Barbara Celjska je bila gotovo najbogatejša alkimistka vseh časov. Prispevek skuša pojasniti kakšni poskusi so potekali v njenem laboratoriju in nakazati, katere tehniške kemijske naprave je utegnila ...pri tem uporabljati. Ker je bila večina le-teh iz zlahka lomljivih snovi, bi bilo njihovo iskanje bržkone brez haska, saj ni veliko upanja za njihovo ohranitev. Chemical Laboratory of Celje Queen (at 580th Anniversary of Bohemian coronation of Queen Barbara of Celje) Barbara of Cilli was certainly the richest female alchemist of all times. The article tries to explain what kind of experiments she carried out in her laboratory and indicate which technical chemical plant she likely has used. The major part her tools was made from easily breakable materials, therefore any contemporary pursuit to locate them will be probably in vain, because there is not much hope for their preservation.
Poveznice Vjenceslava Novaka s Češkom bile su višestruke, a najvažnija je njegovo češko porijeklo po ocu koji se iz Hradeca Králové doselio u Senj, a koje je vidljivo i u njegovom imenu koje je ...izvorno glasilo Václav, što je češki oblik imena Vjenceslav. Druga važna poveznica Novaka i Češke je činjenica da je od 1884. do 1887. studirao na Konzervatoriju u Pragu, što je očito imalo utjecaja na njegovo stvaralaštvo jer se radnja dva Novakova romana, Pavao Šegota (1888.) i Dva svijeta (1901.) djelomično odvija u Pragu. Novak u romanu Pavao Šegota prikazuje život nadarenoga seoskog mladića Pavla Šegote koji odlazi u Prag studirati prirodne znanosti te se ondje ženi Pražankom Lorom.
Time Novak u hrvatsku književnost uvodi motiv ljubavne veze između hrvatskih studenata u Pragu i domaćih djevojaka. Čest motiv romana je češko pivo koje pridonosi dobrom raspoloženju među hrvatskim studentima, ali izaziva i svađe. Novak u ovom romanu donosi i opise Praga, posebno dijelova uz rijeku Vltavu.
U romanu Dva svijeta glavni lik je Amadej Zlatanić, glazbeni genij iz maloga hrvatskog grada čiji talent otkriva mjesni glazbenik Čeh Jan Jahoda. Njegovom zaslugom Amadej odlazi na Konzervatorij u Prag. Novak time vjerojatno prvi u hrvatskoj književnosti piše o češkim glazbenicima doseljenima u Hrvatsku, a spominje i događaje u Češkoj 1848. Dokumentarno najvredniji dio romana je opis praizvedbe oratorija Stabat mater Antonína Dvořáka kojom je ravnao sam autor. Oba romana prevedena su na češki – Pavao Šegota 1925. pod naslovom Svět volá - moře čeká (Svijet zove – more čeka), a Dva svijeta 2015.
U radu se kritički pristupa poimanju rječnika kao
neutralnog izvora znanja. Rječnik se proučava kao zbirka tragova koje u njemu
ostavljaju autori i sredina u kojoj nastaje. Cilj je ovoga istraživanja ...otkriti kako su se u
jednojezičnim objasnidbenim rječnicima hrvatskoga i češkog jezika odrazile
razlike u društvenom uređenju dviju bivših socijalistički uređenih država: SFRJ
i Čehoslovačke. Provedena je sociolingvistička poredbena analiza prvenstveno
predgovora čeških i hrvatskih rječnika objavljenih tijekom socijalističkog
razdoblja. Posebna pozornost posvećena je dijelovima teksta koji se odnose na
društvenu zbilju i okolnosti nastanka rječnika. Glavna pretpostavka bila je da
će socijalizmu i njegovim utjecajima na leksikografiju više pozornosti biti
posvećeno u češkim rječnicima, dok će hrvatski rječnici u većoj mjeri
obrađivati temu jezika kao indeksa nacionalnoga identiteta.
Analiza dobivenih podataka bolje rasvjetljuje
položaj leksikografske djelatnosti u uspoređivanim društvima i opisuje utjecaje
koje na nju imaju nejezikoslovne (ekonomske, političke, ideološke) okolnosti.
