Background
Tracheobronchial foreign body (TFB) removal in adult patients using the combined technique of flexible bronchoscopy (FBSC) through the endotracheal tube as well as using the simple FBSC ...has not often been described. This study reports our experience with FBSC for removal of TFBs and describes diagnosis, techniques of removal, and types of TFBs.
Methods
We retrospectively examined bronchoscopic records of adult patients performed between 1995 and 2006 and collection of foreign bodies in Clinical Department for Respiratory Diseases, University Hospital Split, Croatia.
Results
TFBs were found in 86 (0.33%) out of 26,124 patients who were submitted to bronchoscopy. The majority of the patients (90%) had some risk factor for aspiration, among which stroke (30%) was the most frequent. Patients with different neurologic and neuromuscular diseases together accounted for 58% of all patients with TFB aspiration. Medical history was suggestive of foreign body aspiration in 38.4% of the patients, while chest X-ray was indicative in 7% of the patients. TFBs were most often found in the right bronchial tree (75.6%). The most common TFBs were animal and fish bones (39.5%). In 90.7% of the patients they were successfully removed under FBSC, whereas in 8.1% of the patients a TFB was extracted with flexible bronchoscope through endotracheal tube. Surgery was needed in only one case.
Conclusions
Although foreign bodies in the tracheobronchial tree are rare in adults, the clinician must be aware of their likelihood. Foreign body aspiration should be considered especially in the etiology of recurrent lung diseases and in the presence of risk factors for aspiration, in particular with different neurologic and neuromuscular diseases. They can be successfully and safely removed in the majority of patients under local anesthesia by using FBSC. In cases when repeated procedure is needed, endotracheal tube is recommended.
Kašalj predstavlja najčešći simptom zbog kojega bolesnici traže liječničku pomoć. Uzroci kašlja su mnogobrojni, a u djece je kašalj najčešće posljedica akutnih respiratornih infekcija koje su u 90% ...slučajeva virusne etiologije. Kako je akutni kašalj najčešće posljedica nekomplicirane i samolimitirajuće bolesti, u najvećem broju slučajeva ne zahtijeva nikakvo liječenje. S druge strane, kašalj i u tim slučajevima može značajno remetiti kvalitetu života te roditelji često očekuju neku vrstu liječenja za svoje dijete. Ipak, i akutni kašalj može biti kompliciran ili imati i životno ugrožavajući uzrok (aspiracija stranog tijela). Stoga je važno prepoznati tip i trajanje kašlja te posebice obratiti pažnju na posebna upozorenja koja ukazuju na potencijalnu opasnost za dijete. Vrlo mali broj lijekova za kašalj nalazi se na listi lijekova koje pokriva Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZZO), a gotovo da nema lijekova koji su odobreni za primjenu kod djece mlađe od dvije godine. Stoga postoje značajne nezadovoljene potrebe bolesnika vezano uz liječenje kašlja. Oko izbora lijekova postoje mnoge kontroverze i nerijetko se griješi pri njihovom odabiru. Zbog specifičnosti simptoma kašlja te posebnosti dječje populacije Ekspertna skupina za kašalj Hrvatskog društva za pedijatrijsku pulmologiju i Hrvatskog društva za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata Hrvatskoga liječničkog zbora izradila je smjernice za liječenje kašlja u djece. Ove smjernice imaju za cilj odgovoriti na glavna klinička pitanja koja se tiču empirijskog liječenja, praktičnih dijagnostičkih alata te dostupnih terapijskih opcija. Liječenje specifičnih stanja koja se manifestiraju i simptomom kašlja (primjerice astma ili refluks povezan s kašljem) nije obuhvaćeno ovim smjernicama. Smjernice nisu sufinancirane od strane farmaceutskih tvrtki, nego su izrađene u želji da se svim zainteresiranima i uključenima u liječenje djece omogući pregledni i smisleni pristup liječenju kašlja.
