Cilj ovog rada je širenje spoznaja o nasilju nad osobama starije životne dobi. Zlostavljanje starijih odnosi se na svako ponašanje u sklopu ljudskih povjerenja, koje na neki način šteti starijoj ...osobi. Zlostavljanje starijih podrazumijeva psihičko zlostavljanje, tjelesno zlostavljanje, seksualno zlostavljanje, financijsko (ekonomsko) zlostavljanje i zanemarivanje. O fenomenu nasilja u trećoj životnoj dobi nema mnogo podataka kako u svijetu tako ni u Hrvatskoj. U radu se sažeto prikazuju teorijska objašnjenja, uzroci i oblici zanemarivanja i zlostavljanja starijih osoba, čimbenici koji tome doprinose te prevencija istog. Također su prikazani neki rezultati istraživanja s područja zlostavljanja i zanemarivanja starijih osoba. S obzirom na demografske trendove i sve veći broj osoba starijih od 65 godina u ukupnoj populaciji, realno je očekivati da će fenomen zlostavljanja starijih osoba tek zaokupiti pažnju i interes kako stručnjaka tako i šire javnosti.
Alzheimer's disease is a public health problem, and the number of affected elderly is growing. Since there is no possibility of healing or cure, the significance is on early recognition of disease, ...delay of the advanced stages of illness, adaptation of everyday life and maintenance of quality of life. Along with important pharmacological therapy, approaches focusing on creative methods also have an important role because they slow down the course of the disease, contribute to symptom control, increase self-confidence, and improve communication and socialisation of elderly people with Alzheimer s. This paper presents an overview of some approaches from the field of creative therapy (art, music therapy, dance and movement therapy, reminiscence, bibliotherapy) and their effects on people with Alzheimer s disease and their caregivers, and also an overview of creative methods using assistive technology. Creative methods are suitable for family members and other persons involved in caring for this population. It is necessary to connect theory and practice, and to advocate for moving the person-centred care approach from theoretical settings into the real life of people with Alzheimer's disease. Keywords: dementia, Alzheimer s disease, creative methods, nonpharmacological interventions Sazetak: Alzheimerova demencija predstavlja javnozdravstveni problem te je broj oboljelih starijih osoba, sukladno demografskim trendovima, u svakodnevnom porastu. Buduci da ne postoji mogucnost izljecenja, znacajno je rano prepoznavanje bolesti, odgoda uznapredovalih stadija bolesti, prilagodba svakodnevnog zivota te odrzavanje kvalitete zivota. Uz znacajnu farmakolosku terapiju vaznu ulogu imaju i pristupi s naglaskom na kreativne metode koje usporavaju tijek bolesti, pridonose kontroli simptoma, povecanju samopostovanja, boljoj komunikaciji te socijalizaciji oboljele starije osobe. U radu je prikazan pregled pojedinih pristupa iz podrucja kreativne terapije (likovna terapija, muzikoterapija, terapija pokretom i plesom, reminiscencija, biblioterapija), njihovi ucinci u radu s osobama oboljelim od Alzheimerove demencije i njihovim skrbnicima te prikaz primjena kreativnih metoda uz pomoc asistivne tehnologije. Kreativne metode prikladne su i za clanove obitelji i druge osobe koje skrbe za ovu populaciju. Potrebno je pribliziti teoriju i praksu te zagovarati i osigurati da pristup skrbi usmjerenoj na osobu ne ostane sveden na teorijske postavke, vec da se primijeni u stvarnom zivotu osoba oboljelih od Alzheimerove demencije. Kljucne rijeci: Alzheimerova demencija, kreativne metode, nefarmakoloske intervencije
Alzheimer’s disease is a public health problem, and the number of affected elderly is growing. Since there is no possibility of healing or cure, the significance is on early recognition of disease, ...delay of the advanced stages of illness, adaptation of everyday life and maintenance of quality of life. Along with important pharmacological therapy, approaches focusing on creative methods also have an important role because they slow down the course of the disease, contribute to symptom control, increase self-confidence, and improve communication and socialisation of elderly people with Alzheimer’s. This paper presents an overview of some approaches from the field of creative therapy (art, music therapy, dance and movement therapy, reminiscence, bibliotherapy) and their effects on people with Alzheimer’s disease and their caregivers, and also an overview of creative methods using assistive technology. Creative methods are suitable for family members and other persons involved in caring for this population. It is necessary to connect theory and practice, and to advocate for moving the person-centred care approach from theoretical settings into the real life of people with Alzheimer’s disease.
