U ovom članku autor se bavi uzrocima i posljedicama napada na gornjostubičke državne službenike i trgovce Ciglar i Žukina za trajanja seljačkih nemira zbog žigosanja stoke 1920. godine. U tu svrhu ...spomenuta je pobuna, s naglaskom na područje kotara Donja Stubica, iskorištena kao kontekst opisivanih zbivanja, odnosno pomoćno sredstvo u objašnjavanju opisanih postupaka. Uporabom arhivskog materijala, sastavljenog za potrebe žalbe oštećenih zbog izostanka dodjele obećane odštete 1923. godine, te povlačenjem paralela sa sličnim situacijama u drugim mjestima sjeverozapadne Hrvatske, autor dolazi do zaključka o višeslojnosti uzroka napada na kućanstva Ciglar i Žukina, sastavljena od općeg nezadovoljstva društvenom situacijom te od akumulirane netrpeljivosti prema lokalnim predstavnicima nove vlasti. Također, naglasak je stavljen i na nepodudaranje između samoreprezentacije oštećenika u pismima beogradskim organima vlasti i stvarne situacije na području njihovog djelovanja.
In this article, the author deals with the causes and consequences of the attacks on state officials and merchants Ciglar and Žukina in Gornja Stubica during the peasant riots caused by the branding of cattle in 1920. For this purpose, the mentioned rebellion, with an emphasis on the area of the district of Donja Stubica, is used as a context for the described events, i. e. as a tool in the process of their explanation. Using archival material compiled for the purposes of the victims' complaint due to the delay of promised compensation in 1923, and drawing parallels with similar situations in other places in northwestern Croatia, the author concludes that the causes of the attack of the Ciglar and Žukina families were multifaceted, comprising of general dissatisfaction with the new regime, but also of accumulated intolerance towards its local representatives. Finally, the emphasis is placed on the discrepancy between the self-representation of the injured parties in the letters to the authorities in Belgrade and the real situation in the area of their activities.
U ovom radu autor se bavi vjerskim naukom heretika Marciona iz Ponta nastojeći utvrditi njegovu povezanost s onovremenim gnostičkim sljedbama i ranim kršćanstvom. Uz to, nastoje se utvrditi i ...potencijalni drugi utjecaji, kao i međusobne sličnosti i razlike spomenutih gledišta. U tu svrhu pristupa se proučavanju različitih elemenata Marcionove vjerske misli, uključujući odnos prema razlikama između Staroga i Novog zavjeta te prema osobi i djelovanju Isusa Krista, kao i praktičnim načinima njezine provedbe u kontekstu 2. stoljeća.
U ovome članku autor nastoji rekonstruirati uzroke križarskih napada na porajnske Židove početkom Prvoga križarskog rata 1096. godine. Radi toga najprije pristupa prikazivanju položaja židovskih ...zajednica u srednjovjekovnoj Europi u razdoblju koje je prethodilo spomenutome događaju, da bi se potom posvetio razlaganju različitih kontekstualnih ili izravnih povoda i uzroka stradavanju Židova u Porajnju. Unatoč njihovoj isprepletenosti u srednjovjekovnome razdoblju te posljedičnoj anakronosti i umjetnome karakteru takve podjele, radi lakšega snalaženja autor ih dijeli na duhovnu i socijalnu kategoriju. Naposljetku, zaključuje se da je stradavanje židovskih zajednica u porajnskim gradovima 1096. godine rezultat kombinacije nekoliko međusobno dopunjujućih čimbenika te društvenoga konteksta koji je omogućio razvoj milenijalističkoga entuzijazma u kojemu su Židovi percipirani kao ultimativni neprijatelji kršćanskoga svijeta.
U ovom radu autor se bavi analizom protuturskih govora kao proizvoda djelovanja hrvatskih humanista u razdoblju između Krbavske i Mohačke bitke, s papinstvom kao njihovim recipijentom. Cilj takve ...analize istraživanje je procesa i postupka kreiranja slike o Turcima kao opasnosti, ne samo za neposredno ugrožene hrvatske krajeve, već i za čitav kršćanski svijet. Četrnaest odabranih tekstova, koji su u promatranom razdoblju upućeni rimskom biskupu u obliku izravnih govora, poslanica, protuturskih molitvi ili epigrama, obrađuje se pomoću metode unutartekstne aksiologije. Nakon što je analiziranjem tekstova proširio postojeća semantička polja Turaka kao životinja i paklenih sila, koljača i silovatelja te pustošitelja i porobljivača, autor naposljetku pruža i osvrt na očekivanja hrvatskih autora od papinstva, odnosno njihove naputke za konkretno djelovanje rimskih biskupa protiv prividno nepobjedivog neprijatelja. U tu svrhu analizira se način na koji su spomenuti autori, naglašavajući tursku opasnost za samo središte kršćanstva, u svojim govorima pomoću nabrojanih polja nastojali konstruirati jedno semantičko nadpolje, u radu imenovano globalnom opasnošću.
U ovom radu autor nastoji analizirati dramu hrvatskog književnika i publicista Miroslava Krleže Vučjak te usporediti podatke koje donosi o djelovanju zelenoga kadra s podatcima koje o tome donose ...relevantna historiografska istraživanja. Također, budući da je Krleža bio suvremenik, a u određenom dijelu i sudionik događaja o kojima je riječ, pokušava se u drami prepoznati i određene autobiografske elemente te ih staviti u povijesni kontekst. Nakon spomenute analize dramskoga teksta i kratkoga historiografskog prikaza turbulentnoga razdoblja raspadanja Austro-Ugarske Monarhije krajem Prvoga svjetskog rata 1918. godine uspoređuju se dobiveni podatci, što dovodi do zaključka o prevladavajućem utjecaju Krležine lijeve ideološke orijentacije na odabir socijalnorevolucionarnoga motiva kao najvažnijeg u tumačenju pojave i djelovanja zelenoga kadra.