Rezultati potvrđuju hipotezu o prisutnosti teme socijalizma u češkim rječnicima
i teme jezika kao indeksa nacionalnoga identiteta u hrvatskim rječnicima.
This paper
takes a critical approach to understanding a dictionary as a neutral source of
knowledge. A dictionary is studied as a collection of traces left in it by its
authors and the society in which the dictionary is created. The main aim
of this study is to discover how the monolingual explanatory Czech and Croatian
dictionaries reflect differences in social organisation of the two former
socialist republics: Yugoslavia and Czechoslovakia. A sociolinguistic
comparative analysis of the forewords of Czech and Croatian dictionaries
published during the socialist period was carried out. Special attention was
paid to the parts of the text referring to the social reality and circumstances
related to the creation of each dictionary. The main hypothesis was that in
Czech dictionaries more attention had been dedicated to socialism and its
relations to lexicography, whereas in Croatian dictionaries the topic of language
as an index of national identity had prevailed. The analysis
reveals differences in the status of lexicography in the two societies and
describes extralinguistic (economic, ideological, political) impacts on
lexicography.
The results
confirm the hypothesis that the topic of socialism is prevalent in Czech
dictionaries, as opposed to the subject of nation being more present in
Croatian dictionaries.
Beta-blockers are chiral compounds with enantiomers that have different bioactivity, which means that while one is active, the other can be inactive or even harmful. Due to their high consumption and ...incomplete degradation in waste water, they may reach surface waters and affect aquatic organisms. To address this issue we developed a chromatographic method suitable for determining beta-blocker enantiomers in surface waters. It was tested on five beta-blockers (acebutolol, atenolol, bisoprolol, labetalol and metoprolol) and validated on bisoprolol enantiomers. Good enantioseparation of all analysed beta-blockers was achieved on the Chirobiotic V column with the mobile phase composed of methanol/acetic acid/triethylamine (100/0.20/0.15 v/v/v) at a flow rate of 0.5 mL/min and column temperature of 45 °C. Method proved to be linear in the concentration range from 0.075 µg/mL to 5 µg/mL, and showed good recovery. The limits of bisoprolol enantiomer detection were 0.025 µg/mL and 0.026 µg/mL and of quantification 0.075 µg/mL and 0.075 µg/mL. Despite its limitations, it seems to be a promising method for bisoprolol enantiomer analysis in surface water samples. Further research could focus on waste water analysis, where enantiomer concentrations may be high. Furthermore, transferring the method to a more sensitive one such as liquid chromatography coupled with tandem mass spectrometry and using ammonium acetate as the mobile phase additive instead of acetic acid and triethylamine would perhaps yield much lower limits of detection and quantification.
Osrednji slovenski literarni časopis je izhajal mesečno. Po prenehanju izhajanja Stritarjevega časnika Zvona, so Josip Jurčič, Fran Levec, Janko Kersnik in Ivan Tavčar ustanovili literarno ...svobodomiselno revijo, sprva kot glasilo realistov. Poleg leposlovja, je vseboval tudi umetniško kritiko ter razprave in eseje o umetnostih. Sprva je bil bolj znanstveno usmerjen (Leposlovni in znanstveni list), kasneje se je omejil še na humanistiko (Mesečnik za književnost in prosveto), od 1931 (Slovenska revija) je objavljal tudi prispevke o aktualnih družbenih vprašanjih. V Ljubljanskem zvonu so objavljali pomembnejši slovenski pesniki in pisatelji: Anton Aškerc, Simon Gregorčič, Janko Kersnik, Ivan Tavčar, Janez Trdina, Oton Župančič, Ivan Cankar, Vladimir Bartol… Avtorji, ki so pisali o znanosti so bili: Fran levstik, Josip Apih, Ivan Šubic…
