Objectives
The provide a descriptive analysis of the available population-level aggregated data on committed suicides in the Republic of Croatia, in the 2004–2018 period, showing emerging trends in ...suicide incidence focusing on sex/age/geographical distribution of suicides and the primary and secondary causes of suicide mortality, as well as making comparisons with similar neighboring neighboring countries.
Methods
The aggregated suicide data were obtained from the Croatian Committed Suicides Registry, a national registry maintained by the public health authority. The raw data extract was organized into tables according to several variables (age, sex, place of birth, place of residence, and cause of death). Simple descriptive statistics were performed on the structured data.
Results
Despite being among the highest in the world and EU, the number of committed suicides in Croatia is in decline since 2004. A higher number of suicides by males was observed when compared to females. Most of the suicides occur during spring and summer. The wealthier, northern continental region of the country had the highest average rate of committed suicides per 1,00,000 population, contrary to some of the findings in the published literature associating economic instability with suicide. The most common way to commit suicide for both sexes in all age groups is self-harm by hanging, strangulation and suffocation. Suicide by firearm and explosive devices discharge remains higher than the global average.
Conclusions
Despite its steadily declining incidence rates in the past 20 years, suicides remain a major public health challenge in Croatia. Results may bolster the Ugro-Finnish suicide hypothesis, linking higher suicide rates to regions with populations of Hungarian descent.
Public health concerns in Europe demonstrate the necessity of building a health policy that could contribute to the long-term sustainable development of the European Union (EU), as stated in the ...European Health Union (EHU) manifesto. The main desire to create an EHU is embodied in the launch of the European Health Data Space (EHDS). The EHDS seeks to foster a genuine single market for digital health services and products by, among other things, accelerating the uptake and implementation of harmonised and interoperable electronic health record (EHR) systems across the EU. In the context of primary and secondary use of EHR data, developments in Europe have thus far resulted in patchy and, in some places, non-interoperable solutions. Taking the gap between international ambitions and national realities as a starting point, this paper contends that both EU level and Member State level circumstances should be considered to make the EHDS a reality.
Die Sorge um die öffentliche Gesundheit in Europa zeigt die Notwendigkeit, eine Gesundheitspolitik zu schaffen, die zur langfristigen nachhaltigen Entwicklung der Europäischen Union (EU) beiträgt, wie es im Manifest der Europäischen Gesundheitsunion (EHU) heißt. Der Hauptwunsch, eine EHU zu schaffen, wird durch die Einrichtung des Europäischen Gesundheitsdatenraums (EHDS) verkörpert. Mit dem EHDS soll ein echter Binnenmarkt für digitale Gesundheitsdienste und -produkte gefördert werden, indem u.a. die Einführung und Umsetzung harmonisierter und interoperabler elektronischer Patientendatensysteme in der gesamten EU beschleunigt wird. Im Zusammenhang mit der primären und sekundären Nutzung von Gesundheitsdaten aus elektronischen Patientenakten haben die Entwicklungen in Europa bisher zu uneinheitlichen und teilweise nicht interoperablen Lösungen geführt. Ausgehend von der Kluft zwischen den internationalen Ambitionen und den nationalen Realitäten wird in diesem Beitrag die Auffassung vertreten, dass sowohl die Gegebenheiten auf EU-Ebene als auch auf der Ebene der Mitgliedstaaten berücksichtigt werden sollten, um die Ziele des EHDS zu verwirklichen.
