First findings from the Balkan Homicide Study Getoš Kalac, Anna-Maria; Pribisalić, Dalia; Šprem, Petra
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu,
04/2022, Letnik:
59, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
The aim of the paper is to introduce a genuine violence classification system. The system has been created using an innovative empirical rather than a mainstream normative approach. It aims to test ...the possibilities and benefits of conceptualising and understanding violence regardless of its normative constructs which have been created on the basis of legal, abstract, and non-empirical grounds. With a specific focus on physical violence, the here proposed classification system has been designed by using original empirical data from case file analysis, obtained through the Balkan Homicide Study (BHS). Using a qualitative method, 2073 finally adjudicated attempted and completed homicide cases were analysed. As a result, the genuine violence classification system includes 20 types of violence primarily determined by the various contextual backgrounds of the offences and their main triggers, occasionally also considering the location of the offence, the offender’s motive and the victim-offender relationship. The ultimate purpose of the introduced genuine violence classification system is to provide a new and innovative approach to violence research, one that might prove to be a useful tool for minimising the impact of differences due to changing legal frameworks through time (e.g., reforms) and amongst different countries. In this sense, it should facilitate and upgrade future (comparative) criminological violence research. The basic terms and types of violence are defined primarily for the purpose of the BHS and should not be understood as axioms generally applicable outside the framework of the study, at least not without further testing and adjustment of the classification system.
Cilj rada bio je predstaviti novostvoreni autentični sustav klasifikacije nasilja. Sustav je kreiran korištenjem inovativnog empirijskog pristupa umjesto ustaljenog normativnog pristupa. Cilj je rada istražiti mogućnosti i prednosti konceptualizacije i razumijevanja nasilja izvan postojećih normativnih okvira uvjetovanih pravnom, odnosno apstraktnom logikom. Usmjerivši se isključivo na fizičko nasilje, sustav klasifikacije, predstavljen u ovom radu, napravljen je na osnovi analize izvornih podataka prikupljenih kroz Balkan Homicide Study (BHS). Kvalitativnom metodom analize kratkih opisa slučajeva obrađene su 2073 pravomoćne presude pokušaja i dovršenih ubojstava. Posljedično, autentični sustav klasifikacije nasilja sadrži 20 tipova nasilja određenih ponajviše širim kontekstom kaznenog djela te primarnim okidačem, uzimajući povremeno u obzir i lokaciju počinjenja, motiv počinitelja, te odnos između žrtve i počinitelja. Svrha predstavljenog sustava jest ponuditi inovativni pristup istraživanju nasilja koji se neće oslanjati isključivo na normativnu konceptualizaciju nasilja, već će ublažiti nedostatke aktualnih istraživanja prouzročenih opetovanim izmjenama zakona ili pak činjenicom da se zakonodavni okviri razlikuju od zemlje do zemlje. Na ovaj način, mogla bi se olakšati međunarodna kriminološka istraživanja nasilja u budućnosti. Termini i tipovi nasilja definirani su isključivo za potrebe BHS-a te ih ne treba koristiti kao opće aksiome primjenjive izvan okvira predmetnog istraživanja, bar ne bez daljnjeg testiranja i adaptacije klasifikacijskog sustava.
Review of the conference EUROCRIM 2021, 21st Annual Conference of the European Society of Criminology “Criminology in a time of pandemic”, 8 – 10 September 2021.
COMPARISON OF STIGMA TOWARDS DEPRESSIVE PERSONS AND SELF-STIGMA IN STUDENTS OF HELPING AND NONHELPING PROFESSIONS The aim of the research was to examine the differences in the attitudes towards ...depressive persons and the levels of self-stigma in the students of medical (nursing and medicine; N=101) and non-medical (social work and psychology; N=98) helping professions and the students of non-helping professions (education, speech pathology and social pedagogy; N=109). The covariance analysis determined that, in spite of rarer actual contact with depressive persons and a smaller number of courses teaching them about depression during the course of study, the students of social work and psychology had more positive attitudes towards depressive persons than the students of medicine and nursing. Apart from that, they were better in recognizing the symptoms of depression. Contrary to that, three groups did not differ with regard to perceived stigma, which was more expressed in comparison with the self-stigma. Additionally, the students of non-medical helping professions showed a more pronounced self-stigma than the students of medical helping professions. The students of psychology and social work, in comparison with the students of medicine and nursing, expressed a higher level of shame at the thought of suffering from depression, as well as the more expressed belief that they could not make a positive contribution to society if they suffered from depression.