Osrednji slovenski literarni časopis je izhajal mesečno. Po prenehanju izhajanja Stritarjevega časnika Zvona, so Josip Jurčič, Fran Levec, Janko Kersnik in Ivan Tavčar ustanovili literarno ...svobodomiselno revijo, sprva kot glasilo realistov. Poleg leposlovja, je vseboval tudi umetniško kritiko ter razprave in eseje o umetnostih. Sprva je bil bolj znanstveno usmerjen (Leposlovni in znanstveni list), kasneje se je omejil še na humanistiko (Mesečnik za književnost in prosveto), od 1931 (Slovenska revija) je objavljal tudi prispevke o aktualnih družbenih vprašanjih. V Ljubljanskem zvonu so objavljali pomembnejši slovenski pesniki in pisatelji: Anton Aškerc, Simon Gregorčič, Janko Kersnik, Ivan Tavčar, Janez Trdina, Oton Župančič, Ivan Cankar, Vladimir Bartol… Avtorji, ki so pisali o znanosti so bili: Fran levstik, Josip Apih, Ivan Šubic…
Osrednji slovenski literarni časopis je izhajal mesečno. Po prenehanju izhajanja Stritarjevega časnika Zvona, so Josip Jurčič, Fran Levec, Janko Kersnik in Ivan Tavčar ustanovili literarno ...svobodomiselno revijo, sprva kot glasilo realistov. Poleg leposlovja, je vseboval tudi umetniško kritiko ter razprave in eseje o umetnostih. Sprva je bil bolj znanstveno usmerjen (Leposlovni in znanstveni list), kasneje se je omejil še na humanistiko (Mesečnik za književnost in prosveto), od 1931 (Slovenska revija) je objavljal tudi prispevke o aktualnih družbenih vprašanjih. V Ljubljanskem zvonu so objavljali pomembnejši slovenski pesniki in pisatelji: Anton Aškerc, Simon Gregorčič, Janko Kersnik, Ivan Tavčar, Janez Trdina, Oton Župančič, Ivan Cankar, Vladimir Bartol… Avtorji, ki so pisali o znanosti so bili: Fran levstik, Josip Apih, Ivan Šubic…
Osrednji slovenski literarni časopis je izhajal mesečno. Po prenehanju izhajanja Stritarjevega časnika Zvona, so Josip Jurčič, Fran Levec, Janko Kersnik in Ivan Tavčar ustanovili literarno ...svobodomiselno revijo, sprva kot glasilo realistov. Poleg leposlovja, je vseboval tudi umetniško kritiko ter razprave in eseje o umetnostih. Sprva je bil bolj znanstveno usmerjen (Leposlovni in znanstveni list), kasneje se je omejil še na humanistiko (Mesečnik za književnost in prosveto), od 1931 (Slovenska revija) je objavljal tudi prispevke o aktualnih družbenih vprašanjih. V Ljubljanskem zvonu so objavljali pomembnejši slovenski pesniki in pisatelji: Anton Aškerc, Simon Gregorčič, Janko Kersnik, Ivan Tavčar, Janez Trdina, Oton Župančič, Ivan Cankar, Vladimir Bartol… Avtorji, ki so pisali o znanosti so bili: Fran levstik, Josip Apih, Ivan Šubic…
Osrednji slovenski literarni časopis je izhajal mesečno. Po prenehanju izhajanja Stritarjevega časnika Zvona, so Josip Jurčič, Fran Levec, Janko Kersnik in Ivan Tavčar ustanovili literarno ...svobodomiselno revijo, sprva kot glasilo realistov. Poleg leposlovja, je vseboval tudi umetniško kritiko ter razprave in eseje o umetnostih. Sprva je bil bolj znanstveno usmerjen (Leposlovni in znanstveni list), kasneje se je omejil še na humanistiko (Mesečnik za književnost in prosveto), od 1931 (Slovenska revija) je objavljal tudi prispevke o aktualnih družbenih vprašanjih. V Ljubljanskem zvonu so objavljali pomembnejši slovenski pesniki in pisatelji: Anton Aškerc, Simon Gregorčič, Janko Kersnik, Ivan Tavčar, Janez Trdina, Oton Župančič, Ivan Cankar, Vladimir Bartol… Avtorji, ki so pisali o znanosti so bili: Fran levstik, Josip Apih, Ivan Šubic…
PDF
