This paper proposes a method and a "tool" for the assessment and management of the risk of potable water supply in the amphibious military operation area through examples from military history. ...Amphibious landing is one of the riskiest types of military operations, and the supply of military units with potable water in such operations represents a critical logistic function that may depend on the success or failure of a military operation. Potable water supply is a very important segment in the overall supply, that is the resources without which a soldier cannot endure long-term combat, for there are many examples in military history like this, such as the Battle of Hattin in 1187. The assessment and management of drinking water risk is an area of interest for military logistics and military geosciences. The water supply risk assessment matrix is a "tool" that can help military planners to realistically assess the risk, to determine the level of risk management and a method through which to control this risk.
Geological structure of the terrain as a ground for a battlefield could be a significant factor for the success or failure of a military operation. The geology of the Belgian town of Ypres was an ...important, maybe even crucial factor, of the failure of the WWI Allied Powers offensive military operations against German Axis forces in 1917. The Early Eocene clays found at the ground surface at Ypres, coupled with excess precipitation, turned out to be utterly inappropriate for the fortification, movement, fighting and manoeuvring of all military units, especially the armoured units that were directed towards hardly passable routes. With selecting the unsuitable and hardly passable terrain, that is the direction of the attack, the British army had losses of the available combat potential and armoured forces were ineffective during the battle. The total number of Allied casualties was 448,000 dead, wounded, imprisoned and missing. This paper offers other possible solutions that would, from a military geographic and military geological viewpoint, have made a better solution for achieving the strategic goal required by the Allies on the eve of the Third Battle of Ypres in 1917.
This paper presents the procedure for logistics system scenario selection for the central business district (CBD) of the city in the phase of significant urban changes. Scenarios are defined in ...accordance with the overall logistics concept of the city. Conflicting goals of stakeholders (residents, shippers and receivers, logistics providers and city government) generate a vast number of criteria that need to be included when selecting the scenario for the city area logistics system. Due to limited resources and linguistic assessment of criteria, fuzzy extensions of conventional multi-criteria decision-making (MCDM) methods were used. Fuzzy 'analytical hierarchy process' (FAHP) is applied to determine the relative weights of evaluation criteria, and fuzzy 'technique for order preference by similarity to ideal solution' (FTOPSIS) is applied to rank the logistics systems scenarios. This paper contributes to the literature in the field of city logistics (CL), as it applies the integrated FAHP-FTOPSIS method for the evaluation of scenarios, which are also integrated combinations of different CL initiatives. The integrated combined approach proved to be accurate, effective and a systematic tool for the decision support in the process of selecting CBD logistics scenarios.
Znanost u Republici Hrvatskoj nije adekvatno zastupljena u izgradnji obrambenih sposobnosti. Na državnoj razini ne postoje etablirane znanstvene institucije specijalizirane za područje obrane i ...sigurnosti, osim u segmentu koji obuhvaćaju društvene znanosti. Oružane snage RH u svom sastavu imaju tek inicijalne organizacijske i personalne preduvjete za sustavno uključivanje znanosti u izgradnju i modernizaciju vojnih te obrambenih sposobnosti. Takvo je stanje velikim dijelom rezultat negativnog povijesnog naslijeđa nepostojećeg ili limitiranog državnopravnog okvira koji nije bio u prilici razviti obranu i sigurnost kao državnu funkciju. Nedostatak je moguće nadoknaditi osloncem na najbolja međunarodna iskustva NATO-a i EU-a te uspostavom funkcionalnog nacionalnog modela trostruke spirale (triple helix) radi dostizanja potrebnih obrambenih sposobnosti suradnjom Vlade, akademske zajednice i industrije. U području modernizacije Oružanih snaga RH aktivnosti bi trebalo koncentrirati na objektivno predviđanje budućeg strateškog konteksta te na osiguravanje tome primjerenih borbenih sustava i opreme.
Science is inadequately represented in the defense capabilities development of the Republic of Croatia. There are no recognized scientific organizations at the state level that specialize in defense and security, except in the segment that includes social sciences. The Croatian Armed Forces (CAF) possess only the initial organizational and personnel prerequisites for systematic integration of science in the development and modernization of military and defense capabilities – largely due to the unfavorable historical legacy of a non-existent or limited state-law framework that failed to develop defense and security as a state function. With the cooperation of the government, academic community, and industry, this deficiency can be compensated by drawing on the best international experiences of NATO and the EU and building a viable national “triple helix” model for attaining the required defense capabilities. CAF modernization should be centered on an objective foresight of the future strategic context and the provision of appropriate combat systems and equipment.
