Andrija Rački (Fužine, 30. studenog 1870. – Rijeka, 14. listopada 1957.) hrvatski je teolog i povjesničar. Kao predavač kanonskoga prava i povijesti Crkve od 1895. do 1902. godine radio je pri ...Visokoj bogoslovnoj školi u Senju, nakon čega je postavljen za župnika na Trsatu. Tijekom života bavio se prošlošću samostana diljem Hrvatskoga primorja te poviješću Senjske biskupije. Na temelju arhivske građe napisao je više studija iz riječke, sušačke i trsatske prošlosti, obuhvativši razdoblje od srednjega vijeka do devetnaestoga stoljeća. Radove je objavljivao u časopisima Primorske novine i Naša sloga, a surađivao je i u Katoličkome listu. Uz objavljene naslove: Crkvene reforme francuske vlade u senjsko-modruškoj biskupiji 1809 – 1813 (1910.), Iz prošlosti sušačke gimnazije: prigodom tristogodišnjice (1928.), Povijest grada Sušaka (1929.), Iz prošlih dana općine Liča i Fužina (1946.), Prilozi k povijesti grada Sušaka (1947.), Zabilježbe iz povijesti gospoštije Grobnik (1948.), autorom je i više povijesno-političkih članaka. U ovome radu bit će riječi o autorovim dosad neobjavljenim zapisima naslova Glagolska sveta misa i njike nabožne primorske pjesme nastalima vjerojatno u Senju 1892. godine, konkretno o drugome dijelu zapisa koji sadrži šest pjesama sakupljenih na području gradova Senja i Novoga Vinodolskog.
Andrija Rački (Fužine, 30. studenog 1870. – Rijeka, 14. listopada 1957.)
hrvatski je teolog i povjesničar. Kao predavač kanonskoga prava i povijesti Crkve od 1895. do 1902. godine radio je pri ...Visokoj bogoslovnoj školi
u Senju, nakon čega je postavljen za župnika na Trsatu. Tijekom života
bavio se prošlošću samostana diljem Hrvatskoga primorja te poviješću
Senjske biskupije. Na temelju arhivske građe napisao je više studija iz
riječke, sušačke i trsatske prošlosti, obuhvativši razdoblje od srednjega vijeka do devetnaestoga stoljeća. Radove je objavljivao u časopisima
Primorske novine i Naša sloga, a surađivao je i u Katoličkome listu. Uz
objavljene naslove: Crkvene reforme francuske vlade u senjsko-modruškoj
biskupiji 1809 – 1813 (1910.), Iz prošlosti sušačke gimnazije: prigodom tristogodišnjice (1928.), Povijest grada Sušaka (1929.), Iz prošlih dana općine
Liča i Fužina (1946.), Prilozi k povijesti grada Sušaka (1947.), Zabilježbe
iz povijesti gospoštije Grobnik (1948.), autorom je i više povijesno-političkih članaka. U ovome radu bit će riječi o autorovim dosad neobjavljenim
zapisima naslova Glagolska sveta misa i njike nabožne primorske pjesme
nastalima vjerojatno u Senju 1892. godine, konkretno o drugome dijelu
zapisa koji sadrži šest pjesama sakupljenih na području gradova Senja i
Novoga Vinodolskog.
Ključne riječi: Andrija Rački; crkvene pjesme; Hrvatsko primorje; Novi
Vinodolski; Senj.
Devetnaesto je stoljeće u Hrvatskoj obilježeno razdijeljenošću zemalja, gospodarskom
i kulturnom stagnacijom te mnogim pokušajima odnarođivanja, koji su se uspješno
provodili i putem školstva. ...Tadašnja Rijeka predstavljala je bitno središte mađarskoga
gospodarskog interesa, koji je uzrokovao sve izraženije političko posezanje za tim
gradom. Njezina suverenost posebno se nastojala narušiti tijekom ere neoapsolutizma,
kada se provodila germanizacija svih negermanskih naroda pod vlašću Monarhije. Usto,
dio riječkoga građanstva bio je pod utjecajem ideologija nesklonima hrvatskim interesima
smatrajući ih opasnima i stranima. Unatoč tome tamošnja gimnazija podarila je
mnoge istaknute intelektualce i čuvare narodne stvari. Prvi od njezinih učenika koji je
uvidio potrebu borbe za nacionalni duh i prije svega jezik bio je kasniji pjesnik i prvi ban
pučanin Ivan Mažuranić (1814. – 1890.). Njegov brat Antun (1805. – 1888.), također
riječki gimnazijalac, postaje zagrebačkim profesorom, prvim predavačem hrvatskoga
(ilirskoga) jezika i književnosti na hrvatskome (ilirskome) jeziku. Kasnije se vraća kao
ravnatelj ustanove gdje se nekoć školovao provodeći pritom svoje preporoditeljske ideje
uz početnu podršku ne samo učenika nego i kolega. Najraniji zapisi Ivane Brlić-Mažuranić
bilježe njezin posjet Rijeci, uz mnoštvo vrijednih historiografskih podataka.
Zahvaljujući kasnije sklopljenim obiteljskim vezama između Brlića i Ružića, u tome
se gradu čuvaju knjižnica te spomenička zbirka obitelji Mažuranić, koja u svojemu
fundusu pohranjuje knjige i predmete kolosalnoga značenja za nacionalnu kulturu.
