Nagli prelazak na nastavu na daljinu 2020. godine zbog pandemije bolesti COVID-19 od nastavnika je zahtijevao proces prilagodbe stvaranjem novih nastavnih rutina, koji je bio popraćen složenim ...emocionalnim iskustvom, dok su nastavnici istodobno pokušavali živjeti svoj profesionalni i osobni život. Pozivajući se na Giddensovu teoriju strukturacije s fokusom na procese rutinizacija i regionalizacije interakcija te Turnerovu analizu integracijskih procesa i uloge emocija u njima, u radu se ukazuje na važnost održavanja rutina radi ontološke sigurnosti i socijalne integracije te na relevantnost emocija tijekom nastave na daljinu. U radu se ispituje (i) kako su oblikovane i regionalizirane nastavne rutine te (ii) kakve su pozitivne i negativne emocije nastavnici doživjeli tijekom razdoblja provođenja nastave na daljinu u susretima i interakciji s različitim akterima. U analizi su korištene kvalitativne metode, odnosno analizirani su intervjui provedeni 2020. godine s 32 predmetna učitelja i nastavnika, a kao metoda analize korištena je deduktivno-induktivna tematska analiza. Prodiranje javnog u osobni prostor nastavnika, uspostavljanje rutina i emocionalna iskustva teme su konstruirane tijekom analize, pri čemu su identificirane i podteme. U radu se pokazuje da su očuvanje starih i stvaranje novih rutina te (pozitivne) emocije i očekivanja u interakcijama potencijal koji može omogućiti prevladavanje kriznih ili izazovnih situacija poput nastave na daljinu, ponekad tako da se narušava razgraničenje javnog i privatnog. S druge strane pojava negativnih emocija i dugotrajnih negativnih emocionalnih stanja na mikrorazini upućuju na, iz perspektive nastavnika, neadekvatnu valorizaciju njihova rada od viših institucionalnih razina te predstavljaju potencijal za dezintegracijske procese.
The sudden transition to distance learning in 2020 due to the COVID-19 pandemic required teachers to adjust by creating new teaching routines. This process was accompanied by complex emotional experiences as they tried to live their professional and personal lives. To point to the importance of maintaining routines for the sake of ontological security and social integration, and the relevance of emotions during distance learning, we utilise Giddens’ theory of structuration, focusing on routinisation and regionalisation of interactions, and Turner’s analysis of integration processes and the role of emotions in them. We examine (i) how teaching routines were shaped and regionalised and (ii) what positive and negative emotions teachers experienced during distance learning in interactions with various actors. In the paper, the interviews conducted in 2020 with 32 subject teachers were analysed using deductive-inductive thematic analysis. Three themes were constructed; the permeation of the public sphere in teachers’ personal space, the establishment of routines and emotional experiences, including sub-themes. This paper indicates that the preservation and creation of new routines and (positive) emotions and expectations in interactions are a potential that can enable overcoming crises or challenging situations such as distance learning, sometimes in such a way that the demarcation between the public and private spheres is violated. On the other hand, the appearance of negative emotions and long-term negative emotional states at the micro level indicate, from teachers’ perspective, inadequate valorisation of their work by higher institutional levels and represent a potential for disintegration processes.
U radu se na primjeru dviju gradskih četvrti grada Zagreba analizira transformacijski potencijal gradskih središta u podizanju kvalitete života. Polazi se od sagledavanja grada kao mreže javnih ...prostora, a uređenje gradskih središta prema osnovnim i dodatnim kriterijima predlaže se kao regeneracijski model temeljen na održivosti u kojem se nevelikim urbanističkim zahvatima znatno može pridonijeti kvaliteti života te zadovoljstvu stanovnika i korisnika prostora.
This article focuses on two districts of Zagreb as suitable models for a study on the transformation potential of city areas with the aim to improve the quality of urban life. The starting point is the concept of a city as a network of public spaces. Planning and redesign of central urban areas according to basic and additional criteria is suggested as an appropriate regeneration model based on sustainable principles. Minor interventions may considerably improve the quality of life in a city.
U sklopu projekta „Zagreb za mene” provedena je interdisciplinarna metoda Akupunkture grada - istraživanje stajališta građana o potrebama, promjenama i lokacijama uređenja javnih prostora u gradu ...Zagrebu. Rad iznosi rezultate istraživanja i ističe važnost uloge participativnog modela planiranja, pri čemu predstavlja Akupunkturu grada (inicijativu koja djeluje u sklopu Društva arhitekata Zagreba) kao planerski alat za jačanje simboličke i identitetske poveznice stanovnika s vlastitom četvrti i gradom u cjelini.
The City Acupuncture is an interdisciplinary method developed within the p roject ”Zagreb for me” in order to research the citizens’ attitudes about the revitalization of public urban spaces in Zagreb. This article presents the results of this research and highlights the importance of a participatory model in urban planning and design. The City Acupuncture is conceived as a planning tool aimed at strengthening the bonds between the citizens and their neighborhoods or the city as a whole.