Healthcare registries in European countries are producing a large amount of data that are difficult to share and which, for the lack of interoperability, do not meet the real needs of data users, ...i.e. various groups of researchers, professionals and patients. Also, data gathered from healthcare registries are usually considered as isolated islands of information, which makes the task of approaching these data an arduous one. The suggested solution to these problems lies in the service approach to health registries and the data contained within them. Applying the service approach to registries, the healthcare data can escape the narrow confines of health registries in which they reside by transforming them into packages of predefined services in accordance with the end-user needs, which introduces the concept of metadata registries as service catalogues. Such a model of a service-oriented metadata registry as a catalog of services is discussed here as a real possibility and a dire need. The purpose of such a metadata registry is the collection of relevant data from the service provider and delivery of a predefined and reusable set of services to the service consumer. Interoperability thus achieved transcends the traditional problems of data exchange because it comes to grips with the services intended for and defined by the end-user, and not relying solely on data as a final deliverable. At the European Union level, such a metadata registry is currently under development, with the working title PARENT (Patient Registry Initiative) 'Registry of registries'. The mission of this metadata registry is to combine all the relevant European patient registries into such a service-oriented model.
Zdravstveni registri u zemljama Europske unije proizvode velike količine podataka koji nisu međusobno razmjenjivi i koji zbog nedostatka interoperabilnosti ne mogu naći pravi put do korisnika tih ...podataka – istraživača, stručnjaka i pacijenata. Uz sve na¬vedeno, na podatke iz zdravstvenih registara nerijetko se gleda kao na izolirane otoke informacija što čini pristupanje tim po¬dacima zahtjevnim zadatkom. Predloženo rješenje ovih problema leži u servisnom pristupu zdravstvenim registrima i podacima koji su u njima pohranjeni. Podaci tako izlaze iz okvira registara unutar kojih se prikupljaju i pretvaraju se u unaprijed definirane pakete usluga prema zahtjevima krajnjih korisnika, čija interakcija je omogućena konceptom metaregistra kao kataloga usluga. Jedan takav model servisno orijentiranog metaregistra kao katalog usluga u ovom je članku razmatran kao stvarna mogućnost i potreba. Svrha metaregistra je prikupljanje podataka od pružatelja podataka s jedne strane te dostavljanja unaprijed definira¬ne usluge korisniku usluga. Interoperabilnost postignuta ovim pristupom prelazi tradicionalne probleme razmjene podataka jer barata uslugama namijenjenim krajnjim korisnicima, a ne samim podacima. Na razini Europske unije jedan je takav metaregistar trenutno u fazi izrade, radnog naziva PARENT (Patient Registry Initiative) “Registar svih registara”. Ovaj metaregistar nastojat će ujediniti sve značajne europske registre pacijenata u jednom servisno-orijentiranom modelu.
U okviru europskog projekta PARENT Cross-border Patient Registries Initiative (www.patientregistries.eu) željeli smo istražiti europske registre i njihove posebitosti. Za potrebe istraživanja autori ...su proizveli opsežan upitnik na nizu radionica i fokus grupa s voditeljima europskih registara i predstavnicima zemalja članica. Istraživanje je pokazalo da postoji kritična masa registara koji su voljni i željni sudjelovati u zajedničkoj EU platformi RoR-a. Također, postoje nezadovoljene potrebe i želje registara, te će se arhitektura RoR-a i njegove sadržajne posebnosti graditi u smjeru identificiranih potreba.
Izgradnja centralnog modela podataka smisleno proizlazi iz rezultata projekta „Portala poslovnih procesa HZJZ. S obzirom na informatičke resurse kojima Zavod danas raspolaže, izgradnjom NJZIS-a ...osigurat će se transformacija poslovanja kojim bi se povećala učinkovitost, a time i ostvarile uštede u dosadašnjem održavanju starijih aplikativnih rješenja i informatičke opreme, uvela standardizacija poslovanja kao preduvjet za povećanje zadovoljstva vanjskih korisnika usluga i samih zaposlenika Zavoda.
Novi sustav upravljanja cjepivima Pleše, Borna; Barto, Boris; Erceg, Marijan ...
