This paper deals with media literacy as a multidimensional skill that parents and teachers possess. In this context we warn of the media-technical aspect of this skill and, within this aspect, of ...parents’ and teachers’ opinion on the presence of media in children’s lives. Following that, the paper explores teachers’ media-didactic competence as a component of educators’ media literacy. In the empiric part we used two aspects of fostering media literacy. One is the media-technical competence of parents and educators, while the other is the media-didactic competence of educators. We found that both parents and teachers believe that media have a strong presence in everyday lives of pre-school children and that they play an important role in teaching pre-school children. Teachers are aware of the importance of early teaching with media, for media and about media with the purpose of developing children’s media literacy, so they will not be afraid of media when they grow up.
ABSTRACT Nowadays it is very difficult to avoid the information-communication technology. It is present everywhere: in the business world, civil services, education, at home. The ability to search, ...choose and use relevant data and information among endless choices, offered by the modern technology, is also seen as a key competence. This article presents the influence which the ICT has on the development of four-year-old children’s competences. The present issue is a part of an extensive study which also deals with children’s access to the ICT and its usage at home. The data was gathered with the help of 130 parents, who filled out a questionnaire and provided us with their opinions about their children’s usage of the ICT at home. We discovered that the ICT influences the development of certain competences to some extent. We also tried to see if there are any differences based on the child’s gender and parents’ level of education. Key words: broad definition of ICT, home environment, learning with ICT, pre-school child---SAŽETAK Danas je vrlo teško izbjeći informacijsko-komunikacijsku tehnologiju. Posvuda je prisutna: u poslovnom svijetu, državnoj administraciji, obrazovanju i kod kuće. Sposobnost pretraživanja, odabira te uporabe važnih podataka i informacija među beskonačnim mogućnostima koje nudi suvremena tehnologija smatra se također ključnom kompetencijom. Ovaj rad predstavlja utjecaj informacijsko-komunikacijske tehnologije na razvoj kompetencija četverogodišnjega djeteta. Navedeno je pitanje sastavni dio velikog istraživanja koje se također bavi djetetovim pristupom informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji i njezinoj primjeni kod kuće. Podaci su prikupljeni putem anketiranja 130 roditelja koji su nam iznijeli svoja razmišljanja o primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije njihove djece u kućnom okruženju. Otkrili smo da IKT donekle utječe na razvoj nekih djetetovih kompetencija. Nastojali smo, također, vidjeti postoje li razlike u odnosu na rod djece i obrazovnu razinu njihovih roditelja. Ključne riječi: široka definicija IKT, kućno okruženje, učenje uz pomoć IKT, dijete predškolske dobi
Važne odrednice kvalitete obrazovne ustanove jesu učitelji i kvaliteta njihovih radnih zadataka. Zahtjevi koji se postavljaju pred učitelje u 21.stoljeću postaju sve raznovrsniji i zahtijevaju širok ...raspon vještina u različitim područjima rada. Ciljevi su ovoga rada pregledom i analizomdostupne literature pružiti uvid u aktualna znanja o kompetencijama učitelja/nastavnika, ukazati na njihovu važnost, objediniti i prikazatirezultate istraživanja čiji su se autori bavili kompetencijama nastavnika te pokušati dati teorijsku i kritičku analizu, s posebnim naglaskom napedagoške kompetencije. Pregledom literature koja se bavi problematikom učiteljskih kompetencija pokušali smo ukazati na njihovu važnost,razviti teorijske temelje i analizirati dosadašnja istraživanja kako bismo odgovorili na različita istraživačka pitanja. Proučavanje problematikepedagoških kompetencija pokazuje da su one u fokusu interesiranja pedagoga, a analiza ukazuje na posebnost u svakome pojedinom istraživanjute može koristiti i u budućim operacionalizacijama pedagoške kompetencije. Kompetentnost učitelja/nastavnika promatramo kao preduvjetodrživa razvoja o kojemu ovisi perspektiva odgojno-obrazovne prakse u futurološkome smislu, a rad daje skroman doprinos popularizaciji ove problematike.
To track social trends as well as new scientific discoveries in the fields of pedagogy, psychology and methodology is a prerequisite for a quality work and fair attitude towards the profession. ...Curriculum as the foundation of the educational process, appears in several forms in kindergartens. In addition to explicit (visible) practices of the pedagogue, we can find the so called „hidden curriculum“, which contains socio-emotional aspect of the educational groups. The concept of hidden curriculum is tied to implicit theories of the pedagogues, and it includes personal theories about value system, knowledges and expectations about nature and development of a child, and goals of education and views of appropriate means of achieving the goals. The William Glasser's Choice Theory explains human behavior is motivated by need to fulfill four base needs; need for love, power, freedom and fun. Comparing veiws and teachings of Choice Theory and opinions of the selected renowned pedagogues, we can find the same principles in implicit theories. Implementation of the established opinons of Choice Theory enriches the choice of pedagogical approach to early learning, and with it's strategies od education helps padagogues in educational methods.
Kvalitativno istraživanje u kojem je sudjelovalo 36 studenata Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Banjoj Luci i Pedagoškog fakulteta Sveučilišta Primorska provedeno
je 2020. godine, a cilj mu je bio ...ispitati metodičke elemente nastave u kontekstu
situacijskoga učenja studenata tijekom pandemije COVID 19. U studiji, zasnovanoj
na idejama o razvojnim istraživanjima i na interpretativnom pristupu, primijenjen
je introspektivni pisani intervju i putem tematske analize sadržaja izdvojene su tri
ključne, međusobno povezane kategorije (emocionalna komponenta metodičkoga
pristupa, angažman studenata i metodički elementi u kontekstu šire zajednice;
metodički elementi u književnim aktivnostima studenata), od kojih se emocionalna
komponenta prikazala najdominantnijom. Implikacije istraživanja ukazuju
na potrebu da se više pozornosti posveti emocionalnoj dimenziji procesa učenja
studenata, kao i njihovoj potrebi za djelovanjem u zajednici preuzimajući aktivniju
ulogu uz pomoć kontekstualiziranoga, konstruktivističkoga metodičkoga modela
sveučilišne nastave.
PDF
