Cilj je ovoga rada usmjeriti pozornost na mogućnosti koje se otvaraju u interpretaciji i dataciji kasnoantičkih ladanjskih zdanja kada se podvrgnu metodama što su zaživjele u proučavanju ...kasnoantičkih vila tijekom posljednjih desetljeća širom Europe. Za primjer je odabrano kasnoantičko zdanje kod sela Strupnić u Livanjskom polju, koje nije bilo podrobnije razmatrano otkad je početkom 20. stoljeća zabilježeno i djelomično istraženo. Kako analiza pokazuje, radi se o vrlo karakterističnom arhitektonskom rješenju koje ukazuje na svezu s podunavskim ladanjskim gradnjama s kraja 3. i početka 4. stoljeća. Iako je formalna analiza zdanja u Strupniću iznjedrila nove zaključke o dataciji i namjeni građevine i njezinih dijelova, primjer je prvenstveno poslužio za iznošenje novih prijedloga za tipološku obradu kasnoantičkih ladanjskih zdanja s područja Dalmacije, za koja se čini da su ostala nedovoljno problematizirana.
Istraživačko-edukacijski projekt Otkrivanje starih dubrovačkih katedrala pokrenut je 2015. godine, a njegove su aktivnosti, prije svega, usmjerene na stručnu i znanstvenu obradu pokretnih spomenika i ...arheoloških nalaza koji potječu s lokaliteta podzemlja barokne katedrale Gospe Velike i susjedne Bunićeve poljane u Dubrovniku. Sva građa rezultat je arheoloških istraživanja lokaliteta poduzetih nakon potresa 1979. godine, a koja je u dugome razdoblju od dvadeset i sedam godina ostala u velikoj mjeri neobrađena i neobjavljena. U prvoj etapi projekta (2015. – 2017.), prvenstveno zbog brojnosti građe i lošega stanja u kojem je zatečena, aktivnosti su najprije bile usmjerene na njezino spašavanje i sortiranje, a tek zatim i na stručnu obradu. Pri tom se pristupilo primarno obradi kamenih ulomaka i ulomaka stakla, dok je ostala građa (ulomci zidnih slika i metala) objedinjena i dokumentirana, ili tek popisana i adekvatno pohranjena (ulomci keramike). U drugoj etapi projekta (2018. – 2020.) pristupilo se detaljnijoj obradi keramike i zidnoga oslika. Preliminarna analiza pokazala je nove vrijedne rezultate koji, s jedne strane, pokazuju potpuno novu kronologiju nastanjivanja dijela povijesne jezgre Grada koji se razvija uz današnju luku, a s druge cjelovitiju sliku faza opremanja, a time i izgradnje složenoga kompleksa „starih dubrovačkih katedrala" istraženoga u podzemlju barokne prvostolnice i Bunićeve poljane. Uz rezultate obrade keramike i ulomaka zidnih slika, donose se i preliminarni rezultati obrade kamene plastike, s osobitim naglaskom na najranijem, kasnoantičkom (ranokršćanskom) sloju.
U radu su predstavljene aktivnosti provedene u okviru projekta Otkrivanje starih dubrovačkih katedrala u razdoblju 2020. – 2022. godine, koje uključuju novouspostavljene suradnje s domaćim i ...inozemnim institucijama i konzorcijima. Temeljni cilj projekta stručna je i znanstvena obrada pokretnih spomenika i arheoloških nalaza s lokaliteta dubrovačke katedrale, istraženog davnih 1980-ih. Nakon što je u prethodnim ciklusima obrađeno 80% nalaza (poglavito kamene plastike i žbuka zidnih slika prethodnica barokne prvostolnice), od 2020. godine pristupilo se prikupljanju i obradi podataka za nalaze in situ, što se primarno odnosi na očuvane cjeline najstarije bazilike, njena svetišta i bočnih brodova. Donose se preliminarni rezultati povezivanja podataka za nalaze kamene plastike predromaničkog razdoblja i ulomke žbuka in situ te iz arheološkog sloja, a koji postavljaju osnove za nešto drugačije kronološke odrednice pojedinih faza opremanja crkve od do sada važećih. Dobivene rezultate unaprijedit će analize žbuka i kostiju iz grobova s nalazišta AMS 14C metodom, kao i analize uzoraka morta iz zida svetišta i tla s prostora srednjeg broda crkve, metodama OSL i arheomagnetizma, a koje su u tijeku. Za daljnju interpretaciju nalaza od osobite je važnosti provedena aktivnost izrade nove dokumentacije – fotogrametrijskih snimaka svetišta i pojedinih grobnih cjelina te multipspektralnih snimaka slikanih prizora i crteža iz bočnih brodova crkve.
Objavljuje se grčki epitaf s ranokršćanskog sarkofaga pronađenog u crkvi sv. Ilije na Lopudu. Autori donose opis spomenika, čitanje i dataciju epitafa, epigrafičku, antroponimijsku i povijesnu ...analizu, uz arheološkotopografski
kontekst nalaza. Identificiraju pokojnikovo ime (Izak) i porijeklo (sjeverna Sirija ili Mala Azija) te ustanovljuju dataciju (17. listopad 452.). Posebno analiziraju spomen zapadnorimskog konzula u formuli datacije te utvrđuju da je riječ o prvoj pouzdanoj epigrafskoj potvrdi pripadnosti Dalmacije zapadnom dijelu Rimskoga Carstva u 5. stoljeću.
