Temeljena na jednoipolgodišnjem životu u Hoyerswerdi, Ringelova knjiga započinje poglavljem "'There Can Only Be One Narrative': Postsocialism, Shrinkage and the Politics of Context in Hoyerswerda" u ...kojem će, kako sam kaže, trasirati naracije koje egzistenciju njegovih sugovornika čine smislenom unatoč gubitku jasnih orijentira o budućnosti. Drugo poglavlje, kako kaže njegov naslov "Reasoning about the Past: Temporal Complexity in a City with No Future", uvodi ideju temporalne kompleksnosti koju Ringel oprimjeruje dvjema etnografskim studijama slučaja - projektima "Protiv zaborava" i "Komemoracija pripada budućnosti". Treće poglavlje "'Hoyerswerda...?' - '...Once Had a Future!': Temporal Flexibility and the Politics of the Future" bavi se "evakuacijom bliske budućnosti". Osim što je ispisana neobično darovitim stilom, jasnim etnografskim primjerima, briljantnim literarnim talentom, smislom za humor, ali i kritičku analizu, možda je važnije što vrlo hrabro i gotovo zavidnom lakoćom razrađuje antropološke koncepte s kojima se autor u knjizi bori kako bi ovladao nekoherentnošću, izmicanjem, promjenjivošću svojeg istraživačkog polja i predmeta.
Istodobno, kroz pregled razvoja eti.kih standarda u studijskim programima etnologije na slovenskim sveu.ilistima, oblikovanja eti.kih odbora, razmatranja sirih zakonskih okvira koji normiraju eti.ko ...djelovanje u znanosti i obrazovanju, pa sve do eti.kih pitanja u podru.ju zastite muzejskih predmeta, prevencije zloupotrebe i problematiziranja na.ela povjerljivosti podataka u raspolaganju (pohrani, interpretaciji i izlaganju) muzejskim predmetima, Ramsak ocrtava razli.ite mehanizme eti.kih zahtjeva i njihove obuhvate u sasvim speci# .nim disciplinarnim uvjetima prakticiranja etnologije i kulturne antropologije. Jelka Pirkovi. u "Vprasanju etike v varstvu kulturne dedis.ine" objavljuje prijedlog za oblikovanje skupnog konzervatorsko-restauratorskog eti.kog kodeksa koji bi se vodio dobrobitima zajednice, jasnim de# niranjem pojma bastine i spoznajom da je pitanje interesa za bastinu dijeljeno s .itavom zajednicom te je dio osnovnih ljudskih prava dionika neke kulture i nije samo strukovno pitanje. Tim pitanjima na.inje problem "drustvene uloge eti.nog muzeja" prokazuju&i prividnu neutralnost muzeja, upu&uju&i na muzejske prakse kao prakse djelovanja s pozicija mo&i. Podastiru&i .itateljima provokativno pitanje Richarda Sandela o nuznosti muzejskog "moralnog aktivizma", Daris od muzejske prezentacije i interpretacije o.ekuje promicanje simetri.nih ljudskih prava, muzej koji je inkluzivan za sve .lanove zajednice i muzejsko djelovanje koje je vo2eno idealima "pravi.nosti, postenja te dostupnosti".
Drawing on ethnographic studies of two postindustrial cities in Croatia, Sisak and Bakar, the authors analyse how the communities narrate their industrial pasts, address industry-related ...environmental fallouts and define the potentials of postindustrial urban life. They focus on diverse narrations and practices through which the formerly industrial communities make sense of industrialisation and deindustrialisation. Local understandings of (post)industrial urban life are grasped through the concept of socio-industrial memory. The concept highlights the fact that communities can have different ideas about similar socio-economic processes depending on the ways in which they conceptualise the present and futures of their postindustrial cities, but it also underlines that the process of industrialisation was orchestrated politically as an act of socialist modernisation. The article outlines shared features and investigates disparities of postindustrial city-making and, in doing so, underlines the significance of context-based interpretations of such transformations. In both cities, the shutting down of factories left the inhabitants without major providers of livelihood. In Sisak, deindustrialisation meant long-term unemployment, which triggered postindustrial nostalgia. For citizens of Bakar, socialist industrialisation is an environmental threat and a turn away from tourism-development prospects. The authors conclude that images of the industrial past change their meanings in relation to the present needs and fears of postindustrial communities, as well as their visions of alternative, hopefully brighter futures.