Discovery of petroleum source rocks at surface exposures of the Badenian deposits on the northern slopes of Krn dija Mt. is the first record of petroleum source rocks at outcrop in the Croatian part ...of the Pannonnian basin. Rocks with increased organic matter content have the characteristics of prime source rocks. Positive hydrocarbon potential is the consequence of a favourable type of organic facies. Type II kerogen is of mostly marine algal origin, but with somewhat more pronounced terrigenic lipid content. Source rocks are in the immature, diagenetic period of thermal transformation. Genesis of these rocks is related to the reducing depositional environment in a mostly shallow sea, formed in protected lagoons during the Badenian period, which was reconstructed using palaeogeomorphological, palaeontological, petrographical and organogeochemical analyses. These new petrological data deserve attention as they highlight the need for additional geological-geophysical-geochemical research of the petroleum potential of the Badenian deposits in the broad area around Nasice.
Host genetics, an important contributor to the COVID-19 clinical susceptibility and severity, currently is the focus of multiple genome-wide association studies (GWAS) in populations affected by the ...pandemic. This is the first study from Serbia that performed a GWAS of COVID-19 outcomes to identify genetic risk markers of disease severity. A group of 128 hospitalized COVID-19 patients from the Serbian population was enrolled in the study. We conducted a GWAS comparing (1) patients with pneumonia (
n
= 80) against patients without pneumonia (
n
= 48), and (2) severe (
n
= 34) against mild disease (
n
= 48) patients, using a genotyping array followed by imputation of missing genotypes. We have detected a significant signal associated with COVID-19 related pneumonia at locus 13q21.33, with a peak residing upstream of the gene
KLHL1
(
p
= 1.91 × 10
−8
). Our study also replicated a previously reported COVID-19 risk locus at 3p21.31, identifying lead variants in
SACM1L
and
LZTFL1
genes suggestively associated with pneumonia (
p
= 7.54 × 10
−6
) and severe COVID-19 (
p
= 6.88 × 10
−7
), respectively. Suggestive association with COVID-19 pneumonia has also been observed at chromosomes 5p15.33 (
IRX, NDUFS6, MRPL36, p
= 2.81 × 10
−6
), 5q11.2 (
ESM1, p
= 6.59 × 10
−6
), and 9p23 (
TYRP1, LURAP1L
,
p
= 8.69 × 10
−6
). The genes located in or near the risk loci are expressed in neural or lung tissues, and have been previously associated with respiratory diseases such as asthma and COVID-19 or reported as differentially expressed in COVID-19 gene expression profiling studies. Our results revealed novel risk loci for pneumonia and severe COVID-19 disease which could contribute to a better understanding of the COVID-19 host genetics in different populations.
During the World War I conflict between the Austrian and Italian army, Austrian engineer units constructed hallways in the karst region of Soča river. Those hallways, karst phenomena (caverns, caves) ...and other fortifications, gave the Austrian army a tactical advantage. The construction principle of caverns is the consequence of the geological structure of the terrain. We are watching another military conflict in Afghanistan. In country where many armies in history have been defeated, where the terrain morphology condition a guerilla tactic, where the function effect of modern military technology is limited by battlefield configuration and with low military value of individual target, we are creating a "picture" of the possible view of the future battlefield. Al-Qai'da operatives in east Afghanistan take advantage of the opportunity of geological structure of the terrain and construct tunnel network across natural caves. Although the tunnel network in Afghanistan is constructed mostly in sandstones and metamorphic rocks, we may partly compare it with Austrian hallways. In that sense this work shows the influence of geological structure of the terrain on the effect of military operations in mountains and karst regions, and the analogy between military operations on the Soča river and military operations in Afghanistan.
