For victims of domestic violence, obligatory lockdowns aimed at preventing the spread of COVID-19 have trapped them inside the home with their abusers 24 hours a day and isolated them from the people ...and resources that could help them. Due to the countrywide lockdown, the abusers are continuously present in the victims’ lives and have a greater ability to terrify them and control their lives. Home has become a double-edged sword for the victims of domestic violence – the safest place from the Coronavirus and the most dangerous place because they are isolated with their abusers. This research aims to explore how COVID-19 social restrictions have affected the occurrence of violence against closely related persons in Croatia. To this end, police data will be compared and analysed on the number of reported cases of violence committed to the detriment of a closely related person during the lockdown period and immediately before and after it. Special attention will be paid to the qualification of criminal offences committed against a closely related person and to the sociodemographic characteristics of perpetrators and victims of that violence. Based on the interpretation of the data, we assess whether significant discrepancies in the cases of family violence committed during lockdown can be detected. The conclusion points to certain shortcomings in the manner of monitoring the trend of violence among closely related persons in Croatia and the need to address this phenomenon systematically and comprehensively.
Mjere poduzete u svrhu sprječavanja širenja COVID-19 bolesti, posebice mjera strogog ograničenja kretanja (lockdown), za žrtve obiteljskog nasilja značile su cjelodnevno zatvaranje u domu sa svojim zlostavljačima. Istodobno im je zbog poduzetih mjera značajno smanjen pristup različitim oblicima pomoći i podrške. Boravak u domu je za žrtve obiteljskog nasilja postao, tzv. dvosjekli mač - s jedne strane za njih je dom najsigurnije mjesto za zaštitu od korona virusa, a s druge strane to je najopasnije mjesto jer su u njemu izolirane sa svojim zlostavljačima. Cilj je provedenog istraživanja čiji su rezultati prezentirani u ovom radu bio ispitati kako su mjere poduzete radi sprječavanja širenja COVIID-19 bolesti utjecale na pojavu nasilja na štetu bliske osobe u Hrvatskoj. U tu svrhu analizirani su policijski podaci o broju prijavljenih slučajeva nasilja počinjenog na štetu bliske osobe u razdoblju lockdowna te neposredno prije i nakon njega. Posebna pažnja usmjerena je na kvalifikaciju kaznenih djela počinjenih na štetu bliske osobe te na sociodemografske karakteristike počinitelja i žrtava nasilja. Na temelju analiziranih podataka procjenjuje se da li postoje značajna odstupanja u broju prijava i obilježjima nasilja počinjenog na štetu bliske osobe tijekom trajanja lockdowna u Hrvatskoj. U zaključku se ukazuje na određene nedostatke u načinu praćenja kretanja nasilja među bliskim osobama u Republici Hrvatskoj te na postojanje potrebe da se rješavanju ovog fenomena pristupi na sustavan i cjelovit način.
Problematika obiteljskog nasilja u fokusu je hrvatske znanstvene i šire javnosti zadnja dva desetljeća. O ovoj temi napisani su mnogi radovi, no mali je broj studija o slučajevima teškog ubojstva ...žrtava koje je počinitelj ranije zlostavljao. Kako bi se pridonijelo raspravi i upotpunila uočena praznina u znanstvenoj i stručnoj literaturi, u prvome dijelu rada objašnjava se zašto je to kazneno djelo posebno u odnosu na ostale delikte nasilja. Upozorava se na činjenicu da žene nose pojačani rizik od gubitka života od počinitelja s kojim ih veže odnos bliskosti i da njihovo ubojstvo može predstavljati kulminaciju prethodnih
različitih oblika zlostavljanja. S posebnom pažnjom analizira se postojeći normativni okvir za suzbijanje obiteljskih / intimnih ubojstava i objašnjava zašto je zakonodavac za kazneno djelo iz čl. 111. toč. 3. propisao najtežu kaznu. U drugom dijelu rada istražena je sudska praksa i provedena analiza na uzorku od 23 pravomoćne presude Vrhovnog suda, 20 presuda županijskih te dvije presude Visokog kaznenog suda. Cilj je analize ustanoviti na koji način sudovi primjenjuju kompleksna pravila o izboru vrste i mjere kazne počiniteljima teškog ubojstva ranije zlostavljane osobe te pokušati u njima pronaći izvjesne zakonitosti, kao
i uočiti eventualna odstupanja.
