U radu se predstavlja projekt za zatvaranje morskog pristupa luci Ostendea što ga je Faust Vrančić načinio 1603. godine, u jeku opsade toga grada, i iz Praga poslao zapovjedniku opsadnih trupa ...nadvojvodi Albrechtu VII.
Polazeći od podataka zabilježenih u starijoj historiografiji i objavljenim arhivskim dokumentima, u tekstu se nastoje utvrditi osnovne činjenice o Gradskoj loži u Šibeniku, podignutoj između 1534. i ...1547., srušenoj 1943. i ponovno izgrađenoj 1949. – 1960. godine.
U radu se predstavlja i u cijelosti objavljuje dosad nepoznat inventarni popis liturgijske opreme, ruha i paramenata dubrovačke katedrale Gospe Velike (Sv. Marije Velike), pohranjen u Arhivu ...Biskupije dubrovačke. Sastavljen 1531. godine, Imovnik je podijeljen na šest cjelina (srebrninu, komplete misnog ornata, misnice, plašteve, predoltarnike te ostale tekstilne predmete), a u njemu su naknadno evidentirani i predmeti kojima je imovina prvostolnice nadopunjavana do 1575. godine.
Gradnja crkve Sv. Spasa u Dubrovniku (1520. – 1534.) Zelić, Danko
Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku,
12/2022, Letnik:
60, Številka:
60
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Uz osvrt na povijesnoumjetničku historiografiju, u radu se podrobno izlaže historijat gradnje zavjetne crkve Sv. Spasa i raspravlja o udjelima koji su u procesima programiranja, projektiranja i ...izvedbe imali glavni akteri tog pothvata – Vijeće umoljenih/Senat, providnici gradnje i graditelj Petar Markov Andrijić, a arhitektonsko oblikovanje zdanja analizira se s obzirom na saznanja o administrativno-financijskim
proturječjima te poteškoćama i zastojima u gradnji.
U radu se kratko prikazuje sadržaj i objavljuje cjeloviti tekst sveščića sa zasad najstarijim poznatim popisima pokretne opreme zadarske katedrale Sv. Stošije, sastavljenim između 1575. i 1593. ...godine (danas u Arhivu HAZU-a u Zagrebu). Osim cjelovite slike opremljenosti katedrale liturgijskim ruhom, paramentima, srebrninom, knjigama i utilitarnim predmetima, popisi u sveščiću sadržavaju i svjedočanstva o akterima čuvanja katedralne imovine, a pojedini zapisi i specifične informacije o mjestima i vremenu uporabe predmetā, ali i o samom zdanju (primjerice oltarima). U prilozima se donosi integralni tekst svih popisa te jednog starijeg dokumenta, prijepisa presude zadarskog kneza u korist zadarskog kaptola iz 1558. godine, što je u sveščić umetnut naknadno.
U radu se tematizira životni put dubrovačkog brodovlasnika i pomorskog kapetana Petra Iveljića Grgurića Ohmućevića, rođenog oko 1552. godine u Slanome. Ploveći Mediteranom u službi španjolske krune, ...Petar je stekao znatan ugled i imetak, a svoj je status nastojao potvrditi i prijemom u članstvo najprestižnijih europskih redova kršćanskih vitezova. Smatrajući se potomkom predosmanske elite Bosanskoga kraljevstva, ustrajno je pokušavao dokazati plemenitost svojega roda i time pobudio animozitet u krugovima dubrovačke vlastele. Godine 1584. u odsutnosti je okrivljen za različita kaznena djela i prisvajanje prava koja mu po zakonu nisu pripadala. U svoju je obranu Senatu 1585. godine iz Genove uputio opširno pismo u kojem je osvijetlio vlastite pozicije i motive svojih protivnika. Shvativši da ga se Republika odrekla, potkraj osamdesetih godina postao je španjolskim podanikom te se do smrti, koja ga je zatekla u Lisabonu 1596., više nije vraćao u Dubrovnik.
Based on the results of most recent research concerning the so-called fourth block of communal houses in the early 1560s, this article argues in favour of the assumption that the facade of this ...particular block was used as a model for all the house facades later constructed on the north side of the Placa, at first, directly—in the hitherto unknown construction undertakings of two new blocks of communal houses in the westernmost part of the city’s main thoroughfare (near the Franciscan Church) in the early, i.e., mid-seventeenth century—and later, indirectly, in the reconstruction after the 1667 earthquake. Further examined are the issues that result from the analysis of present-day architectural structures in the light of previously known and recently discovered archival and visual evidence, as well as the role of certain participants in the processes of decision-making, design and construction, notably Ragusan authorities as initiators, investors and commissioners, along with two foreign architects—Jacques de Spinis, who arrived in Dubrovnik from Venice in the mid-sixteenth century, and papal architect Giulio Cerruti, sent directly from Rome in the autumn of 1667.
U radu se predstavlja i analizira perspektivni crtež s prijedlogom lokacije i crkve sv. Roka u Dubrovniku, nedavno uočen među prilozima 26. sveska serije zapisnika Vijeća umoljenih (1489-1492) u ...Državnom arhivu u Dubrovniku, jedini sačuvani slikovni izvor te vrste iz doba Republike. Premda zamisao o gradnji crkve u dnu trga južno od Velike Onofrijeve fontane nije realizirana, crtež je dragocjen jer osim o predmnijevanom sakralnom zdanju svjedoči i o nestalim srednjovjekovnim građevinama i urbanističkom ambijentu trga (današnje Poljane Paska Miličevića). Budući da crtež nije ni datiran ni potpisan, raspravlja se i o povodu i vremenu njegova nastanka te zaključuje da je najvjerojatnije načinjen između veljače 1532. i svibnja 1533. godine, da bi poslužio kao podloga za donošenje odluke o lokaciji crkve u Vijeću umoljenih. U dodatku se objavljuje još jedan nepoznati dokument, pronađen u istoj skupini listova i sadržajem povezan s crtežom. Posrijedi je (također nedatirana) zamolba Vijeću umoljenih za gradnju crkve i osnivanje bratovštine Sv. Roka, možda svjedočanstvo o prvoj, tj. najranijoj inicijativi za podizanje crkve posvećene tom svecu, zaštitniku od kuge unutar grada.