V zadnjih desetih letih je uporaba Wikimedijinih spletišč v razredu postala vsakdanja nuja. Na Wikiverzi se na začetni strani predmetov študentje vpisujejo v seminarski urnik, učitelj objavlja ...povezave na učna gradiva in napotke za delo ter povzema izkušnje. Študentje na osebnih straneh dokumentirajo svojo dejavnost, poročajo o domačih nalogah, se pogovarjajo z učiteljem in drugimi. Tu kot v peskovniku koncipirajo gesla za Wikipedijo, kamor jih prenesejo po preverbi v razredu. Z Wikiverze napravijo povezave na Wikivir, kamor postavljajo leposlovne tekste z dLiba, korigirajo napake, ki jih je zagrešil OCR, in besedila opremljajo z metapodatki. Wikiji prisilijo udeležence, da iz šolskega geta stopijo v realno strokovno življenje in sodelovalno gradijo trajno strokovno digitalno infrastrukturo. Glede na potencial, ki ga imajo wikiji pri menjavi civilizacijske paradigme, v kateri se tekmovalnost umika sodelovanju in se jemanje nadomešča s prispevanjem, so v izobraževanju premalo izrabljeni.
Svojim raspravama u posljednjih dvadeset godina provjeravam kako upotreba većeg broja podataka utječe na književnopovijesne spoznaje. U interpretaciji pojedinih slovenskih kanonskih tekstova ...digitalni alati nemaju značajnije uloge. Proširimo li opseg interpretacije s interpretacije pojedinog teksta na interpretaciju autorskih opusa, žanrovskih korpusa, razdoblja ili nacionalne književnosti u cjelini, ispostavlja se da kvantita-tivne metode, kojima polet daju digitalizacija, organizacija u zbirkama i digitalni alati, povećavaju vjerodostojnost istraživanja. Cijena je toga odricanje od plastičnih školskih i enciklopedijski jasnih opisa te defini-cija. Razvojna se linija književnoga svijeta kroz digitalnohumanističke naočale ne vidi najjasnije jer središnje književne figure i tekstovi gube vidljivost u mnoštvu konkurentnih ili marginalnih pojava. Slovensku književnost više ne određuje diktat velike književnopovijesne priče, tj. slika rođenja nacije iz duha književnosti, nego se ona manifestira kao slučajna pojava, kao cjelokupno književno stvaralaštvo u Sloveniji, uključujući i stvaralaštvo na drugim jezicima. To je stvaralaštvo zbog posebnih okolnosti drugačije od stvaralaštva susjeda i zahtijeva novu, nacionalno specifičnu definiciju književnih pojava. Nove interpretacije slovenske književnosti nisu samo posljedica upotrebe novih digitalnih alata, već i posljedica promjena samoga književnog sustava. Književnost više nije prvenstveno predana naciji kao u svojim programskim poče-cima, već i raznolikom mnoštvu drugih legitimnih funkcija: razonodi, društvenoj emancipaciji žena i drugim društvenim emancipacijama te mobilizacijama, potrebi za izvrsnošću, eskapizmu, autorefleksiji i autoterapiji, iznalaženju alternativnih društvenih modela.
A level playing field is key for global participation in science and scholarship, particularly with regard to how scientific publications are financed and subsequently accessed. However, there are ...potential pitfalls of the so-called “Gold” open-access (OA) route, in which author-paid publication charges cover the costs of production and publication. Gold OA plans in which author charges are required may not solve the access problem, but rather may shift the access barrier from reader to writer. Under such plans, everyone may be free to read papers, but it may still be prohibitively expensive to publish them. In a scholarly community that is increasingly global, spread over more and more regions and countries of the world, these publication access barriers may be quite significant. In the present paper, a global suite of colleagues in academe joins this debate. The group of colleagues, a network of researchers active in scholarly publishing, spans four continents and multiple disciplines in the natural sciences, humanities, and social sciences, as well as diverse political and economic situations. We believe that this global sampling of researchers can provide the nuance and perspective necessary to grasp this complex problem. The group was assembled without an attempt to achieve global coverage through random sampling.This contribution differs from other approaches to the open-access problem in several fundamental ways. (A) It is scholar-driven, and thus can represent the ‘other side of the coin’ of scholarly communication. (B) It focuses on narrative report, where scholars were free to orient their responses as they saw fit, rather than being confined to binary or scalar choices. Finally, and perhaps most importantly, (C) it distinguishes among institutions and countries and situations, highlighting inequalities of access among wealthy and economically-challenged nations, and also within countries depending on the size and location of particular institutions.
PDF