Anita Lavorgna, izvanredna profesorica na Katedri za sociologiju, socijalnu politiku i kriminologiju Sveučilišta u Southamptonu (Velika Britanija), dok su nagradu za najbolji znanstveni članak u ...Europskom časopisu kriminologije (European Journal of Criminology Best Article of the Year 2020 Award) odnijeli Janna Verbruggen, Arjan Blokland, Amanda L. Robinson i Christopher D. Maxwell za rad The relationship between criminal behaviour over the life-course and intimate partner violence perpetration in later life, objavljen u izdanju 17/6 (str. 784 - 805). ESC-ova nagrada za najbolju knjigu (ESC Book award) pripala je škotskom kriminologu prof. Fergusu McNeillu za knjigu Pervasive Punishment: Making Sense of Mass Supervision, koji je svoju knjigu i predstavio. Prvim panelom Violence Research Lab 1 predsjedala je asistentica na projektu Petra Šprem s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a nakon najave panel je svojim izlaganjem otvorila doc. dr. sc. R. Karlović predstavila je model suradnje policije i zajednice (engl. community policing) koji ima cilj ojačati sigurnost društva. Drugi panel Violence Research Lab 2 moderirala je dr. sc.
U skladu s globalnom epidemijom uzrokovanom širenjem korona virusa, u mrežnom izdanju održana je dvadeset i prva godišnja konferencija Europskog udruženja za kriminologiju (dalje u tekstu: ESC). ESC ...je najveće europsko kriminološko udruženje, osnovano 2000. godine s ciljem stvaranja platforme kroz koju bi se povezale osobe u Europi koje su aktivno uključene u istraživanje, podučavanje i/ili praksu iz područja kriminologije. U međuvremenu konferencija je prerasla u platformu i šireg dosega pa je tako svake godine posjećuju i vrhunski stručnjaci iz SAD-a, Kanade, Japana i sl. Godišnje ESC-ove konferencije pružaju priliku članovima da predstave rezultate vlastitih istraživačkih projekata, ali i da steknu informacije o drugim projektima i istraživanjima koja se provode te o najnovijim spoznajama i aktualnim trendovima u kriminološkom području. Usprkos činjenici da mrežna izdanja nikad ne mogu zamijeniti stvarni ljudski kontakt ni prenijeti energiju i atmosferu akademskih diskusija, ovogodišnja online konferencija pokazala je da i na daljinu može biti jednako dobro i na kvalitetan način prenijeti zanimljive teme, nove spoznaje i izazovna pitanja. Konferencija je okupila oko 850 sudionika iz cijeloga svijeta koji su na više od 200 panela prezentirali svoje radove, istraživanja i/ili projekte iz najaktualnijih područja kriminologije, ali i srodnih područja (kaznenog prava, viktimologije, penologije i dr.). Uz to, brojne teme bile su posvećene i već tradicionalnim temama iz područja kaznenog pravosuđa, politike suzbijanja kažnjivog ponašanja, kažnjavanja, zatvorskog sustava, a u takvom multidisciplinarnom okružju bilo je riječi i o nasilju i rodnoj ravnopravnosti, ljudskim pravima, ali i zaštiti okoliša. Na ESC-ovoj konferenciji svake godine predstavljaju se i inovativne teme i pravci u području kriminologije (npr. povezanost kriminala i glazbe, kriminologija iz perspektive feminizma i sl.), što dokazuje kako je kriminologija dinamično područje, ali i vrlo kompleksan perpetuum mobile. Dodatno, neizostavna je tema ove godine bila i propitivanje utjecaja pandemije na društvo i kriminal, stoga je i naziv ovogodišnje konferencije primjeren pandemijskim vremenima – Criminology in a time of pandemic. U tom smislu, kao i svake godine, konferencija je iznjedrila zanimljive akademske diskusije, nove znanstvene teme, izazovne istraživačke fokuse i najaktualnija pitanja iz područja kriminologije, i sve to u multikulturnom i multidisciplinarnom okružju i time potvrdila svoj status najuspješnije europske kriminološke konferencije.