The paper is divided into two parts to facilitate a clearer understanding of different aspects of the violent death of previously abused female victims. The first part offers a brief overview of the ...most recent phenomenological conclusions on violence ending in death and explains the need to focus on gender differences in homicide victimisation. A bulk of research has confirmed that most women are more vulnerable to homicide within home and that the lethal outcome is an escalation of previously experienced abuse. In order to contribute to a more in-depth study of female intimate homicides, the authors focus on a variety of definitions and draw a clear line between the term femicide and the aggravated murder of a closely related person. In the second part of the paper, the authors have analysed the case-law of the Supreme Court of the Republic of Croatia in which the perpetrators were found guilty of the criminal offence of aggravated murder of a closely related person (Art. 111, Para. 3 of the Criminal Code) in the period from 1 January 2013 to 1 June 2020. The research primarily focused on the circumstance of previous abuse, especially on the relationship between the victim and the perpetrator, the duration and frequency of abuse, and the reaction of the environment and competent authorities in cases where they knew about the abuse or when it was reported.
The paper analyses Art. 12 of the Convention on the Rights of Persons with Disabilities and its implications for the position of persons with mental disabilities. The new concept of legal capacity ...contained in Art. 12 should ensure that fundamental human rights of these persons are no longer “a dead letter on paper”. However, once the Convention came into force, the implementation of this provision has proved to be problematic for States Parties. Diane Kingston, former Vice-Chairperson of the Committee on the Rights of Persons with Disabilities, best expressed the scale of the problem in October 2015 when she emphasized that no country had until that point fully met the requirements contained in Art.12. Given that the Convention is a document that prescribes the fundamental human rights, the statement that no national legislation is consistent with its key provision is confusing and worrying. Therefore, a special attention should be paid to Art. 12 and its implementation in practice.
NOVA ULOGA RADA ZA OPCE DOBRO NA SLOBODI Skoric, Marissabell; Puce, Zdenka Kokic
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu,
12/2009, Letnik:
16, Številka:
2
Journal Article
Odprti dostop
The increasing seriousness of doubts regarding the justification of imprisonment sentences has resulted in the introduction of so-called alternative means of executing the imprisonment sentence. ...Coupled with the overwhelming problem of the overcrowding of correctional institutions, which is seen in the penal systems of nearly all countries in the world, alternative sanctions are becoming a burning issue. Among the newest alternative means for executing the imprisonment sentence, community service seems to be the most widespread and accepted. Community service is also widely accepted in the practice of European countries. Its popularity, or perhaps even its universal acceptance, results from efforts to reduce short-term imprisonment sentences due to the well-known objections stated against such sentences. This paper analyses community service, its advantages and disadvantages, and offers an insight into the legislation and practices of the Republic of Croatia. In conclusion, the authors present proposals for amending the positive legislation with the aim of creating conditions for the wider use of community service and its greater share in overall penal practice. PUBLICATION ABSTRACT
Mjere poduzete u svrhu sprječavanja širenja COVID-19 bolesti, posebice mjera strogog ograničenja kretanja (lockdown), za žrtve obiteljskog nasilja značile su cjelodnevno zatvaranje u domu sa svojim ...zlostavljačima. Istodobno im je zbog poduzetih mjera značajno smanjen pristup različitim oblicima pomoći i podrške. Boravak u domu je za žrtve obiteljskog nasilja postao, tzv. dvosjekli mač - s jedne
strane za njih je dom najsigurnije mjesto za zaštitu od korona virusa, a s druge strane to je najopasnije mjesto jer su u njemu izolirane sa svojim zlostavljačima. Cilj je provedenog istraživanja čiji su rezultati prezentirani u ovom radu bio ispitati kako su mjere poduzete radi sprječavanja širenja COVIID-19 bolesti utjecale na pojavu nasilja na štetu bliske osobe u Hrvatskoj. U tu svrhu analizirani su policijski podaci o broju prijavljenih slučajeva nasilja počinjenog na štetu bliske osobe u razdoblju lockdowna te neposredno prije i nakon njega. Posebna pažnja usmjerena je na kvalifikaciju kaznenih djela počinjenih na štetu bliske osobe te na sociodemografske karakteristike počinitelja i žrtava nasilja. Na temelju analiziranih podataka procjenjuje se da li postoje značajna odstupanja u broju prijava i obilježjima nasilja počinjenog na štetu bliske osobe tijekom trajanja lockdowna u Hrvatskoj. U zaključku se ukazuje na određene nedostatke u načinu praćenja kretanja nasilja među bliskim osobama u
Republici Hrvatskoj te na postojanje potrebe da se rješavanju ovog fenomena pristupi na sustavan i cjelovit način.
