U radu je uvodno izložen pristup problematici osobnoga imena u hrvatskoj onomastici i argumentirana pripadnost govora zastupljenih u Rječniku roverskih i okolnih govora Slavka Kalčića, Gorana ...Filipija i Valtera Milovana jugozapadnomu istarskomu dijalektu čakavskoga narječja.
U središnjem je dijelu rada prikazana raščlamba osobnih imena uključenih u taj rječnik. Osobna su imena analizirana s obzirom na čestotnost uporabe i varijantnost (fonološku, tvorbenu) pojedinih etimologijski različitih osobnih imena sadržanih uglavnom u oprimjerenjima (uz samo nekoliko osobnih imena koja se pojavljuju kao natuknice). Istaknute su jezične značajke roverskih i okolnih govora koje se iz tih osobnih imena mogu iščitati. Osobna imena u Rječniku uspoređena su s onima zabilježenim u dvjema matičnim knjigama. U prvoj matičnoj knjizi – Župe Svetvinčenat iz 1913. – prvi su put, uz potvrde osobnih imena širega područja, uključena i osobna imena stanovništva sjevernoga dijela Roverije. Druga matična knjiga – Župe Juršići iz razdoblja 1947. – 1952. (s manjim dodatkom iz 1945.) – prva je matična knjiga koja sadrži popis rođenih samo s područja Roverije.
Fonološki opis Kršana u Istri Vranić, Silvana
Hrvatski dijalektološki zbornik,
01/2021, Letnik:
25, Številka:
25
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
U radu se iznose rezultati istraživanja fonološkoga sustava Kršana, govora čepićke skupine rubnoga poddijalekta ikavsko-ekavskoga dijalekta čakavskoga narječja u Istri. Prikazani su inventar, ...realizacija, distribucija i podrijetlo vokala, nevokala i prozodijskih jedinica.
Cilj je ovoga rada podsjetiti na metode korištene u izradi dijalektnih karata
hrvatskih narječja iz rane faze takvoga kartografiranja s početka 20. st. do
ključnih recentnih karata cjelovitih ...narječja, kao i karata koje prikazuju stratifikaciju
samo pojedinih dijalekata ili područja. Među njima od samoga početka
ima karata koje oslikavaju distribuciju pojedinačnih značajki unutar određenih
područja. Usto, zadatak je ovoga rada usporediti metodologiju primijenjenu
u izradi tih karata s metodologijom i mogućnostima prikazivanja na kartama
izrađenim u okviru projekta Općeslavenski lingvistički atlas, koje su primarno
usmjerene na rasprostranjenost pojedine jezične značajke u određenomu
arealu i iscrtavanje izoglosa u odnosu na druge hrvatske, ali i druge slavenske
punktove predviđene projektom. Istaknut će se prednosti metode lingvističke
geografije koja se rabi u prikazu i analizi jezične raznolikosti u okviru
toga projekta: svi su govori istraženi prema jednakomu upitniku s pitanjima
koja omogućuju pregled svih jezičnih razina, ujednačeno je znakovlje i interpretacija.
Upozorit će se na vrijednost usklađenosti prijenosa znakova zapisa
u jedinstven font i sustav simbola, čime se osigurava preciznost u prikazu rasprostranjenosti
pojedine značajke, odnosno uočavanje manje gustih i gušćih
snopova izoglosa kojima se mogu definirati odnosi među hrvatskim punktovima,
kao i među ostalim slavenskim govorima uključenim u taj atlas, ali i na nedostatnost
broja odabranih hrvatskih punktova. Važnost ujednačene metodologije
i utemeljenoga rastera punktova bit će argumentirana kartama rasprostranjenosti
leksemâ sa značenjem ‘pjegav’ ekscerpiranih iz hrvatskih upitnika za
projekt OLA i rječnika hrvatskih organskih idioma.
Istarski su čakavski govori u dijalektološkim atlasima koji zahvaćaju područje
izvan Republike Hrvatske zastupljeni malim brojem punktova. U Općeslavenski
lingvistički atlas (OLA) i Europski ...lingvistički atlas (ALE) uključena
su svega dva punkta: Žminj i Rukavac, a građa je iz tih govora sadržana u osam
objavljenih knjiga OLA koje objedinjuju fonetsko-gramatičke značajke korpusa.
S obzirom na to da je razvoj stražnjega nazala u brojnim autohtonim istarskim
čakavskim govorima dvojak, pa i trojak, a refleks a posebnost nekih buzetskih
govora, ali u sufiksu infinitivnih osnova glagola II. vrste i drugih govora
na području Istre, podatci iz punktova uključenih u OLA i ALE ne pružaju
stvarnu sliku o rasprostiranju te izoglose. Stoga su radi preciznijega uvida u
distribuciju tih reflekasa i prikaza na jezičnoj karti, konzultirani i drugi izvori,
u prvom redu korpus Hrvatskoga dijalektološkoga (jezičnog) atlasa (HDA,
odnosno HJA) s punktovima različitih čakavskih dijalekata: ekavskoga, buzetskoga,
ikavsko-ekavskoga, jugozapadnoga istarskoga ili štakavsko-čakavskoga
i južnoga ikavskoga dijalekta.
