazala neznatnom. Najčešći su neželjeni učinci
pri dugotrajnom nošenju maski pojačana produkcija
sputuma, kašalj, dispneja, otežana komunikacija, nedostatak
bliskosti i osjećaj nesigurnosti.
Zaključak. Maska za lice štiti od infekcija i povezuje
se sa smanjenim rizikom od infekcije. Navika nošenja
maske i pravilan način nošenja pokazali su se važnim
čimbenikom za smanjenje rizika od infekcije.
ČIMBENICI RIZIKA U NASTANKU DEPRESIJE Kovačević, Irena; Ozimec-Vulinec, Štefanija; Krikšić, Valentina ...
Hrvatski Časopis za javno zdravstvo
11, Številka:
44
Paper
Odprti dostop
Pozadina. Depresija postaje globalni javnozdravstveni problem. Recidiv bolesti je čest, u čak 75% unutar deset godina. Predviđa se da će do 2030.godine biti drugi zdravstveni problem. Dovodi do ...osobnog invaliditeta, i uzrok je radno-socijalnog nefunkcioniranja obitelji. Cilj. Sistematičnim pregledom dostupnih istraživanja prikazati koji su najčešći čimbenici rizika u nastanku depresije, tko je skloniji depresiji žene ili muškarci, te procijeniti koje bi javnozdravstvene mjere doprinijele prevenciji i ranom otkrivanju depresije. Metodologija. Pretraživanjem baza podataka pronađeni su originalni i pregledni članci koji su se odnosili na temu depresije. Kriterij odabira članka bile su ključne riječi, engleski jezik te period od 2003-2014.godine. Metoda istraživanja bila je najčešće kohortna longitudinalna studija, kvalitativna studija te kohortna prospektivna i retrospektivna studija. Rezultati. Istraženo je 39 čimbenika rizika koji mogu utjecati na pojavnost depresije, od toga 28 njih više djeluje na pojavnost depresije kod žena nego kod muškaraca. Također je dokazano da je učestalost nastanka depresije veća kod žena nego kod muškaraca, u omjeru 2:1. Zaključak. Javnozdravstvenim mjerama, prevencijom i ranom detekcijom može se utjecati na smanjenje prevalencije depresije u populaciji.
PDF
