At their workplace, nurses are exposed to a number of conflict situations. On dealing with such situations, a significant role is played by assertiveness skills. Assertiveness is the necessity of ...efficient communication between nurses and patients. Thus, development of these skills can enhance patient confidence in the nursing profession. The aim of the study was to determine whether there are differences in assertiveness with respect to age and sex, and whether there is and what is the connection between assertiveness, potential sources of conflict at work, conflicts due to the behavior of associates, resolving conflicts and self-assessment in resolving conflicts. The survey included 87 hospital nurses. The questionnaire included assessment of assertiveness. On processing the results, we calculated the indicators of descriptive statistics, carried out the variance analysis and t-test, and calculated Pearson's correlation coefficients. It was found that the majority of subjects expressed a medium level of assertiveness, i.e. they could be considered as relatively assertive persons. There were significant differences in assertiveness according to age of the subjects and length of service, where the oldest age group was significantly less assertive. More assertive subjects frequently observed behaviors that may be a source of conflict and problems in the organization of work. At the same time, they often had conflicts because of such behavior, which indicated that more assertive subjects were bolder and more secure. More assertive subjects believed that they were more successful in resolving conflicts than non-assertive subjects.
Cilj: Cilj istraživanja je utvrditi razinu informiranosti starijih osoba o postupcima i posljedicama pada i ozljeda. Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno kao presječna (cross sectional) ...studija uz korištenje ankete koja uključuje 220 ispitanika u dobi od 65 godina i više, koji žive u vlastitim kućanstvima. Rezultati: Prosječna dob ispitanika je 79,20 godina (muškaraca 35,5 %, žena 64,5 %). Unatrag godinu dana pad je doživjelo 49,9 %. Informacije o postupcima sprječavanja pada dobilo je 50,9 %, (31,4 % od medicinske sestre). Nije utvrđena statistički značajna razlika u razini informiranosti u odnosu na dob (p = 1,69, p > 0,05), spol (p = 0,497, p > 0,05), te iskustvo pada (p = 0,302, p > 0,05). Značajna razlika je u varijabli razine obrazovanja (p = 0,007, p < 0,05), te u odnosu na činjenicu s kim žive (p = 0,022, p < 0,05). Ispitanici s višim obrazovanjem ioni koji ne žive sami imaju veću razinu znanja u odnosu na ispitanike s nižim obrazovanjem i samce. Zaključak: Nije utvrđena značajna razlika u informiranosti o postupcima i posljedicama pada u odnosu na dob, spol i iskustvo pada, a utvrđena je značajna razlika u odnosu na razinu obrazovanja i okolnosti u kojima ispitanik živi. Ustanovljena razina informiranosti upućuje na potrebu daljnje nadogradnje znanja i povećanja informiranosti starijih osoba o postupcima i posljedicama pada
Uvod: Cijepljenje (imunizacija) postupak je kojim se postiže stvaranje specifi čne otpornosti ljudskog organizma. Poznavanje prednosti i nuspojava cijepljenja bitno je kako za zdravstvene djelatnike, ...tako i za roditelje.
Ispitanici i metode: Za istraživanje je korišten anketni upitnik koji je ispunjavalo 100 zdravstvenih djelatnika i 100 roditelja djece predškolske dobi. Dobiveni podaci statistički su obrađeni deskriptivnim statističkim metodama te izračunom hi-kvadrat testa. Podaci su prikupljeni anonimnim, posebno konstruiranim upitnikom na na području Koprivničko-križevačke županije u svibnju 2014. godine. Rezultati: Uočena je statistički značajna razlika u stavovima o tome može li prvostupnik/ca sestrinstva samostalno cijepiti djecu (negativno VŠS/VSS u odnosu na SSS), te o tome je li 20 cijepljenja do punoljetnosti previše ili nije (pozitivno VŠS/VSS u odnosu na SSS). Zdravstveni djelatnici smatraju da je cijepljenje učinkovita zaštita od zaraznih bolesti u odnosu na roditelje, te statistički bitno veći broj roditelja želi slobodan odabir cijepljenja.
Diskusija: Postoje statistički bitne razlike između zdravstvenih djelatnika i roditelja o stavovima i znanju o cijepljenju i cjepivima. Vidljivo je da razina obrazovanja utječe na odgovore. Roditelji niže stručne spreme imali su više nedoumica u odgovorima.
Zaključak: Budući da je najvažniji čimbenik neznanja i donošenja krivih odluka nedostatna edukacija, nameće se potreba za dodatnim naporom zdravstvenih djelatnika u edukaciji roditelja u Koprivničko-križevačkoj županiji u vezi cijepljenja, kao najučinkovitije javnozdravstvene mjere, prvenstveno stoga što se trend odbijanja cijepljenja i nebrige za vlastito zdravlje povećava.
Uvod: Cijepljenje (imunizacija) postupak je kojim se postiže stvaranje specifične otpornosti ljudskog organizma. Prednosti i nuspojava cjepljenja bitni su i za zdravstvene djelatnike i za roditelje.
...Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno. Korišten je anketni upitnik koji je ispunjavalo 100 zdravstvenih djelatnika i 100 roditelja djece predškolske dobi. Dobiveni podaci statistički su obrađeni deskriptivnim statističkim metodama te izračunom hi-kvadrat testa. Podaci su prikupljeni anonimnim, posebno konstruiranim upitnikom na području Koprivničko-križevačke županije u svibnju 2014. godine.
Rezultati: Uočena je statistički značajna razlika u stavovima može li prvostupnik/ca sestrinstva samostalno cijepiti djecu (negativno VŠS/VSS u odnosu na SSS), te da 20 cijepljenja do punoljetnosti nije mnogo(pozitivno VŠS/VSS u odnosu na SSS). Zdravstveni djelatnici smatraju da je cijepljenje učinkovita zaštita od zaraznih bolesti u odnosu na roditelje te statistički znatno veći obim roditelja želi slobodan izbor cijepljenja.
Diskusija: Postoje statistički značajne razlike između zdravstvenih djelatnika i roditelja u stavovima i znanju o cijepljenju i cjepivima. Vidljivo je da razina obrazovanja utječe na odgovore. Roditelji niže stručne spreme su imali više nedoumica u odgovorima.
Zaključak: Budući je edukacija najvažniji čimbenik neznanja i donošenja krivih odluka, očito je potreban dodatni napor zdravstvenih djelatnika u edukaciji roditelja u Koprivničko-križevačkoj županiji u vezi s cijepljenjem kao najučinkovitijom javnozdravstvenom mjerom jer se trend odbijanja cijepljenja i nebrige za vlastito zdravlje nastavlja povećavati.
Uvod: Miastenija gravis je rijetka, neuromuskularna i autoimuna bolest sa simptomatologijom teške mišićne slabosti i otežanog izvođenja svakodnevnih aktivnosti, što znatno utječe na stupanj kvalitete ...života. Cilj je istraživanja utvrditi kvalitetu života oboljelih prema prisutnim samoograničavajućim tegobama bolesti i metodama njihova olakšanja, koju pruža obitelj, društvo, zakoni, udruga
Društvo oboljelih od miastenije gravis Hrvatske DOMGH, te multidisciplinarni tim zdravstvenih djelatnika.
Metoda: Uporabom anonimnog anketnog upitnika provedeno je istraživanje oboljelih od miastenije gravis na cijelom području Hrvatske, preko udruge DOMGH.
Rezultati: U istraživanje je uključeno 81% ispitanika ženskog spola. Prosječna starosna dob ispitanika je 56,1 godina. Više od 80% ispitanika osjeća višestruke tegobe u raznim dijelovima dana, posebice navečer 59% ispitanika. Bolest znatno utječe na radnu sposobnost u 56% ispitanika. Lijekovi kao način samopomoći
u uporabi su u 81%, a odmor u 68% ispitanika. Zadovoljstvo samoosobnošću zabilježeno je kod 52% ispitanika, 75% je zadovoljno podrškom obitelji te 67% prihvaćanjem od strane okoline. Preporuke bolesnika za poboljšanja stupnja kvalitete života jesu: edukacija o samopomoći 27%, zakonski propisi 27% i višestruka rješenja 28%.
Zaključak: Rezultati verificiraju da je oboljelima od miastenije gravis važna potpora članova obitelji, članova društva te zdravstvenih djelatnika. Za povećanje stupnja kvalitete preporučuju se češća organizirana nastavna predavanja, savjetovanja, materijalna i tehnološka sredstva, nove zakonske olakšice i specifične pogodnosti.
Na svom radnom mjestu medicinske sestre izložene su brojnim konfliktnim situacijama. U rješavanju takvih situacija značajnu ulogu imaju asertivne sposobnosti. Asertivnost je nužna za učinkovitiju ...komunikaciju između sestre i pacijenta tako da razvijanje tih sposobnosti može unaprijediti povjerenje u tu profesiju. Cilj istraživanja bio je utvrditi postoje li razlike u asertivnosti s obzirom na dob i spol ispitanica te postoji li i kakva je povezanost asertivnosti, potencijalnih izvora sukoba na poslu, sukobljavanja zbog ponašanja suradnika, načina rješavanja sukoba i samoprocjene uspješnosti u rješavanju sukoba. Istraživanjem je obuhvaćeno 87 bolničkih sestara. Korišten je upitnik koji obuhvaća procjenu asertivnosti. Kod obrade rezultata izračunati su pokazatelji deskriptivne statistike, učinjena je analiza varijance i t- test, te izračunati Pearsonovi koeficijenti korelacija. Utvrđeno je da je kod većine ispitanika asertivnost srednje izražena, tj. da ih možemo smatrati relativno asertivnima. Postoje značajne razlike u asertivnosti s obzirom na dob ispitanika i dužinu radnog staža s time da je najstarija dobna skupina značajno manje asertivna. Asertivniji ispitanici češće uočavaju ponašanja koja mogu biti izvor sukoba i problema u organizaciji rada. Istodobno oni češće ulaze u sukobe zbog tih ponašanja, što ukazuje da su asertivniji ispitanici odvažniji i sigurniji. Asertivniji ispitanici smatraju da su uspješniji u rješavanju sukoba od neasertivnih.
PDF