U radu se analiziraju jezične značajke dvaju tekstova pisanih glagoljicom koji se odnose na augustinski samostan u Rijeci, sadržanih i u knjizi Istraživanja o riječkome glagoljaškom krugu Darka ...Dekovića. Riječ je o dvama administrativno-pravnim tekstovima prepisanim u 16. st.: Isprave Reimberta III. Walseea iz 1429. i Isprave cara Ferdinanda I. iz 1528. Cilj je rada na temelju usporedne analize jezičnih slojeva navedenih tekstova i podataka prikupljenih za dosadašnjih dijakronijskih i sinkronijskih istraživanja govora Rijeke i okolnih punktova pokušati pobliže atribuirati spomenute tekstove određenomu čakavskomu arealu ili idiomu. Pritom valja uzeti u obzir činjenicu da mnogi tekstovi nastali u 16. st. i kasnije, uz utjecaj nasljeđa hrvatske crkvenoslavenske tradicije, odražavaju književnu stilizaciju i da nisu uvijek pogodni za dijakronijski pristup pojedinomu organskomu idiomu, ali, jednako tako, i da zbog prepoznatljivosti značajki pojedinoga idioma pružaju mogućnost iščitavanja pisarevih odmaka od tadašnje norme. Na temelju takvih osobitosti ipak se može zaključiti o utjecaju sjeveroistočnih istarskih idioma u prigrađu negdašnjega grada Rijeke na korpus istraživanja.
This paper analyses linguistic features of two Glagolitic texts pertaining to the Augustinian Convent in Rijeka, which are contained in Darko Deković’s book Studies on the Glagolitic Circle of Rijeka. These are two administrative-legal texts transcribed in the 16th century: Document of Rambert III Walsee from 1429 and Document of emperor Ferdinand I from 1528. By means of a comparative analysis of linguistic layers of the two texts, as well as data collected from extant diachronic and synchronic research on the speeches of Rijeka and its surroundings, we aim to determine more accurately the connection of these two texts to a particular Chakavian areal or idiom. One must bear in mind, though, that many texts originating from the 16th century and later, alongside the influence of Croatian Old Church Slavonic tradition, maintain a literary stylisation and do not always lend themselves well to the diachronic approach to a particular organic idiom, while at the same time, due to the recognisability of a particular idiom’s features, they make it possible to infer the scribe’s deviations from the norm of the time. Based on such characteristics, it is possible to draw conclusions about the influence of northern Istrian idioms in the suburbs of the former city of Rijeka on the basis of the studied corpus.
U članku se prikazuju načini obradbe glagola u samostalnim rječnicima čakavskih
govora objavljenim u 21. st., u kojima se očekuje veća leksikografska
dorađenost u odnosu na ranije publicirane. ...Uspoređuju se potvrđeni leksikografski
pristupi i predlaže detaljnije predstavljanje glagolskih oblika, što
je posebice važno u rječnika kojima ne prethodi gramatički opis.
Govor Kostrene, koji uključuje dva dijalektološka punkta: Kostrenu Sv. Luciju i Kostrenu Sv. Barbaru, u dijalektološkoj je literaturi određen dijelom primorskoga poddijalekta ekavskoga dijalekta ...čakavskoga narječja. Temeljne su fonološke i morfološke značajke toga poddijalekta, pa tako i govora Kostrene, prikazane u knjizi Trsatsko-bakarska i crikvenička čakavština Ive Lukežić. Silvana Vranić u svojoj je knjizi Čakavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi i u nekolikim člancima potvrdila pripadnost kostrenskoga govora ekavskomu čakavskomu dijalektu i njegovu primorskomu poddijalektu, a Sanja Zubčić u svojoj je doktorskoj disertaciji Akcenatski tipovi imenica i glagola u sjeverozapadnim čakavskim govorima i u članku o naglasnim značajkama kostrenskoga govora potvrdila uključenost toga idioma u sjeverozapadnočakavske govore zahvaljujući sjevernočakavskoj metatoniji u određenih pridjeva i u prezentu e-tipa glagola. Predmetom istraživanja ovoga rada odnos je infinitiva i prezenta glagola ovjerenih u kostrenskom govoru za terenskoga istraživanja provedena za potrebe ovoga članka. Prikazani su osnova i nastavci infinitiva i prezenta glagola po spregovnim vrstama, glagola koji se sprežu po izdvojenim pravilima, morfonološke alternacije i akcentuacija tih dvaju glagolskih oblika.
The paper addresses the dialectological work of the academician Petar Šimunović (published works and unpublished manuscripts), primarily his works on the dialects of Central Dalmatian islands and ...dialects in the Buzet region, as well as his lexicographic contributions to the Croatian and Slavic studies. We conclude that his analyzed works, to present date, contain the most systematically collected and processed data on these dialectological points.
U radu se na temelju autoričina terenskoga istraživanja prikazuju temeljne čakavske, u prvom redu fonološke uključujući naglasne, značajke mjesnoga govora Račica u Republici Sloveniji. Govor Račica ...Josip Ribarić uključio je u čakavski “pretežno čakavski ikavski dijalekt” u Istri, Mieczysław Małecki u čakavske ćićke govore skadanjskoga tipa, a Jakob Rigler u čakavske govore na graničnom kontaktnom području južnonotranjskih i čakavskih govora. U ovom je članku potvrđena pripadnost toga govora čakavskomu ikavsko-ekavskomu dijalektu, ali su analizirane i značajke zajedničke tomu govoru i slovenskim južnonotranjskim govorima.
The paper analyzes the accentual types of nouns in the dialect of Novalja on the island of Pag, based on the author's own field research. Nouns are divided into accentual types with regard to the ...place and type of the accent (and subtypes with respect to the existence of unstressed length and various degrees of innovation): type a, with a fixed accent on a vowel within the word stem; b) type b, with an accent on the grammatical ending in most or all forms; and type c, with an accent that alternates between the initial syllable of the stem and the grammatical ending. Adapted from the source document
PDF