U ovome radu predložena je metoda za procjenu i upravljanje rizikom opskrbe pitkom vodom u području desantne vojne operacije na primjerima iz vojne povijesti. Desantna operacija jedna je od ...najrizičnijih vrsta vojne operacije, a opskrba vojnih postrojbi u takvoj operaciji predstavlja kritičnu logističku funkciju o kojoj, u znatnoj mjeri, može ovisiti uspjeh ili neuspjeh vojne operacije. Opskrba pitkom vodom predstavlja vrlo važan segment u cjelokupnoj opskrbi. S obzirom na to da je pitka voda resurs bez kojega se ne može, procjena i upravljanje rizikom opskrbe pitke vode zahtjev je koji se postavlja pred planere i zapovjednika vojne operacije. Procjena i upravljanje rizikom pitke vode područje je interesa i vojne logistike i vojnih geoznanosti. Matrica rizika opskrbe pitkom vodom „alat” je koji može pomoći planerima vojne operacije da realno procijene rizik, odrede razinu upravljanja rizikom (taktička/operativna/strateška) i načine upravljanja tim rizikom. Rizik opskrbe pitkom vodom u području desanta povećava se, odnosno raste kroz vrijeme ako se povećavaju desantne snage u području mostobrana, koji nije proširen na dovoljno veliku operativnu osnovicu s koje bi se mogla omogućiti održivost vojne operacije. Takva bi operativna osnovica, uz ostale poželjne karakteristike, trebala imati dovoljnu vodoopskrbnu infrastrukturu ili prirodne izvore pitke vode čija izdašnost može opskrbiti novopristigle snage dovoljnim količinama pitke vode. Primjer za povećavanje vojnih snaga u području mostobrana uz istovremeno nedovoljnu vodoopskrbnu infrastrukturu i prirodne izvore pitke vode jest desantna vojna operacija na Galipolju 1915. godine. Ako procjena rizika pokaže da je rizik opskrbe pitkom vodom u području mostobrana visok, odnosno da je strateški problem, tada takvim rizikom treba upravljati zapovjednik operacije i njegov stožer. Zapovjednik operacije već u fazi planiranja i pripreme operacije treba u strukturi snaga koje će provesti vojnu operaciju uključiti inženjerijske postrojbe (infrastrukturnu inženjeriju) koja može popraviti uništenu vodovodnu infrastrukturu ili ako na prostoru desanta nema takve infrastrukture, izraditi bunare za opskrbu pitkom vodom. Isto tako, u planu vojne operacije treba predvidjeti zauzimanje, osiguranje i zadržavanje takve ključne infrastrukture. Proces upravljanja rizikom omogućava razvoj strategije zauzimanja ključnoga zemljišta i postavljanje zadaća logističkim i inženjerijskim postrojbama u cilju povećane opskrbe pitkom vodom u području operacije. Ako je rizik opskrbe pitkom vodom umjeren, tada bi njime trebao upravljati glavni logistički časnik operacije, a ako je rizik malen, on bi trebao biti u nadležnosti nižih taktičkih zapovjednika. Kategorija 7 u matrici procjene rizika predstavlja iznimno visok ili neprihvatljiv rizik. Na temelju takve procjene rizika, zapovjednik vojne operacije može promijeniti mjesto iskrcavanja pomorskoga desanta ili otkazati desantnu operaciju.
Geološka građa terena kao podloga bojnoga polja može biti iznimno važan čimbenik za uspjeh ili neuspjeh vojne operacije. Utjecaj geološke građe bojnoga polja kod belgijskoga grada Ypresa pokazao se ...kao važan, a možda i presudan čimbenik za neuspjeh ofenzivnih operacija postrojbi sila Antante protiv postrojbi Njemačkoga Carstva 1917. godine. Geološka građa bojišta, odnosno donjoeocenske gline koje se nalaze na površini terena kao podloga bojnoga polja kod Ypresa u interakciji s meteorološkim uvjetima (oborine) pokazala se kao izrazito nepovoljna za utvrđivanje, kretanje, paljbu i manevar svih postrojbi, a pogotovo oklopnih postrojbi koje su uporno usmjeravane na teško prohodne taktičke pravce. Zbog odabira nepovoljnoga i teško prohodnoga terena, odnosno smjera napada, britanska vojska imala je gubitak raspoloživoga borbenog potencijala, a posebno je izostao učinak oklopnih snaga tijekom bitke. Ukupni gubitci sila Antante iznosili su 448 000 mrtvih, ranjenih, oboljelih, zarobljenih i nestalih, a strateški cilj nije bio ostvaren.