Oslanjajući se na etnografska istraživanja dvaju postindustrijskih gradova u Hrvatskoj, Siska i Bakra, autorice analiziraju kako zajednice prikazuju svoju industrijsku prošlost, nose se s njezinim ekološkim posljedicama i vide potencijale postindustrijskog urbanog života. Rad se usmjerava na različite naracije i prakse kojima bivše industrijske zajednice pridaju smisao procesima industrijalizacije i deindustrijalizacije. Lokalno razumijevanje (post)industrijskog urbanog života zahvaća se konceptom socioindustrijskog sjećanja. Taj pojam polazi od stajališta da zajednice mogu imati različite ideje o sličnim društveno-ekonomskim procesima, ali istodobno upućuje na to da je proces industrijalizacije bio politički diktiran kao čin socijalističke modernizacije. Autorice detektiraju i tumače zajednička obilježja, kao i razlike u stvaranju dvaju postindustrijskih gradova, pri čemu naglašavaju važnost kontekstualnog interpretiranja takvih transformacija. U obama istraživanim gradovima zatvaranje tvornica ostavilo je stanovnike bez gospodarskih temelja. U Sisku je deindustrijalizacija značila dugotrajnu nezaposlenost, što je potaknulo postindustrijsku nostalgiju. S druge strane, za građane je Bakra socijalistička industrijalizacija ekološka prijetnja i odmak od razvojne strategije zasnovane na turizmu. Autorice zaključuju da slike industrijske prošlosti mijenjaju svoja značenja u odnosu na sadašnje potrebe i strahove postindustrijskih zajednica, kao i na njihove vizije alternativne, potencijalno svjetlije budućnosti.
Autorice u članku otvaraju tri problemska čvorišta. Prvo se odnosi na propitivanje recentne ekonomske krize, ali i tranzicijske koja joj je prethodila, na primjeru propasti Željezare Sisak. Kolaps ...hrvatske industrije ponajprije objašnjavaju kao politički, ideološki i gospodarski bankrot vrijednosti koje su postojale u socijalizmu, a tek onda kao realnu i globalnu ekonomsku krizu. Drugo se problemsko čvorište otkriva u razgovorima s otpuštenim radnicima i radnicama željezare u narativima koji uglavnom konceptualiziraju život bez posla, u pripovijedanju o životu dok je posla još bilo te u razmišljanjima kako će život i rad izgledati u budućnosti. Kao svojevrsni lajtmotiv ponavlja se riječ nada. Upravo je pojam nade predmet njihova posljednjeg razmatranja. Unutar društvenih znanosti i humanistike posljednjih je godina koncept nade zauzeo važno istraživačko mjesto, posebice u analizi individualnog i kolektivnog traumatskog iskustva kao što je i gubitak posla. Stoga autorice predstavljaju neke od značajnijih teorijskih radova o nadi te ih propituju na vlastitoj građi.
Naime, tako koncipiran rje"nik pruza temelj za komunikaciju dviju jezi"nih tradicija u kojima su discipline stasavale i nudi prijedloge za stabilniju i sustavniju komunikaciju ideja u doma%oj ...znanosti. Kako je jedan od ciljeva ovoga rje"nika bio odre$en kroz zelju da se knjigu promatra i upotrebljava kao "riznicu temeljnih pojmova i njihovih defini cija kojima se sluze antropolozi u svijetu", odnosno omogu%i kvalitetna komunikacija, posebice stoga sto je koncepcija knjige proizasla iz analize korpusa koji "koriste stru"njaci u tom podru"ju", nejasno je zbog "ega toliko tesko u njemu nalazimo vezu s pojmovnim aparatom suvremene "sociokulturne antropologije". Tako %e, na primjer, u rje"niku izostati "ak pojmovi s kojima su se pokusali izboriti autori poput Jasne ,apo Zmega", Valentine Gulin Zrni% i Gorana Pavela Santeka (kao i niz suautora priloga) u, za hrvatsku znanost, iznimno vaznoj metametodoloskoj knjizi Etnologija bliskoga: poetika i politika suvremenih terenskih istrazivanja.