Hrvatski Časopis za javno zdravstvo
11, Številka:
42
Paper
Odprti dostop
Uvod: U tijeku je implementacija informatičkog rješenja za upravljanje poslovnim procesima nabave, distribucije i skladištenja cjepiva, kao i pouzdano izvještavanje o provedenim djelatnostima i ...zalihama. Rješenje osmislio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, podržano je u platformi otvornog koda (OpenERP moduli nabava, skladište i distribucija) s ugovorenim održavanjem i stručnom i informatičkom podrškom svim korisnicima. Prilagođena je za specifične potrebe kontrole zaliha cjepiva koja se naručuju i distribuiraju prema godišnjem planu obaveznog cjepiva, ali omogućava i prihvat i distribuciju svih ostalih cjepiva. Opis rješenja: Dionici predviđeni trenutnim planom implementacije sustava trenutno obuhvaćaju Hrvatski zavod za javno zdravstvo, svi županijski zavodi za javno zdravstvo Republike Hrvatske te centralni distributer koji obavlja poslove skladišta iz usluge te dostavu cjepiva iz centralnog skladišta na lokacije u županijskim zavodima i pripadajućim HE ispostavama s mogućnošću adekvatnog prihvata i skladištenja cjepiva. Radi veće kontrole i sigurnosti, predstavnicima navedenih dionika je dodijeljen personalizirani korisnički identitet koji sadrži primjereno ograničene ovlasti i onemogućava anoniman ili neovlašten rad. Prednosti rješenja: Osim potpune kontrole nad procesom nabave te kontrole i distribucije cjepiva, sustav omogućava pouzdaniju organizaciju poslovnih procesa u lancu distribucije cjepiva kroz konstantan uvid u potrebe za cjepivom županijskih zavoda za javno zdravstvo te pripadajućih HE ispostava. Uspostavom ovakvog sustava slijede se globalni trendovi informatizacije poslovanja i ekološki standardi zbog djelomičnog eliminiranja potreba za vođenjem papirnate evidencije za svaki korak u procesu nabave, distribucije i upravljanja zalihama. Budući koraci: Slijedeći korak je u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i predstavnicima cjepitelja (stručna društva i zavodi) pilotiranje sustava za individualno praćenje procijepljenosti prema službenom kalendaru korištenjem dostupnih podataka iz CEZIH a i drugih izvora s ciljem objedinjavanja evidencije procijepljenosti građanima i zdravstvenim radnicima (eKnjižica na eGrađani i eKartonu).
U periodu od svibnja 2012. godine do rujna 2013. godine u skladu s ciljevima i planovima EU Joint Action projekta PARENT provedena je analiza literature i definicija metodologije, analiza nacionalnih ...registara, analiza međunarodnih registara, upitnik vlasnicima registara i izrađen pilot Registar svih registara.
Zdravstveni registri se vode, koriste i održavaju na međusobno neusklađen, nesustavan i relativno nepovezan način koji generira redundancije i nepouzdanost podataka koja raste povezivanjem različitih ...registara te podiže troškove integracije, eksploatacije i daljnje izgradnje ukupnog informacijskog sustava. Potrebno je popisati sve registre prema zajedničkoj definiciji, detaljno ih višedimenzionalno proučiti i uklopiti u cjelovit učinkovit i visoko siguran zdravstveni informacijski sustav, interoperabilan s državnom informacijskom infrastrukturom, i koji pruža pravovremene, pouzdane i kvalitetne informacije i ostale usluge svim dionicima kojima je potrebno i koji na to imaju pravo.
Registar resursa u zdravstvu (RRZ), smješten u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, predstavlja centralno mjesto gdje se prikupljaju podaci o ustanovama i djelatnicima u zdravstvu. Tipom podataka ...koji se prikupljaju registar je vrijedan alat za kontrolu i planiranje resursa u zdravstvu te za pomoć u odlučivanju pri kreiranju zdravstvene politike. RRZ je karakteriziran velikim brojem dionika (Ministarstvo zdravlja, HZZO, devet komora u zdravstvu, sve zdravstvene organizacijske jedinice i dr.) koji koji proizvode međusobno korisne i operativne informacije, a iz kojih se prate sve izmjene statusa djelatnika u zdravstvu i zdravstvenih organizacijskih jedinica i opreme.