The sudden transition to distance learning in 2020 due to the COVID-19 pandemic required teachers to adjust by creating new teaching routines. This process was accompanied by complex emotional ...experiences as they tried to live their professional and personal lives. To point to the importance of maintaining routines for the sake of ontological security and social integration, and the relevance of emotions during distance learning, we utilise Giddens’ theory of structuration, focusing on routinisation and regionalisation of interactions, and Turner’s analysis of integration processes and the role of emotions in them. We examine (i) how teaching routines were shaped and regionalised and (ii) what positive and negative emotions teachers experienced during distance learning in interactions with various actors. In the paper, the interviews conducted in 2020 with 32 subject teachers were analysed using deductive-inductive thematic analysis. Three themes were constructed; the permeation of the public sphere in teachers’ personal space, the establishment of routines and emotional experiences, including sub-themes. This paper indicates that the preservation and creation of new routines and (positive) emotions and expectations in interactions are a potential that can enable overcoming crises or challenging situations such as distance learning, sometimes in such a way that the demarcation between the public and private spheres is violated. On the other hand, the appearance of negative emotions and long-term negative emotional states at the micro level indicate, from teachers’ perspective, inadequate valorisation of their work by higher institutional levels and represent a potential for disintegration processes.
Die Änderungen des Lebensstils, die immer stärker bebauten städtischen Räume, das Fehlen einer nachhaltigen urbanen Mobilität, die Verschmutzung und die Folgen der globalen Klimaänderung, sowie ...zahlreiche andere Faktoren beeinflussen die urbane Lebensqualität. Im genannten Kontext beeinflussen die Verfügbarkeit und die Qualität des öffentlichen Raums immer mehr die objektiven und subjektiven Aspekte der Lebensqualität und das Wohl aller Altersgruppen in den Städten, dies kam besonders während der COVID-19-Pandemie zum Ausdruck. Das Ziel dieser Arbeit ist, die täglichen Routinen der Studenten der Zagreber Universität während der COVID-19-Pandemie, sowie deren Stellungnahmen zur Verfügbarkeit und Qualität der öffentlichen urbanen Räume zu erforschen. Zu diesem Zweck wurde eine Umfrage am adäquaten Muster der Studenten der Zagreber Universität durchgeführt (N=164). Um die Forschungsergebnisse in einen Kontext zu setzen, wurde die Einsicht in die öffentlich zugänglichen Daten über die Stadt Zagreb genommen. Der Fokus der Forschung lag auf zwei räumlichen Ebenen, damit die Stellungnahmen und Routinen im Massstab der Stadtviertel erforscht werden können, in denen Studenten leben, sowie in der Stadtmitte von Zagreb, die in der Forschungsperiode eine jähe und schwerwiegende Transformation als Folge des Erdbebens und der COVID-19-Pandemie erlebte. Die öffentlich zugänglichen Daten über die Stadt Zagreb weisen auf eine zu kleine Anzahl von Grünflächen auf, sowohl auf der Ebene der Stadt, als auch auf der Ebene der Stadtviertel. Die Umfrageergebnisse weisen jedoch auf einen gestiegenen Bedarf der Studenten danach. Aus der Forschung ergibt sich die Veränderung von täglichen Routinen und die Tatsache, dass Studenten sich immer öfter in öffentlichen Räumen aufhalten und dass sie die Wichtigkeit von öffentlichen Grünflächen in ihrem alltäglichen Leben betonen, besonders in den Zeiten der Pandemie, dies zeigt sich auf beiden Ebenen der erforschten Räume.
Changing lifestyles, increasing over-development of urban space, lack of sustainable mobility, pollution and climate change, and other factors affect the urban quality of life. In this context, ...accessibility and quality of public space increasingly affect the subjective and objective aspects of quality of life and well-being of the entire urban population, especially during COVID -19 pandemic. The aim of this article is to investigate the daily practices and attitudes of students towards accessibility and quality of public space in the city during the pandemic. An online survey was conducted with a convenient sample of students from the University of Zagreb (N=164), and insight into publicly available data was provided for contextualization. The focus of the survey was at both the neighborhood and city level, which allowed for the examination of student attitudes and practices in the center of Zagreb, which experienced abrupt and significant change after the recent earthquake and pandemic. Insight into publicly available data revealed a deficit of public green spaces at both city and neighborhood levels, while survey results indicated more frequent use of public spaces, particularly the importance of public green spaces at both city and neighborhood levels in the daily lives of the student population during the pandemic.