U radu se donose osnovne postavke novog pristupa istraživanju razvoja i transformacija rimskih »vila« Dalmacije. Upozorava se na različite vidove organizacije imanja i tipove rimskih rezidencijalnih ...zdanja prostora današnje srednje Dalmacije, uz koja termini poput villa rustica ne bi bili primjereni. Fenomenu »transformacija« pristupa se kao procesu kontinuiranih promjena, u izučavanje kojega je nužno uključiti sve sastavnice toga procesa. U tom kontekstu raspravlja se o rimskom zdanju u Bilicama kod Šibenika, čija se posebna uloga ogleda u specifičnom arhitektonskom rješenju. Pojedine kasnije pregradnje toga zdanja dovode se u vezu s izgradnjom kasnoantičke trikonhalne građevine u njegovoj blizini. Promjene na imanju ne razmatraju se kao odraz njegove »degradacije« nego usvajanja novih društvenih vrijednosti, a koje upućuju i na prežitak posebnih posjedovnih odnosa u duljem razdoblju od kasnog Carstva do ranoga srednjeg vijeka.
U članku se obrađuje jedan aspekt razvoja arhitektonskog motiva monumentalnih eksedri u rimskoj rezidencijalnoj arhitekturi ranocarskog razdoblja. Naglasak je stavljen na pojedine primjere ladanjske ...arhitekture istočne obale Jadrana – ponajprije na sklop u uvali Stari Trogir, nedaleko od Trogira, a koji je promatran u vezi sa zdanjima u uvali Verige na Velom Brijunu i u Barcoli, nedaleko od Trsta. Polazeći od razmatranja autora koji su se prethodno pozabavili interpretacijama razvoja navedenih zdanja, a prije svega od analize oblikovnih karakteristika izdvojenih arhitektonskih cjelina, ponuđen je i prijedlog preciznije datacije sklopa u Starom Trogiru te pojedinih faza pregradnji u Verigama i Barcoli. Raspravlja se o značenju monumentalnih eksedri u okviru arhitekture rimskih »vila«, osobito u razdoblju do vladavine Flavijevaca, te je u tom kontekstu reprezentativni sklop u Starom Trogiru prepoznat kao carska
investicija, time i kao dio jednoga carskog posjeda rimske Dalmacije.
U radu su predstavljene aktivnosti provedene u okviru projekta Otkrivanje starih dubrovačkih katedrala u razdoblju 2020. – 2022. godine, koje uključuju novouspostavljene suradnje s domaćim i ...inozemnim institucijama i konzorcijima. Temeljni cilj projekta stručna je i znanstvena obrada pokretnih spomenika i arheoloških nalaza s lokaliteta dubrovačke katedrale, istraženog davnih 1980-ih. Nakon što je u prethodnim ciklusima obrađeno 80% nalaza (poglavito kamene plastike i žbuka zidnih slika prethodnica barokne prvostolnice), od 2020. godine pristupilo se prikupljanju i obradi podataka za nalaze in situ, što se primarno odnosi na očuvane cjeline najstarije bazilike, njena svetišta i bočnih brodova. Donose se preliminarni rezultati povezivanja podataka za nalaze kamene plastike predromaničkog razdoblja i ulomke žbuka in situ te iz arheološkog sloja, a koji postavljaju osnove za nešto drugačije kronološke odrednice pojedinih faza opremanja crkve od do sada važećih. Dobivene rezultate unaprijedit će analize žbuka i kostiju iz grobova s nalazišta AMS 14C metodom, kao i analize uzoraka morta iz zida svetišta i tla s prostora srednjeg broda crkve, metodama OSL i arheomagnetizma, a koje su u tijeku. Za daljnju interpretaciju nalaza od osobite je važnosti provedena aktivnost izrade nove dokumentacije – fotogrametrijskih snimaka svetišta i pojedinih grobnih cjelina te multipspektralnih snimaka slikanih prizora i crteža iz bočnih brodova crkve.
Istraživačko-edukacijski projekt Otkrivanje starih dubrovačkih katedrala pokrenut je 2015. godine, a njegove su aktivnosti, prije svega, usmjerene na stručnu i znanstvenu obradu pokretnih spomenika i ...arheoloških nalaza koji potječu s lokaliteta podzemlja barokne katedrale Gospe Velike i susjedne Bunićeve poljane u Dubrovniku. Sva građa rezultat je arheoloških istraživanja lokaliteta poduzetih nakon potresa 1979. godine, a koja je u dugome razdoblju od dvadeset i sedam godina ostala u velikoj mjeri neobrađena i neobjavljena. U prvoj etapi projekta (2015. – 2017.), prvenstveno zbog brojnosti građe i lošega stanja u kojem je zatečena, aktivnosti su najprije bile usmjerene na njezino spašavanje i sortiranje, a tek zatim i na stručnu obradu. Pri tom se pristupilo primarno obradi kamenih ulomaka i ulomaka stakla, dok je ostala građa (ulomci zidnih slika i metala) objedinjena i dokumentirana, ili tek popisana i adekvatno pohranjena (ulomci keramike). U drugoj etapi projekta (2018. – 2020.) pristupilo se detaljnijoj obradi keramike i zidnoga oslika. Preliminarna analiza pokazala je nove vrijedne rezultate koji, s jedne strane, pokazuju potpuno novu kronologiju nastanjivanja dijela povijesne jezgre Grada koji se razvija uz današnju luku, a s druge cjelovitiju sliku faza opremanja, a time i izgradnje složenoga kompleksa „starih dubrovačkih katedrala“ istraženoga u podzemlju barokne prvostolnice i Bunićeve poljane. Uz rezultate obrade keramike i ulomaka zidnih slika, donose se i preliminarni rezultati obrade kamene plastike, s osobitim naglaskom na najranijem, kasnoantičkom (ranokršćanskom) sloju.
PDF
