Neki stavovi uvriježeni kao znanje o Dominisu, često su rezultat preuzimanja davno stvorenih predrasuda. Takvo usvojeno mišljenje da je bio prevrtljiv, da je stalno bježao, da je često mijenjao ...mišljenje, te na kraju života ponovno sve svoje teze opovrgnuo,
trebalo bi podvrgnuti ozbiljnoj reviziji, jer čini se da je bilo upravo suprotno. Izgleda da se zaključci o Dominisu nisu zasnivali na njegovim napisanim stavovima, a još manje na cjelini njegova djelovanja, već su najčešće rezultatom proizvoljne interpretacije njegova dramatičnog životopisa. Međutim, ako se Dominisov značaj gleda kroz njegovu osnovnu ideju − ideju ujedinjenja svih kršćanskih crkava, koju je u nastojanju njezina provođenja u djelo često morao prilagođavati raznim situacijama, zaoštravati ili ublažavati, može se
vidjeti da je u osnovi nije mijenjao i usprkos svemu dosljedno slijedio čitavog života.
The basic thought of Marco Antonio de Dominis was the ecclesiological question of the unity of all Christian churches, but his conceptual approach was a philosophical problem.Placing the question ...again of the essence and nature of the Christian community, the possibility of achieving the reunion of all Christian churches is based on the identity of their foundations, and the democratic principles of Christian origins. In Dominis's idea of a church republic is apparent in the spirit of Plato, where Plato's vision of a community, based on the idea of Goodness, translates into a philosophical-theological language as a community based on the idea of the original Christianity.
Although Mark Antun de Dominis, the Bishop of Senj, Archbishop of Split, Dean of Windsor, was one of the most significant spiritual personalities of early 17th century Europe, whose ideas were ahead ...of his own time, we can still find different, basic historiography data related to his name, family name and year of his birth. By comparing data from literature with documents from different European archives, the author tried to come closer to the answer of this disputable questiones.
Marko Antun de Dominis proveo je u Engleskoj nepunih šest godina, u kojem se razdoblju odnos prema njemu kretao od oduševljenog slušanja njegovih propovijedi i slavljenja njegove učenosti do njegova ...protjerivanja iz zemlje. Kako se mijenjala politička klima, uvjetovana različitim interesima i praćena raznovrsnim spletkama, tako se mijenjao i odnos Engleza prema Dominisu, ali osnovna karakteristika tog procesa proizlazi iz nerazumijevanja Dominisovih stvarnih nastojanja. Na temelju dokumenata sačuvanih u Britanskom državnom arhivu (The National Archives) u Londonu, pokazat će se kako se od Dominisovih ideja u Engleskoj prihvaćalo samo ono što je trenutno bilo politički dobrodošlo, a da ih se pri tom nije ni pokušalo zapravo shvatiti.
Za vrijeme Dominisova boravka u Engleskoj, nešto dužeg od pet godina (1616– 1622), Thomasu Hobbesu bilo je tek oko trideset godina i živio je izvan Londona na dvoru obitelji Cavendish, gdje je proveo ...velik dio svog dugog životnog vijeka kao tajnik grofa Williama Cavendisha i učitelj njegova istoimenog sina. Iako je mogućnost njegova susreta s Dominisom postojala u Engleskoj (za vrijeme prevođenja Baconovih Moral Esseys na talijanski jezik,) ali i ranije u Veneciji (dok je Hobbes sa svojim učenikom putovao Italijom), za to nemamo pisanu potvrdu. Međutim u kući obitelji Cavendish danas postoji arhiv koji sadrži Hobbesovu rukopisnu ostavštinu, kao i biblioteka, čiji je sadržaj sam Hobbes sastavio, a koja nam pokazuje da je Hobbes imao uvid u sve Dominisove objavljene radove. Tridesetak godina nakon Dominisove smrti Hobbes je objavio knjigu: Leviathan or the Matter, Forme, et Power of a Common-wealth Ecclesiastical and Civil (1651), u kojoj se, više nego u ranijim djelima, bavi pitanjima odnosa crkve i države, što otvara mogućnost usporedbe s Dominisovom De republica ecclesiastica.
Bez obzira na neke sličnosti i još više na razlike, Dominisovo je djelo jedan od temelja na kojima su niknula Hobbesova promišljanja o ustroju države.