Promjene životnih stilova, sve veća izgrađenost urbanog prostora, nedostatak održive urbane mobilnosti, zagađenje i posljedice globalnih klimatskih promjena te brojni drugi faktori utječu na urbanu ...kvalitetu života. U navedenom kontekstu dostupnost i kvaliteta javnog prostora sve više utječe na objektivne i subjektivne aspekte kvalitete života i dobrobit svih dobnih skupina stanovnika gradova, što je posebno došlo do izražaja tijekom pandemije bolesti COVID-19. Cilj rada je istražiti svakodnevne prakse studenata Sveučilišta u Zagrebu tijekom pandemije COVID-19 i njihove stavove o dostupnosti i kvaliteti urbanih javnih prostora. U tu svrhu provedeno je anketno istraživanje na prigodnom uzorku studenata Sveučilišta u Zagrebu (N=164). S ciljem kontekstualizacije rezultata napravljen je uvid u javno dostupne podatke o gradu Zagrebu. Fokus istraživanja bio je na dvije prostorne razine kako bi se istražili stavovi i prakse u mjerilu gradskih četvrti u kojima studenti žive te na prostoru središta grada Zagreba koji je u istraživanom periodu doživio naglu i značajnu transformaciju uslijed posljedica potresa i pandemije COVID-19. Javno dostupni podaci o gradu Zagrebu ukazuju na premali broj javnih zelenih površina na razini grada i na razini gradske četvrti, dok rezultati anketnog istraživanja pokazuju povećanu potrebu studenata za njima. Istraživanjem je uočena promjena svakodnevnih praksi i češći boravak studenata na javnim prostorima te stavovi koji naglašavaju važnost javnih zelenih površina u svakodnevnom životu studenata Sveučilišta u Zagrebu tijekom pandemije, na obje istraživane prostorne razine.
Javni prostor vezivno je tkivo suvremenoga grada te važan čimbenik zadovoljstva stanovnika svojim gradom, općom kvalitetom života, inkluzivnošću i društvenom održivošću. Ovaj rad istražuje promjene ...koje transformiraju suvremene gradove i njihove javne prostore te na primjeru interdisciplinarnog studentskog istraživanja javnog prostora u zagrebačkim gradskim četvrtima pokazuje potencijal projekata i intervencija malih razmjera u rješavanju pitanja urbane održivosti, kvalitete života i participacije. Urbanizam malog mjerila i interdisciplinarno istraživanje javnog prostora na razini gradske četvrti javlja se kao važan element stvaranja održivijeg grada u kojem građani adekvatno participiraju u transformaciji urbanog prostora. Kvaliteta javnog prostora na razini gradske četvrti je nešto s čime se stanovnici susreću svakoga dana, pa je vrlo bitna za ukupno zadovoljstvo i kvalitetu života. Urbanizam velikog mjerila trebao bi omogućiti stvaranje adekvatne mreže javnog prostora, no urbanizam malog mjerila i manje intervencije trebale bi biti glavno sredstvo stalnog poboljšanja kvalitete života temeljeći se na lokalnom znanju i svakodnevnim potrebama građana. Osim toga, urbanizam malog mjerila i interdisciplinarni pristup urbanom planiranju važni su za obrazovanje mladih stručnjaka za prostor, odnosno arhitekata i sociologa. Upravo bi kroz otvoren dijalog između stručnjaka iz različitih područja (društvenih i humanističkih znanosti te tehničkog područja arhitekture i urbanizma) o temama javnog prostora, zajedničkog dobra i društvene održivosti budući stručnjaci trebali učiti kako raditi u interdisciplinarnim timovima na transformaciji urbanog prostora u skladu s lokalnom zajednicom.
U posljednjih nekoliko desetljeća koncept održivosti etablirao se kao dio društvenih znanosti. Unatoč činjenici da je proizašao iz ekološke paradigme, ekološka je dimenzija samo jedan od četiriju ...stupova održivosti te tek zajedno s ekonomskim, socijalnim i kulturnim stupom čini temelj onog što danas nazivamo održivim razvojem. Na sličan način možemo sagledavati i pojam otpornosti koji, pozicioniran u širi kontekst socio-ekološkog sustava često predstavlja odgovor na ekološke, elementarne ili biološke katastrofe. Primarna svrha analize i evaluacije koncepata otpornosti i održivosti u ovome radu jest pokušaj postavljanja integrativnog teorijskog okvira za istraživanje urbanih i ruralnih prostora i lokalnih zajednica iz sociološke perspektive. Kroz definiranje i analizu ovih koncepata, razgraničavanje njihovih razlika i promišljanje urbane otpornosti, otvara se mogućnost detaljnijeg i konkretnijeg daljnjeg istraživanja otpornosti. Razumijevanje prostorne, socijalne i kulturne otpornosti u uskoj je vezi s konceptom zajednice kao aktera u tom dinamičnom procesu. Pogotovo je u kontekstu socijalne otpornosti kao alata za unaprjeđenje (ruralnog i urbanog) prostora koncept zajednice od presudne važnosti za razumijevanje suvremenih socio-prostornih odnosa. Pritom su prostornost i lokalnost zajednice vrlo bitni aspekti promišljanja kojima se konstruiraju i preispituju neke nove dimenzije zajednica. Lokaliziranje otpornosti i održivosti događa se upravo kroz zajednicu bilo da je riječ o prostornoj ili kulturnoj lokalizaciji.
PDF