Cilj istraživanja bio je ispitati razlike u stavovima prema depresivnim osobama i stupnju stigme prema vlastitoj depresiji kod studenata zdravstvenih (sestrinstvo i medicina; N = 101) i ...nezdravstvenih (socijalni rad i psihologija; N = 98) pomagačkih te nepomagačkih struka (razredna nastava, logopedija i socijalna pedagogija; N = 109). Analizom kovarijance, utvrđeno je da su unatoč rjeđem stvarnom kontaktu s depresivnim osobama i manjem broju kolegija na kojima su educirani o depresiji tijekom studija studenti socijalnog rada i psihologije imali pozitivnije stavove prema depresivnim osobama od studenata medicine i sestrinstva. Osim toga, bili su bolji i u prepoznavanju simptoma depresije. Suprotno tome, tri se skupine nisu razlikovale na mjeri percipirane stigme, koja je u odnosu na osobnu stigmu bila izraženija. Također, studenti nezdravstvenih pomagačkih struka iskazivali su izraženiju stigmu prema vlastitoj depresiji od studenata zdravstvenih pomagačkih struka. Pri tome su studenti psihologije i socijalnog rada, u usporedbi sa studentima medicine i sestrinstva, iskazivali veći stupanj srama pri pomisli da sami boluju od depresije, kao i izraženije vjerovanja da, ukoliko bi osobno bolovali od depresije, ne bi mogli pozitivno pridonijeti društvu.
Autori u radu na temelju recentnih medunarodnih, inozemnih i domacih istraživanja kriticki analiziraju postojece spoznaje o tamnoj brojci kriminala i u njima utkane konceptualne te metodološke ...izazove radi upucivanja ne samo na uobicajeno isticanu tamnu stranu tamne brojke kriminala, vec i radi zakljucnog osvještavanja njezine, gotovo u cijelosti zanemarene, svijetle strane. U tom se smislu svijetla strana tamne brojke kriminala odnosi na tezu o tzv. preventivnom ucinku neznanja (njem. Präventivwirkung des Nichtwissens) te predstavlja fenomen koji ima iznimno važnu, a u domacem kriminološkom i kaznenopravnom diskursu potpuno zanemarenu pozitivnu funkciju održavanja predodžbe o obuhvatnosti i ucinkovitosti kaznenog progona, a bez te predodžbe zamišljeni generalno preventivni ucinak kaznenoga prava postaje bespredmetan. Time autori s jedne strane teže ostvarivanju znanstvenog doprinosa sveobuhvatnosti diskursa o tamnoj brojci i kriminalu u Hrvatskoj, dok s druge strane upucuju na nesavladive konceptualne te gotovo neotklonjive metodološke izazove pri pokušajima rasvjetljavanja tamne brojke kriminala. Namjera autora nije niti devalvacija (srozavanje vrijednosti) istraživanja tamne brojke opcenito, niti se potice rezignacija (odustajanje) u naumu rasvjetljavanja tamne brojke pojedinih skupina delikata pomocu viktimizacijskih i samoiskaznih studija. Namjera je autora sveobuhvatno i kriticko sagledavanje fenomena tamne brojke kriminala u svoj svojoj složenosti, životnosti i medusobnoj isprepletenosti s akterima kaznenog progona, pri tome ne podcjenjujuci njezine negativne spoznajne ucinke, ali isto tako ni ne zanemarujuci njezinu nadasve pozitivnu funkciju u službi stabilizacije normi i održivosti represivnog sustava te društva u cjelini.
