Bolesnici s amiotrofi čnom lateralnom sklerozom zahtijevaju kompleksnu skrb i multidisciplinarni pristup, koji je individualno
prilagođen potrebama bolesnika. Ciljevi neurorehabilitacije moraju biti ...prilagođeni stadiju bolesti. U ranom stadiju bolesti potrebno je započeti s fi zikalnom terapijom radi očuvanja i optimiziranja motoričke i respiratorne funkcije. Već u ovom stadiju potrebno je angažirati obitelj bolesnika u provođenju određenih aktivnosti i upoznati ih s prirodom bolesti. U kasnijem tijeku bolesti potrebno je provoditi fi zikalnu terapiju kako bi se spriječile respiratorne komplikacije i kontrakture, te se primijenila adekvatna ortopedska pomagala. Nastupom dizartrije nastaje potreba za evaluacijom akta gutanja i respiratorne funkcije. U početku se primjenjuju određeni manevri a potom nazogastrična sonda i perkutana gastrostoma. Primjenom neinvazivne mehaničke ventilacije i respiratorne fizioterapije može se odgoditi potrebu za traheostomom i invazivnom
mehaničkom ventilacijom. Uloga multidisciplinarnog pristupa je pružiti optimalnu medicinsku skrb, olakšati komunikaciju a time poboljšati kvalitetu skrbi i života.
UVOD: Cilj ovog rada je prikaz slučaja bolesnice koja je
imala hemoragični inzult u području subtalamičke jezgre
unilateralno, s posljedicom kliničke slike hiperkinezije,
hemibalističke pokrete jedne ...strane tijela i promijenjeno
ponašanje.
RAZRADA: Bolesnica je stalno bila u krevetu koji je bio
obložen jastucima kako ne bi došlo do nehotičnog samoozljeđivanja.
Bolesnica s hiperkinezom imala je visoki rizik
od pada te sklonost samoozlijeđivan ju i frakturama.
Fizioterapeutske intervencije bile su usmjerene na poticanje
aktivnosti bolesnice izvan bolesničkog kreveta, na
samokontroli neželjnih pokreta zauzimanjem inhibicijskih
položaja tijela. Položaji tijela u kojima je došlo do smanjenja
hemibalističkih pokreta su: ležanje na bolesnoj strani tijela,
sjedenje s zdravom nogom preko zahvaćene s osloncem
tijela na zahvaćenoj strani, stajanje u kutu. Pristup orijentiran
na motorički zadatak od jednostavnijih prema
složenijim s prilagođenom okolinom pojačavao je motiviranost
i suradnju bolesnice. Svaki motorički zadatak prvo
je bolesnica zamišljanje stvorila sliku izvedbe u mislima
kako bi to izgledalo da ona to napravi bez ikakvih smetnji.
Nakon stvorene slike i zamišljanje idealne provedbe bila je
spremna na aktivnost u antigravitacijskim položajima.
ZAKLJUČAK: Nakon dva mjeseca bolničkog liječenja
bolesnica je mogla hodati uz pomoć druge osobe na duže
staze. Samostalne aktivnosti koje je mogla izvesti je posjedanje
i ustajanje. Za liječenje hemibalističnih poremećaja
pokreta treba širi neurorehabilitacijski tim kako bi se
postigao uspjeh.
Uvod: Stres i anksioznost su dio svakodnevice, stoga
su anksiozni i depresivni poremećaji najučestalije psihijatrijske
dijagnoze današnjice. Niz fi zičkih i emocionalnih
simptoma ukazuju na rezultate ...dugotrajne, kronične prisutnosti
stresa: glavobolja, napetost mišića, bol u vratu i
leđima, želučani problemi, suhoća usana, bol u prsima,
ubrzani puls, otežano spavanje, umor, gubitak apetita ili
prejedanje, učestale prehlade, gubitak težine, nedostatak
koncentracije, problemi s pamćenjem, trema, razdražljivost,
anksioznost i depresija. Prednosti tjelesne aktivnosti
na utjecaj raspoloženja potvrđene su čvrstim znanstvenim
dokazima. U tretiranju depresije tjelesna aktivnost ima isti
učinak kao i antidepresivi, te još važnije, redovita tjelesna
aktivnost direktno je povezana sa smanjenjem tjeskobe,
stresa i neprijateljskog raspoloženja. Materijali i metode
rada: Istraživanje je provedeno na Zavodu za fi zikalnu
medicinu i rehabilitaciju, Kliničke bolnice Sveti Duh kroz
vremensko razdoblje od 5 mjeseci u 2016-oj godini. Istraživanje
je provedeno na slučajno odabranom uzorku od
55 ispitanika, od toga je 34 ispitanika u eksperimentalnoj
skupini (ES) i 21 ispitanik u kontrolnoj skupini (KS). Ispitanici
su upućeni od liječnika specijalista fi zikalne medicine
i rehabilitacije, a imali su kronične mišićno koštane
bolove manjeg intenziteta, ali im je distribucija bila po
različitim dijelovima tijela s većim naglaskom na kralješnici.
ES ispitanici ispunjavali su na početku 1. dan i zadnji
10. dan po završetku fi zioterapije: Zung skalu za samoprocjenu
depresije (ZUNG SDS), Zung skalu za samoprocjenu
anksioznosti (ZUNG SAS), i VAS dok je kontrolna skupina
ispunjavala ZUNG SDS, ZUNG SAS i VAS prije početka, 1.
dan terapije. Rezultati: Rezultati unutar eksperimentalne
skupine prema ZUNG SDS i ZUNG SAS upitnicima upućuju
da su pacijenti po završetku fi zioterapijskog programa
imali manji stupanj depresije i anksioznosti, dok je VAS
ljestvicom dokazano smanjenje intenziteta boli.
Zaklučak: Dobiveni rezultati unutar eksperimentalne
skupine ukazuju na dobrobit fi zioterapijskog programa na
smanjenje bolova i poboljšanje raspoloženja ispitanika.