Antun Gustav Matos is one of the most significant writers of the Croatian Literary Modernism. Part of his literary work reflects the influence of symbolism where he paid special attention to the ways ...of solving ontological crisis. Besides prevailing symbolism motives, one part of his short stories also contains elements of fantastic prose genre. Edgar Allan Poe was a famous literate who was writing during the age of Romantic style. His works contain elements of fantastic genre with especially emphasized feelings of creeps. Because of that, he is recognized as a forerunner of symbolism. Matos was familiar with literary and theoretical work by Edgar Allan Poe. That is especially evident in the context of symbolism prose by Matos. The aim of this paper is to prove the influence of Edgar Allan Poe on the prose by Antun Gustav Matos, referring to the most important theoretical foundations of symbolism as well as particularities of these two authors’ poetics. Thus the paper will analyze short stories Mis (1899) and Crni macak (1849) taking into consideration motivation preoccupation of the two authors as well as narrative structures of the texts.
Rad se bavi psihoanalitičkom dimenzijom propitkivanja bitnih odrednica u pripovijetke Sirov okus mesa autora Dubravka Jelačića Bužimskoga. Iz spomenute se vizure nastoje osvijetliti psihološki ...okidači u svijesti i podsvijesti glavnoga protagonista, koji ga dovode do bizarnih postupaka u odnosu kako s vlastitom majkom tako i ostalim ženskim i muškim figurama. Budući da djelo pripada žanru fantastične proze, referiramo se i na dihotomiju čudnoga i čudesnoga, što je unutar samoga tekstualnoga tkiva intenzivirano specifičnim opisima, a zatvoreni mikrokozmos generira istaknuti sloj fikcije. Sve navedeno emanira nominalno apsurd, a potom i ravnodušnost, koja rezultira krajnjom agresivnošću i na koncu smrću.
Antun Gustav Matoš jedan je od najvažnijih hrvatskih književnika moderne. Dio je svojega opusa izgradio pod utjecajem simbolističkoga pravca, a pritom je osobitu pažnju posvetio načinima ...razrješavanja ontološke krize. Uz prevladavajuće simbolističke motive dio njegovih novela sadržava i elemente fantastike. Edgar Allan Poe, pripadnik američkoga književnog romantizma, pisao je djela prožeta fantastičnim elementima s posebno naglašenim osjećajima jeze. Stoga njegovo književno stvaralaštvo poprima elemente simbolizma, zbog čega je kasnije prozvan pretečom toga pravca. Matoš je poznavao književno-teorijski rad Edgara Allana Poea. Utjecaj potonjega na djela hrvatskoga autora razvidan je u okviru simbolističke proze s elementima fantastike i groteske. Referiranjem na najvažnije teorijske postavke simbolizma i fantastične književnosti, kao i na osobitosti poetika dvaju autora, rad nastoji dokazati utjecaj Edgara Allana Poea na prozu Antuna Gustava Matoša. U tu će se svrhu komparacijski analizirati novele Miš (1899.) te Crni mačak (1849.) s obzirom na motivsku preokupaciju dvojice autora kao i na narativne cjeline tekstova.
Antun Gustav Matos is one of the most significant writers of the Croatian Literary Modernism. Part of his literary work reflects the influence of symbolism where he paid special attention to the ways ...of solving ontological crisis. Besides prevailing symbolism motives, one part of his short stories also contains elements of fantastic prose genre. Edgar Allan Poe was a famous literate who was writing during the age of Romantic style. His works contain elements of fantastic genre with especially emphasized feelings of creeps. Because of that, he is recognized as a forerunner of symbolism. Matos was familiar with literary and theoretical work by Edgar Allan Poe. That is especially evident in the context of symbolism prose by Matos. The aim of this paper is to prove the influence of Edgar Allan Poe on the prose by Antun Gustav Matos, referring to the most important theoretical foundations of symbolism as well as particularities of these two authors’ poetics. Thus the paper will analyze short stories Mis (1899) and Crni macak (1849) taking into consideration motivation preoccupation of the two authors as well as narrative structures of the texts.
Rad, na temelju pripovijetke Emilijan Lazarević, autora Josipa Kozarca, propitkuje međusoban odnos između autoriteta u kontekstu patrijarhalne obiteljske zajednice i procesa formiranja sebstva. ...Obitelj u patrijarhatu imat će osobitu strukturu i regule, koje pojedinci trebaju usvojiti kako bi se formirali poželjni oblici ponašanja, s ciljem očuvanja zatvorenoga poretka. U pogledu toga relevantna je degradirana uloga ženskosti, pa se analiza referira i na rodnu problematiku unutar devetnaestostoljetnih društvenih normi. Princip odgoja ovdje postaje okosnicom rada jer je ovisan o položaju obitelji Lazarević u odnosu
na ostale i težeće društvene skupine. Također, propitkuje se i problematika narcizma i to u kontekstu velebnoga sebstva i idealizirane roditeljske slike, što potječe od objekata sebstva odnosno roditelja i to u prededipskoj i edipskoj fazi razvoja ličnosti.
PDF