In the paper at hand the authors critically analyse the state of the art in the research into the dark figure of crime, as well as the conceptual and methodological challenges that are inherent to ...this kind of research. They do so based on current international, foreign and domestic studies, with the goal of highlighting not only the commonly stressed ‘dark side’ of the dark figure of crime, but also in order to raise awareness of its almost completely disregarded ‘bright side’. In this regard the bright side of the dark figure of crime relates to the thesis of the so-called preventive effect of ignorance (germ. Präventivwirkung des Nichtwissens) and presents a phenomenon with a vastly important positive function which has thus far been completely neglected in the domestic criminological and criminal law discourse. This function basically ensures that the criminal justice response to criminal behaviour is perceived as comprehensive and effective. Without such perception the general preventive effect, as envisaged by criminal law, would be unsubstantial. By highlighting the dark figure’s bright side, the authors on the one hand aspire to make a scientific contribution to the comprehensiveness of the discourse about the dark figure of crime in Croatia, while on the other hand they illustrate the unsolvable conceptual and almost unavoidable methodological challenges which are inherent to the attempts of shedding light upon the dark figure of crime. The authors’ intention is neither to devalorize dark figure research in general, nor to bring about resignation with regard to enterprises seeking to reveal the dark figure of certain types of crime by means of victimisation or self-report studies. It is rather the intention of the authors to comprehensively and critically examine the dark figure phenomenon in all its complexity, vividness and mutual interwovenness with the criminal justice actors, and while doing so to neither underestimate the dark figure’s negative cognitive effects, nor to ignore its overly positive function in the service of norm stabilisation and sustaining the repressive system, as well as society as a whole.
U skladu s globalnom epidemijom uzrokovanom širenjem korona virusa, u mrežnom izdanju održana je dvadeset i prva godišnja konferencija Europskog udruženja za kriminologiju (dalje u tekstu: ESC). ESC ...je najveće europsko kriminološko udruženje, osnovano 2000. godine s ciljem stvaranja platforme kroz koju bi se povezale osobe u Europi koje su aktivno uključene u istraživanje, podučavanje i/ili praksu iz područja kriminologije. U međuvremenu konferencija je prerasla u platformu i šireg dosega pa je tako svake godine posjećuju i vrhunski stručnjaci iz SAD-a, Kanade, Japana i sl. Godišnje ESC-ove konferencije pružaju priliku članovima da predstave rezultate vlastitih istraživačkih projekata, ali i da steknu informacije o drugim projektima i istraživanjima koja se provode te o najnovijim spoznajama i aktualnim trendovima u kriminološkom području. Usprkos činjenici da mrežna izdanja nikad ne mogu zamijeniti stvarni ljudski kontakt ni prenijeti energiju i atmosferu akademskih diskusija, ovogodišnja online konferencija pokazala je da i na daljinu može biti jednako dobro i na kvalitetan način prenijeti zanimljive teme, nove spoznaje i izazovna pitanja. Konferencija je okupila oko 850 sudionika iz cijeloga svijeta koji su na više od 200 panela prezentirali svoje radove, istraživanja i/ili projekte iz najaktualnijih područja kriminologije, ali i srodnih područja (kaznenog prava, viktimologije, penologije i dr.). Uz to, brojne teme bile su posvećene i već tradicionalnim temama iz područja kaznenog pravosuđa, politike suzbijanja kažnjivog ponašanja, kažnjavanja, zatvorskog sustava, a u takvom multidisciplinarnom okružju bilo je riječi i o nasilju i rodnoj ravnopravnosti, ljudskim pravima, ali i zaštiti okoliša. Na ESC-ovoj konferenciji svake godine predstavljaju se i inovativne teme i pravci u području kriminologije (npr. povezanost kriminala i glazbe, kriminologija iz perspektive feminizma i sl.), što dokazuje kako je kriminologija dinamično područje, ali i vrlo kompleksan perpetuum mobile. Dodatno, neizostavna je tema ove godine bila i propitivanje utjecaja pandemije na društvo i kriminal, stoga je i naziv ovogodišnje konferencije primjeren pandemijskim vremenima – Criminology in a time of pandemic. U tom smislu, kao i svake godine, konferencija je iznjedrila zanimljive akademske diskusije, nove znanstvene teme, izazovne istraživačke fokuse i najaktualnija pitanja iz područja kriminologije, i sve to u multikulturnom i multidisciplinarnom okružju i time potvrdila svoj status najuspješnije europske kriminološke konferencije.
PDF