Temeljna misao Marka Antuna de Dominisa bila je ekleziološko pitanje jedinstva svih kršćanskih crkava, ali je njegov pojmovni pristup problemu filozofski. Postavivši nanovo pitanje biti i naravi ...kršćanske zajednice, mogućnost ostvarivanja ponovnog jedinstva svih kršćanskih crkava zasniva na istovjetnosti njihovih temelja, odnosno na demokratskim principima izvornog kršćanstva.
U Dominisovoj ideji crkvene republike očevidan platonistički duh, gdje Platonovu viziju zajednice, utemeljenu u ideji Dobra, prevodi na filozofijsko-teologijski jezik kao zajednicu zasnovanu na ideji izvornog kršćanstva.
Die Autorin versucht in dieser Arbeit die Gestalt des Senjer Bischofs Markantun de Dominis zu rehabilitieren. Sie analysiert das Bild des in der Senoa's Erzählung Čuvaj se senjske ruke geschilderten ...Bischofs, und vergleicht es mit den festgestellten historischen Daten. Sie vertieft die Problematik, zerlegt die möglichen Wurzeln einiger mit de Dominis gebundener Fragen, und gibt die Meinungen von Šime Ljubić und Franjo Rački als die möglichen Quellen aus denen Šenoa seine Gestalt dieses Bischofs schöpfen konnte. Dabei betont sie, daß die Daten bei Šenoa eigenwillig interpretiert wurden. Auf diese Weise gibt die Autorin ein objektives Bild des bei Šenoa verdächtigten Bischofs de Dominis.
Dominisovo pismo iz tamnice Šćerbe, Robert; Tudjina, Vesna
Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
12/2012, Letnik:
30, Številka:
-
Paper
Odprti dostop
U Britanskom državnom arhivu nalazi se pismo koje je Marko Antun de Dominis pisao zatočen u Anđeoskoj tvrđavi u Rimu, niti četiri mjeseca prije svoje smrti. Ovaj rad donosi prijepis tog pisma, ...prijepis njegova engleskog prijevoda iz istog vremena i prijevod na hrvatski jezik, a u uvodu, uz opis rukopisa, nastoji se odgonetnuti komu je to pismo bilo upućeno.
Ein sehr interessantes Dokument, das besonders fiir Senj große Bedeutung hat, und welches Prof. Edo Pivčević in der Schatzkammer der Kapelle des hl Georg im königlichen Schloß in Windsor (England) ...gefunden hat, öffnet Möglichkeiten ein leben-diges Bild der Umstände in Senj und in Senjer Bistum am Ende des 16. und anfangs des 17. Jahrhunderts zu beschreiben. Die Handschrift stellt das Protokoli des in Graz vor dem papstlichen Nunzius fur Oberdeutschland durchgefiihrten Untersuchungsverfahrens dar, in dem sieben Zeugnisse zwei Gruppen Fragen beantworteten. Die erste Grappe bezieht sich auf Mark Antonius de Dominis (seine Abstammung, Bildung, Fähigkeiten fur die Stelle des Senjer Bischofs), und die zweite bezieht sich auf die Stadt Senj und die umstände im Bistum. Das Dokument entdeckt Kenntnisse, Eindriicke und Bemerkungen der Zeitgenos-sen von Mark Antonius de Dominis, die ihn gekannt haben. Ihre Aussagen beleuchten die Charakteristiken von Mark Antonius de Dominis, aber auch von derselben Zeitgenos-sen. Zum Zweck der Paralelle mit den oben bearbeiteten Problemen, die sich auf die Persönlichkeit von Mark Antonius de Dominis beziehen, wird in diesem Artikel noch eine Beschreibung des Charakters von Mark Antonius de Dominis aus einer spateren Periode angegeben.
Iako je Marko Antun de Dominis, senjski biskup, splitski nadbiskup, dekan windsorski, bio jedna je od najznačajnijih duhovnih pojava Europe početkom 17. stoljeća, čije su ideje više stoljeća ...prethodile njegovu vremenu, do danas se u literaturi nailazi na različite, čak najosnovnije historiografske podatke kao što su njegovo ime, prezime i godina rođenja. Usporedbom podataka iz literature s dokumentima iz različitih europskih arhiva, pokušava se približiti odgovorima na sporna pitanja.