Nastala u suautorstvu Lade ^ale-Feldman i Ane Tomljenovi^, ova je teorijska uvodnica usmjerena problemskom situiranju u^inaka feministi^ke epistemologije u okrilje knjizevnokriti^kih praksi, ...pokazuju^i kako je feministi^ka kritika, od tre- nutka kada postaje znanstveno vidljiva i (barem negdje) utjecajna, iznalazila uzore i platforme, kako ^e to lijepo autorice re^i, feministi^ki "mislive partikularnosti". Za- govorom mnozine tuma^iteljskih praksi u kojima feministi^ka kritika ne ^ksira pozicije, autorice pokazuju i da razli^ite ^itateljske prakse otvaraju prostor raznorodnim kriti^kim pozicijama spram teksta. Ono kao da nas vra^a na po^etak i to k utjecaju psihoanaliti^ke teorije za neko staro/novo razumijevanje knjizevnog teksta u feministi^- kom razmatranju "o^inskih uvida" kroz ne-svjesnu pozadinu humornog izri^aja.
This paper problematizes the relationship between the working and middle classes in socialism, which was characterized by consumer culture and state of welfare. It also tackles the extinct middle ...class in the post-socialist context of the economic crisis and economically defined but politically void "new" working class. The economic realization of the Yugoslav socialist model - a hybrid of planned and market economies - combined the capitalist idea of the state of welfare with the communist execution of social rights. The socialist consumer culture, "searching for welfare", established a homogenous middle class as a proof of its own social success, leaving the "working class" to be conveniently invoked only in ideological manifests of the governing nomenclature. The discussion about the capitalist restoration of the post- socialist period gives precedence to the lament over the extinction of the middle class and its high standard of living over the issues of class relations. On the other hand, the majority of the 286,075 unemployed and 15,230 of the employed who did not receive their salaries in the first quarter of 2015 are low-skill or vocational work- ers, i.e., the working class. This new relationship between the working and middle classes problematizes the socialist inheritance of transformation of the working class into the middle class, the recent phenomenon of economically defined working class without a political meaning, the post-socialist class inequality between the employed and the unemployed, and the emancipation of the worker as "the scorned subject" and his mobilization without being necessarily included in the middle-class political activism for the "general good".
The paper explores the work of one of the first Croatian women ethnographers, Kata Jajnčerova. Although a women of the previous century and a peasant women of limited education destined to become the ...first ethographic sight witness, Kata Jajnčerova stands as a corner stone in nativistic teleologies of nation formation, as well as a scholarly exemplar of an early self-explanatory "native" ethnographic correspondent. The aime of the paper is to frame the obsessive topics and techniques of Jajnčerova's authority. The paper focuses on the mechanisms by which a native subject wishes for and constructs the emancipation of the peasantry from the epsitemic obliteration by dominant political narratives - both by introducing the idea of voicing the experience and by solidifying a narrative to become a written testimony of the folk.
Ovaj rad se bavi načinima institucionalne i spontane samoreprezentacije Republike Hrvatske na putu u Europsku uniju. Utemeljen je na etnografiji programa EU bus Hrvatska koji je 2007. godine ...pokrenula Delegacija Europske Unije u Republici Hrvatskoj. Etnografsko istraživanje obuhvaća izvedbu programa u raznim hrvatskim gradovima te završni događaj identitetnog oslikavanja Republike Hrvatske u osvit simboličkog pristupanja Europskoj uniji ostvaren u službenom programu svečane proslave. Rad propituje strategije reprezentacijskih odgovora, to jest kontrareakcija na simboličke poticaje „susreta“ Hrvatske i Europske unije tijekom procesa pristupanja.
PDF