Cilj je utvrditi može li se skratiti bolničko liječenje djece liječene od upale pluća uz procjenu svih parametara koji utječu na duljinu
boravka u bolnici. Retrospektivna analiza medicinske ...dokumentacije djece liječene od upale pluća u Klinici za dječje bolesti KBC Split
u razdoblju od 2010. do 2011.godine, uspoređena s prethodnim istraživanjima (1998./1999. i 2004./2005.godina). Populaciju čini
uzorak od 2094-ero bolesnika u dobi do 18 godina.. U 2010. i 2011. godini smanjena je duljina hospitalizacije na medijan 9 dana
(IQR: 7-11 dana) u usporedbi s ostalim godinama (medijan 10-11 dana, IQR: 8-15 dana). Bolesnici koji su prije prijma u kliniku liječeni
s jednim ili dva antibiotika kraće borave (medijan 9 dana) u bolnici od onih koji nisu prethodno liječeni antibiotikom ili su liječeni s tri
antibiotika (medijan 10 dana). Bolesnici su prije dolaska u bolnicu najčešće liječeni makrolidima (33,7%) i penicilinskim antibioticima
(33,2%). Medijan duljine liječenja antibiotikom prije hospitalizacije se tijekom godina skraćivao. U našoj klinici najčešće je
primjenjivano liječenje cefalosporinima treće generacije (72%) te makrolidima (18%). Skraćenje duljine hospitalizacije odraz je racionalizacije
liječenja djece od upale pluća u Klinici za dječje bolesti u 2010. i 2011.godini. Smatramo da treba izraditi Hrvatski postupnik
za liječenje izvanbolničke pneumonije radi unapređenja daljnjeg liječenja te po mogućnosti skraćenja liječenja izvanbolničkih pneumonija
na pet dana (vrijeme trajanja parenteralnog liječenja), uz nastavak kućnog liječenja peroralnim antibiotikom (pet dana).
Izvanbolničke upale pluća u djece Pavlov, Neven; Banac, Srđan; Bralić, Irena ...
Liječnički vjesnik,
10/2021, Letnik:
143, Številka:
9-10
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Izvanbolnička upala pluća jest potencijalno ozbiljna infekcija u djece. Dijagnostika izvanbolničkih upala pluća u djece temelji se na anamnestičkim podatcima i kliničkim simptomima i znacima, ...potpomognuto dodatnim dijagnostičkim pretragama: laboratorijskim, slikovnim i mikrobiološkim. Etiologija izvanbolničke upale pluća ovisi o brojnim čimbenicima, kao što su sezonstvo, geografski položaj, dob bolesnika i težina bolesti. Liječenje djeteta s izvanbolničkom upalom pluća uključuje primjenu simptomatskih mjera i u većine bolesnika antimikrobnu terapiju. U radu su prikazane kliničke preporuke Hrvatskog društva za pedijatrijsku pulmologiju radi ujednačenja postupaka i kriterija postavljanja dijagnoze, liječenja i prevencije izvanbolničkih upala pluća u djece.
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi povećava li pasivno pušenje učestalost infekcija dišnog sustava u djece. Provedeno je retrospektivno
kohortno istraživanje, u razdoblju od 2011. do 2013. ...godine, u pedijatrijskoj ambulanti primarne zdravstvene zaštite “Dr. Mire
Pavlov” u četvrti Sućidar u Splitu. U istraživanje je uključeno 203-je djece predškolske dobi, koju su roditelji dovodili u pedijatrijsku
ambulantu na pregled. Djecu smo podijelili u dvije skupine: skupinu od 114-ero djece čiji su članovi kućanstva bili pušači i onu od
89-ero djece kojoj su članovi kućanstva bili nepušači. Analizirali smo učestalost infekcija dišnog sustava djece u razdoblju od 2011.
do 2013. Sve potrebne podatke dobili smo od roditelja koji su ispunili upitnike i uvidom u elektronsku medicinsku dokumentaciju.
Razlika u učestalosti bronhitisa između skupine djece čiji su ukućani bili pušači i čiji su ukućani bili nepušači bila je na granici
statističke značajnosti (P = 0,052). Broj bronhitisa je bio statistički značajno veći u skupini djece čiji su ukućani pušili u domu u odnosu
na onu kojoj ukućani nisu pušili (P = 0,008). Broj dnevno popušenih cigareta u domu statistički je značajno korelirao s brojem
bronhitisa u djece (P = 0,003). Pušenje majke statistički je značajno povećavalo broj pneumonija u djece u odnosu na samo očevo
pušenje (P = 0,001). Djeca s alergijskim bolestima kojoj su ukućani bili pušači nisu imala statistički značajno veći broj infekcija dišnog
sustava u usporedbi s djecom s alergijskim bolestima čiji su ukućani bili nepušači.
PDF