FINANCIAL ABUSE OF THE ELDERLY Vuic, Ines; Rusac, Silvia
Revija za socijalnu politiku,
09/2017, Letnik:
24, Številka:
3
Journal Article
Recenzirano
Financial abuse is the most common form of elder abuse. Therefore, it is a major social problem for vulnerable older people. It is difficult to determine the prevalence of financial abuse because of ...the diversity of its definitions and methods used to collect the data in a particular study. A large number of unreported cases occurs as an additional problem because of shame of victims, fear of judgment or lack of information about available possibilities of protection. Women are more frequently victims of financial abuse than men. Elderly people are at greater risk of abuse if they have cognitive impairments or if they are socially isolated with poor mental and physical health. The most common perpetrators of financial abuse are family members of abused elderly people, especially their adult children. Except them, perpetrators may be unknown persons and different institutions. They are specifically looking for the victim. Then the perpetrators take complete control and power over the victim and his/her material means by establishing an undue influence. The financial abuse of the elderly is rarely publicly discussed and victims are very poorly protected by law. A multidisciplinary approach of society and social institutions responsible for the protection of health, rights and interests of the elderly is necessary, in order to prevent the occurrence of financial abuse of the elderly and to provide victims with appropriate assistance and protection. In addition, it is necessary to raise awareness of the moral duty of all citizens to report violence, in order to achieve timely and effective protection of persons who are exposed to such violence. Key words: elderly, financial abuse, risk factors, prevention.
Financijsko zlostavljanje jedan je od najčešćih oblika zlostavljanja starijih osoba, stoga predstavlja veliki društveni problem za osjetljive starije osobe. Prevalenciju financijskog zlostavljanja ...teško je utvrditi zbog različitosti njegovih definicija i korištenih metoda prikupljanja podataka u pojedinom istraživanju. Kao dodatni problem javlja se veliki broj neprijavljenih slučajeva, što zbog srama žrtve, straha od osude društva ili zbog neznanja i neinformiranosti o mogućim sredstvima zaštite. Žene su češće žrtve financijskog zlostavljanja nego muškarci, a u povećanom riziku za zlostavljanje su ukoliko je prisutno kognitivno oštećenje, socijalno su izolirane, narušenog psihičkog i tjelesnog zdravlja. Najčešći počinitelji financijskog zlostavljanja su članovi obitelji zlostavljane starije osobe, osobito njihova odrasla djeca. Osim članova obitelji, počinitelji mogu biti nepoznate osobe i različite institucije koje ciljano traže žrtve kako bi uspostavom neprimjerenog utjecaja ostvarile potpunu kontrolu i moć nad žrtvom i njezinim materijalnim sredstvima. O financijskom zlostavljanju starijih osoba jako se malo govori u javnosti, a žrtve su vrlo slabo zaštićene zakonom. Kako bi se spriječila pojava financijskog zlostavljanja starijih osoba te kako bi se žrtvama pružila odgovarajuća pomoć i zaštita, nužan je multidisciplinarni pristup društva u cjelini i društvenih institucija nadležnih za zaštitu zdravlja, prava i interesa starijih osoba. Također, potrebno je osvijestiti moralnu dužnost svih građana da prijave nasilje, kako bi došlo do pravovremene i učinkovite zaštite osoba koje su takvom nasilju izložene.