Sile Atante 1917. godine u 3. bitci kod Ypresa nisu uspjele multiplicirati borbenu učinkovitost kroz sinergiju djelovanja rodova i grana na bojištu. Uzrok je loše planiranje, priprema i provedba vojne operacije, odnosno loše zapovijedanje i nadzor kroz zapovjedni lanac od feldmaršala Douglasa Heiga naniže, što uključuje i lošu procjenu utjecaja terena – bojnoga polja na provedbu vojne operacije. Feldmaršal Douglas Heig tijekom 3. bitke kod Ypresa uporno je nastavljao napadati protivnika na istome pravcu i na istome terenu na kojemu je već pretrpio neuspjeh. Zbog toga su sile Antante propustile angažirati cjelokupnu borbenu moć na najučinkovitiji način na prohodnome terenu. Geološka podloga bojnoga polja, odnosno glineni pokrivač pokazao se kao problem za kretanje i manevar oklopništva, topništva i pješaštva, ali i konjaništva kao roda oružanih snaga u 1. svjetskom ratu. Glineni pokrivač utjecao je izrazito negativno na transport (logistiku) kamionima i konjskim zapregama. Gusta hidrografska mreža (kanali, potoci i rijeke) dodatna su prepreka svim rodovima, a posebno oklopnim postrojbama. Topnička paljba suprotstavljenih vojski stvorila je niz kratera u mekanoj, glinovitoj podlozi, a i znatno je oštetila cestovnu infrastrukturu. Uz navedeno izostao je i efekt iznenađenja uslijed višednevnoga uvodnog bombardiranja. Izrada rovova u glini pokazala se kao velik problem, jer je dolazilo do urušavanja rovova zbog jaružanja i tečenja. Rovovi su za kišna vremena stalno bili natopljeni vodom i blatom, te je život i rad u takvoj sredini uzrokovao različite vrste bolesti kod britanskih vojnika, od kojih je najčešća bolest takozvanih „rovovskih stopalaˮ koja je mogla dovesti i do amputacije nožnih prstiju. Sve navedeno otvara pitanje eventualnoga povoljnijeg smjera napada. U radu su ponuđeni drugi mogući taktički pravci koji su s vojnogeografskoga i vojnogeološkoga gledišta bolje rješenje za postizanje strateškoga cilja koji je bio postavljan pred zapovjednike država sila Antante uoči početka 3. bitke kod Ypresa 1917. godine.
S vojnogeološkoga gledišta povoljniji bi smjer napada bio, umjesto preko glinene podloge sjeverno kod Ypresa, preko vapnenačke ravnice istočno od Arrasa, gdje je u podlozi vapnenac koji se već pokazao kao dobra podloga za tenkove u bitci kod Arrasa u travnju 1917. godine i Cambrea 20. studenoga 1917. godine. Učinak topničke vatre po ciljevima na vapnenačkoj podlozi bio bi učinkovitiji, jer tvrda podloga povećava radijus i učinak fragmenata granate uz dodatni ubojiti učinak odlomljenih oštrih fragmenata stijene. Vapnenačka bi podloga olakšala inženjeriji popravak oštećenih cesta ili izradu novih, te bi olakšala kretanje snaga i opskrbu prednjih linija. Na smjeru glavnoga napora sile Antante imale bi u prvoj etapi, u odlučujućoj točki bitke, povoljniju geološku podlogu, a u drugoj etapi, pri kretanju i manevru prema Ghentu i nizozemskoj granici imale bi povoljniji raspored hidrografske mreže nego u području Ypresa, jer rijeke Lys, Schelde i Dendre čine taktičku pregradu, odnosno štite bokove snaga na tome smjeru napada. Na vapnenačkoj podlozi, ako se radi o ravnome terenu, znatno su veći izgledi za uspješnu provedbu ofenzivne vojne operacije nego na glinenoj podlozi, te bi sile Antante na drugim, tenkoprohodnim vojnogeografskim pravcima vjerojatno uspjele multiplicirati borbenu učinkovitost kroz sinergiju djelovanja različitih rodova oružanih snaga na bojištu, što bi u konačnici povećalo mogućnost britanske vojske da ostvari zadani strateški cilj.
PDF
