Karneval je vrijeme slobode, razuzdanosti, igre, veselja. Svoj začetak nalazi u pretkršćanskoj tradiciji, a kalendarski označava razdoblje od Sveta tri kralja do Pepelnice. U europskoj kulturnoj ...svijesti zauzimao je važno mjesto, a danonoćno slavlje nije zaobišlo ni Dubrovnik. Sukladno potonjem, cilj je ovog rada prikazati kako su to izgledale pokladne svetkovine Dubrovčana za koje su kasniji dubrovački pisci nostalgično tvrdili kako su predstavljale Dionizove svečanosti. Tako će, između ostaloga, u radu
biti prikazani pokladni običaji Dubrovčana, različite vrste pokladne lirike, ali će se nešto riječi posvetiti i talijanskom karnevalu koji je uvelike utjecao na dubrovački.
Tijekom Drugoga svjetskoga rata započet je razvoj raketne tehnologije, a isti je u godinama nakon rata ubrzano rastao. Ubrzo je, zahvaljujući stručnjacima kao što su Sergej Pavlovič Koroljov i ...Wernher von Braun, bilo omogućeno stvaranje snažnih raketa za izbacivanje umjetnih satelita i svemirskih letjelica, što je rezultiralo time da je svemir postao novim poprištem nadmetanja velikih sila, SAD-a i SSSR-a. Dakako, u pozadini nadmetanja nalazila se politika, prestiž i ideologija, dok je znanost pala u drugi plan. Također je bitno istaknuti kako je svemir, zbog straha od nuklearnoga rata, bio jedina prikladna arena. Što se tiče samoga rada on polazi od teze kako ni SAD ni SSSR nisu odnijeli pobjedu u svemirskoj utakmici. Rad započinje uvodom u kojem se ukratko objašnjava njegova tematika, odnosno okolnosti vezane uz početak Hladnoga rata, a time i borbu „za svemir“. Zatim slijedi poglavlje nazvano Prvo poluvrijeme u kojem se detaljnije obrađuju prvi američki i sovjetski svemirski pothvati, počevši od sovjetskog Sputnika 1 do američkog Vanguarda. Nadalje, opisat će se američko „uzvraćanje udarca“ sovjetskim uspjesima „osvajanjem“ Zemljinog satelita, Mjeseca, te će se nastojati prikazati koliku je ulogu u svemirskoj utakmici imala propaganda. Na samom kraju rad bit će iznesen zaključak. Prilikom pisanja rada korišteno je više literaturnih jedinica različitih autora. Kao dvije najzastupljenije ističu se ona s potpisom britanskoga autora Johna Higgsa, „Apsolutno nezamislivo: Pokušaj shvaćanja 20. stoljeća“, te rad Lovre Grgića pod nazivom „Slučajna utrka“.