Starije osobe predstavljaju specifičnu skupinu s vrlo različitim potrebama, ovisno o svom fizičkom i psihičkom zdravstvenom statusu. Udio osoba starije dobi u cjelokupnoj populaciji raste, što ...nazivamo demografskim starenjem, a posljedica je pada nataliteta i produljenja životnog vijeka uslijed napretka medicine i poboljšanja kvalitete života. Istovremeno se povećava i broj onih kojima je potrebna dugotrajna skrb ili potpora, zbog nemogućnosti samostalnog života. Ključnu ulogu u tom procesu imaju neformalni njegovatelji, koji su u većini slučajeva članovi uže obitelji. Stoga je cilj istraživanja bio utvrditi sociodemografska obilježja neformalnih njegovatelja starijih osoba te obilježja njege koju pružaju. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku 342 neformalna njegovatelja na području grada Zagreba. Rezultati su pokazali da su njegovatelji najčešće udane i zaposlene žene, u srednjoj životnoj dobi. Utvrđeno je i da uglavnom njeguju svoje roditelje, koji su u dubokoj starosti, uz prisutnost multimorbiditeta. Čak trećina njegovatelja obavlja skrb 24 sata dnevno, više od 5 godina. Aktivnosti u kojima najčešće pomažu su njega oboljelog i kućanske aktivnosti. Iskazali su veću potreba za pomoći i njegom u kući, patronažnom službom, gerontološkim centrom i stacionarom. Navedeni rezultati pokazuju veliku opterećenost jednog dijela obiteljskih njegovatelja što ukazuje na potrebu promišljanja boljih zakonskih rješenja koja se odnose na socijalnu politiku prema starijim osobama kao i prema njihovim njegovateljima.
Starije osobe predstavljaju specificnu skupinu s vrlo razlicitim potrebama, ovisno o svom fizickom i psihickom zdravstvenom statusu. Udio osoba starije dobi u cjelokupnoj populaciji raste, sto ...nazivamo demografskim starenjem, a posljedica je pada nataliteta i produljenja zivotnog vijeka uslijed napretka medicine i poboljsanja kvalitete zivota. Istovremeno se povecava i broj onih kojima je potrebna dugotrajna skrb ili potpora, zbog nemogucnosti samostalnog zivota. Kljucnu ulogu u tom procesu imaju neformalni njegovatelji, koji su u vecini slucajeva clanovi uze obitelji. Stoga je cilj istrazivanja bio utvrditi sociodemografska obiljezja neformalnih njegovatelja starijih osoba te obiljezja njege koju pruzaju. Istrazivanje je provedeno na prigodnom uzorku 342 neformalna njegovatelja na podrucju grada Zagreba. Rezultati su pokazali da su njegovatelji najcesce udane i zaposlene zene, u srednjoj zivotnoj dobi. Utvrdeno je i da uglavnom njeguju svoje roditelje, koji su u dubokoj starosti, uz prisutnost multimorbiditeta. Cak trecina njegovatelja obavlja skrb 24 sata dnevno, vise od 5 godina. Aktivnosti u kojima najcesce pomazu su njega oboljelog i kucanske aktivnosti. Iskazali su vecu potreba za pomoci i njegom u kuci, patronaznom sluzbom, gerontoloskim centrom i stacionarom. Navedeni rezultati pokazuju veliku opterecenost jednog dijela obiteljskih njegovatelja sto ukazuje na potrebu promisljanja boljih zakonskih rjesenja koja se odnose na socijalnu politiku prema starijim osobama kao i prema njihovim njegovateljima. Kljucne rijeci: starije osobe, obiteljski njegovatelji, neformalni njegovatelji. Older people represent a specific group with very different needs, depending on their physical and mental health status. The share of older people in the overall population is growing, which is called demographic ageing. That process is a result of the decline in birth rate and increase of life expectancy due to the advancement of medicine and improved quality of life in general. At the same time the number of those who need long-term care or support is also increasing, because of their inability to live independently. Informal caregivers, who in most cases are close family members, play a key role in this process. Therefore, the aim of this research was to identif y sociodemographic features of the informal caregivers of older people and the features of the care they provide. The survey was carried out on a convenient sample of 342 informal caregivers from the Zagreb city area. The results showed that caregivers are most often middle-aged married and employed women. It has also been found that they generally care for their parents, who lived to a ripe old age, with the presence of multimorbidity. Even one third of caregivers have provided care for 24 hours a day, during an average period of five years or more. Activities in which they most often provide help are care for the sick and household chores. They expressed a greater need for help and care in homes, patronage services, gerontology centres and infirmaries. The results showed that family caregivers bear a heavy burden, which points to the need to consider better legal solutions related to social policy towards old people as well as their caregivers. Key words: older people, family caregivers, informal caregivers.