Nakon uvodnih napomena o informacijsko-telekomunikacijskoj tehnologiji koja je stvorila potpuno novi, specifičan, kibernetički prostor unutar kojeg pojedinci poduzimaju brojne i vrlo različite ...aktivnosti, u radu se analizira jedan od najčešćih oblika računalnog kriminala čiji je broj u stalnom porastu – kazneno djelo računalne prijevare iz čl. 271. Kaznenog zakona. Kako bi učinkovito odgovorio novim izazovima, zakonodavac je modalitete počinjenja ovog kaznenog djela postavio veoma široko, što je otvorilo pitanje njegova odnosa s drugim kaznenim djelima. Stoga se u radu, osim aktualne zakonske regulative, razmatra i pitanje stjecaja kaznenog djela računalne prijevare i drugih kaznenih djela. Posebno se ukazuje na vrlo raširenu uporabu zlonamjernih programa koji se koriste kao sredstva za prikupljanje računalnih podataka, što nameće potrebu za konstantnom edukacijom o sigurnim načinima korištenja suvremenom tehnologijom. Uočen problem konstantnog rasta prijava kaznenog djela računalne prijevare i iznimno visokog udjela nepoznatih počinitelja među njima, traži sustavno i cjelovito unapređenje mjera za njihovo otkivanje te naglašava potrebu za interdisciplinarnim znanjem kao nužnim uvjetom za uspješnu borbu protiv ovog oblika kriminaliteta.
Following the introductory remarks about information and telecommunication technology, which has created a fully new and specific cyberspace within which individuals undertake numerous and diverse activities, the paper analyzes one of the most common forms of computer crime, whose number is continuously increasing – the criminal offense of computer fraud under Article 271 of the Criminal Code. In order to effectively respond to the new challenges, the legislator has set the modalities of committing this criminal offense very broadly, which raises the question of its relationship with other criminal offenses. Therefore, in addition to the current legal regulation, the paper also considers the issue of the concurrence of the criminal offense of computer fraud with other criminal offenses. The paper particularly points to the highly widespread use of malicious software as a means of collecting computer data, which imposes the need for constant education on the safe ways of using modern technology. The observed problem of the constant increase in the number of reports of the criminal offense of computer fraud and the extremely high proportion of their unknown perpetrators calls for a systematic and comprehensive improvement of measures needed for their identification, and it emphasizes the need for interdisciplinary knowledge as a necessary condition for a successful fight against this form of crime.
Nakon uvodnih napomena o astrojstvu, nadleznosti i nacinu rada Drzavnood-ijetnickog vijeca, a rada se istrazuje kako su se mijenjali kritenji izbora zamjenika drzavnih odijetnika od 2009. godine do ...danas, kao i propisana uloga Drzavnoodvjetnickog vijeca a tom postupku. Posebice se razmatraju pitanja kcja su zbog cestih izmjena relevantnog normativnog okvira te ociglednog nedostatka strateskog pristupa ovoj matenji jos uvijek otvorena. Ujedno se kriticki preispituju normativna i stvarna ogranicenja mogucnosti Drzavnoodvjetnickog vijeca da u postupku imenovanja zamjenika opcinskih i zupanij skill drzavnih odi jetnika te zamjenika Glavnog drzavnog odi jetnika bira kandidate kcji su objektivno najkompetentniji. Uoceni problemi vezani uz kritenje izbora zamjenika drzavnih odi jetnika ozbiijno dovode u pitanje ostvarivanje nacela nepristranosti, objektivnosti i transparentnosti kcja bi trebala biti temeij imenovanja i napredovanja zamjenika drzavnih odi jetnika. Stoga se predlaze sustavno i ijelovito preispitivanje postupaka imenovanja zamjenika drzavnih odi jetnika, i celnika drzavnih odvjetnistava, kao i uspostavijanje individualne odgovornosti svih onih keji u tim postupcima sudjeluju.
PDF