Alzheimerova demencija (AD) je neurodegenerativna, progresivna bolest heterogene etiologije, čije je glavno obilježe oštećenje kognitivnih funkcija koje ima za posljedicu ozbiljne poteškoće u svim ...područjima funkcioniranja oboljele osobe i potrebu za pomoći neformalnih njegovatelja. Istraživanja pokazuju da rano dijagnosticiranje AD-a može osigurati bolji zdravstveni i razvojni ishod za oboljelog. Cilj je ovog rada istaknuti važnost rane intervencije u dijagnostičkom i rehabilitacijskom pogledu te naglasiti ključnu ulogu članova obitelji koji su preuzeli poziciju neformalnih njegovatelja oboljele osobe. Rana intervencija uključuje ranu dijagnostiku i ranu primjenu postupaka rehabilitacije, uključujući i programe podrške članovima obitelji, tzv. neformalnim njegovateljima. Mreža podrške oboljelima i neformalnim njegovateljima važan je čimbenik u kvaliteti skrbi za oboljele i njihove njegovatelje. U pružanju podrške njegovateljima važno je prepoznati potrebe njegovatelja članova obitelji i pružiti pravovremene i učinkovite mehanizme formalne podrške. AD je bolest uz koju se dobrobiti bilo koje vrste vrlo rijetko ističu, a upravo je uloga pomažućih profesija pronaći ih i pomoći oboljelom i obitelji.
Alzheimer’s dementia (AD) is a neurodegenerative, progressive disease of heterogeneous aetiology, characterised by cognitive impairment, entailing severe difficulties in the daily functioning of persons affected by the disorder and requiring the assistance of nonformal caregivers. Research showed that an early diagnosed AD may increase medical and developmental outcomes for patients. This paper aims to underscore the importance of early intervention from the diagnostic and rehabilitation standpoint and highlight the pivotal role of family members who act as non-formal caregivers of persons affected by the disease. Early intervention involves early diagnostic and rehabilitation interventions, including support programmes for family members as non-formal caregivers. Support networks contribute to the quality of care for patients and non-formal caregivers. In terms of support, recognising the needs of family caregivers is essential for ensuring timely and effective formal support mechanisms. As favourable aspects of AD are rarely evoked, the role of helping professions is to assist in identifying opportunities and supporting patients and their families accordingly.
To identify predictors of burnout syndrome, such as job satisfaction and manifestations of occupational stress, in mental health workers.
The study included a snowball sample of 174 mental health ...workers in Croatia. The following measurement instruments were used: Maslach Burnout Inventory, Manifestations of Occupational Stress Survey, and Job Satisfaction Survey. We correlated dimensions of burnout syndrome with job satisfaction and manifestations of occupational stress dimensions. We also performed multiple regression analysis using three dimensions of burnout syndrome--emotional exhaustion, depersonalization, and personal accomplishment.
Stepwise multiple regression analysis showed that pay and rewards satisfaction (beta=-0.37), work climate (beta=-0.18), advancement opportunities (beta=0.17), the degree of psychological (beta=0.41), and physical manifestations of occupational stress (beta=0.29) were significant predictors of emotional exhaustion (R=0.76; F=30.02; P<0.001). The frequency of negative emotional and behavioral reactions toward patients and colleagues (beta=0.48), psychological (beta=0.27) and physical manifestations of occupational stress (beta=0.24), and pay and rewards satisfaction (beta=0.22) were significant predictors of depersonalization (R=0.57; F=13,01; P<0.001). Satisfaction with the work climate (beta=-0.20) was a significant predictor of lower levels of personal accomplishment (R=0.20; F=5.06; P<0.005).
Mental health workers exhibited a moderate degree of burnout syndrome, but there were no significant differences regarding their occupation. Generally, both dimensions of job satisfaction and manifestations of occupational stress proved to be relevant predictors of burnout syndrome.
PDF
